Povežite se s nama

Život i društvo

Pamukkale – priroda stvorila divni wellness na otvorenom

Objavljeno:

- dana

SUDAR ISTOKA I ZAPADA

Sudar Istoka i Zapada najbolje doživljavamo na mjestu susreta njihovih kultura, jezika, religija i trgovine, koje se već tisućama godina nalazi na granici Europe i Azije.

Iako se ta dva kontinenta diraju nerazdvojnim kopnom, njihova je granica i poveznica nekako najizraženija na Bosporu, u Istanbulu, u današnjoj Turskoj.

Prirodni biser

Mramorno more i Grad na obje njegove obale igraju tu veličanstvenu ulogu, a zajedno s još nekoliko posjećenih divnih mjesta čine putovanje bogatim i potpunim.
Putovanje koje sam zamislio i proveo u djelo nije bilo namijenjeno otkrivanju nepoznatog dijela povijesti ili utvrđivanju manje poznatih činjenica, već upoznavanju mjesta i ljudi koji danas tamo egzistiraju.

No, iskra koja je davno iskočila iz knjige Željka Malnara i Borne Bebeka ipak je glavni krivac. Kapadokija, prirodni biser smješten u Maloj Aziji, opisan samo kao  postaja u “potrazi za staklenim gradom”, ostao je mamac koji ni tridesetak godina po čitanju te priče nije gubio sjaj. Trideset godina malo je u odnosu na trideset milijuna godina, koliko kažu da je prošlo od erupcija pepela, pa kasnije i lave iz kapadokijskih vulkana. Priroda je izvukla svoje najbolje karte, pa je kišama i vjetrovima oblikovala ovo čemu se danas čudimo ili divimo – prekrasne valovite stijene od tufa (vulkanskog pepela) i stošce od istog materijala s ostacima lave na njihovim vrhovima.

Čovjek je tu u posljednjih dvije tisuće godina odigrao svoju ulogu dubeći nastambe i skrovišta u tom mekom materijalu, tvoreći tako neobičnu simbiozu prirodnog fenomena i ljudske potrebe. Te bi stijene i bez ljudske intervencije danas bile odredište zanimljivo za istraživanje, no miješanjem ljudskih sudbina i prirodnih sila dobili smo prave gradove uklesane u stijene ili ukopane u njihovom podzemlju.

Izmir i Ankara nisu prvi izbor turista, no njihova središta su košnice u kojima se miješaju tradicionalno i moderno

Prirodnim fenomenima bogata regija lako nas oduševljava u koji se god njezin dio uputili. Pamukkale bismo, bez tamošnjih kalcifikatnih bazena, mogli nazvati rimskim toplicama koje nije teško pronaći u krajevima gdje su se Rimljani zadržali dovoljno dugo da ostave svoj graditeljski trag.

Međutim, ta igra prirode koju su oni znali prepoznati i danas oduševljava svojom pojavom. Bijeli bazeni, nastali od materijala koji izvire zajedno s termalnom vodom i pri dodiru sa zrakom taloži se na tlu, čine nestvarni ugođaj zimske snježne bjeline usred ljeta i zelenilom bogatog okoliša.

Termalna voda privukla je spomenute Rimljane, koji su na vrhu brda izgradili sve što je bilo potrebno za odmor Marku Antoniju i njegovoj Kleopatri, a sad privlači turiste iz cijelog svijeta, koji istovremeno uživaju u prirodnim ljepotama i povijesnim građevinama, nastojeći odvojiti i djelić vremena za prirodni wellness na otvorenom.

Luke i travnjaci

Gradovi poput Izmira i Ankare vjerojatno ne spadaju u prvi izbor turista koji svoje vrijeme odluči pokloniti Turskoj. Oni su lučko te administrativno središte, milijunski gradovi u kojima se ne boravi uživajući u ljepotama egejske luke ili travnjacima u četvrti načičkanoj brojnim veleposlanstvima. Ipak, ti su gradovi i povijesno i zemljopisno važni u suvremenoj turskoj državi, u koju bismo se u mnogim stvarima mogli ugledati. Njihova središta košnice su u kojima se miješaju tradicionalno i moderno u svakom životnom smislu.

Bila bi šteta zaobići ih i ostati prikraćen za dašak njihove bliske prošlosti ili poznanstava i prijateljstava koja svoje trajanje i kvalitetu često zahvaljuju susretima na mjestima daleko od vlastitog doma. Istanbul, grad nastao sudarima kultura i trgovine, gažen i građen od sviju kojima se našao na putu, nemoguće je obuhvatiti pogledom. Jednako ga je tako nemoguće opisati u nekoliko redaka i prikazati njegovu sliku kratkom pričom. Istraživali ga pješice, gradskim prijevozom ili brodom, koji pruža neponovljivu sliku grada s mora, koristili kartu ili ne, ulazili u njegove zgrade ili tek upijali energiju koja izvire iz njihovog povijesnog značaja, ostajemo pod dojmom koji dugo ne blijedi i zove na povratak.

Ljubav s gradom na prvi pogled u Istanbulu je prije pravilo nego iznimka. Njegova Kapali čaršija najveća je svjetska tržnica, velebne zgrade džamija i carskih palača spadaju među najveća ili najvrednija građevinska ostvarenja, no mirisi i okusi ono su po čemu se Istanbul pamti. Ritmovi i zvuci glazbe, riječi od kojih pokoju razumijete, ostaju zapisani negdje pod kožom i svojim vas čarima vuku natrag. Čarolija ovog grada je i u tome što si možemo dozvoliti izgubiti se u njemu. Jednostavno ćemo naći pravi put, a možda ćemo pronaći i nešto vrijedno što uopće nismo ni tražili.

Skopje i Sofija

Na cestovnom putu prema mojim ciljanim destinacijama i povratku od njih nalazili su se i Skopje i Sofija. Savršeno su se uklopili u putovanje, Skopje svojom starom čaršijom, koja putnika lako uvede u orijentalni svijet, a Sofija kao prag Europe na povratku iz tog divnog čudnog sna.

Tih pet tisuća cestovnih kilometara, autobusi, kombiji i ostala prijevozna sredstva, gradovi i rijeke, mora i brodovi, ne bi vrijedili ništa bez ljudi koji su slučajnim susretima obogatili ovo putovanje. Ti su ljudi dio živog sjećanja i nikako ne pripadaju samo fotografijama s puta. No, o njima možda nekom novom zgodom.

Izvor:
Foto:

Život i društvo

Dojavna jedinica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije godišnje primi oko 30.000 poziva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U organizaciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije na središnjem varaždinskom trgu javnozdravstvenom akcijom „Dan kada učimo spašavati živote“ 30. travnja obilježen je Nacionalni dan hitne medicinske službe.

Tom prilikom građane se željelo upozoriti na ozbiljnost i težinu problema iznenadnog srčanog zastoja, educirati ih o osnovnim mjerama održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD), te ih upoznati s organizacijom i djelokrugom rada hitne medicinske službe.

Djelatnicima hitne na njihovom danu čestitali su župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.

– Drago mi je da su danas, kada obilježavaju svoj dan, djelatnici hitne medicinske službe odlučili građanima objasniti rad automatskog vanjskog defibrilatora. Naime, svakog sata jedna osoba u Hrvatskoj umre od iznenadnog srčanog zastoja. Stoga je važno da se naši građani upoznaju s tim javnozdravstvenim problemom, da se educiraju kako ga prepoznati, kako pomoći i koga zvati – rekao je župan Stričak čestitavši djelatnicima hitne medicinske službe njihov dan.

– Koliki je opseg posla za djelatnike našeg Nastavnog zavoda za hitnu medicinu dovoljno govori činjenica da godišnje njihova medicinsko-prijavno-dojavna jedinica primi čak oko 30.000 poziva. Biti u jednoj takvoj službi nije lako. Oni rade jedan od najstresnijih poslova, svakodnevno se suočavajući s kriznim situacijama naših građana, ali sve to odrađuju s puno empatije, požrtvovnosti i stručnosti. I hvala im na tome – poručio je župan Stričak.

Liječnica u Ispostavi Zavoda u Ivancu Margareta Lacković, dr. med. naglasila je kako uporaba automatskog vanjskog defibrilatora dodatno povećava šanse za preživljavanje unesrećene osobe, i smanjuje potencijalna oštećenja.

– Bez brze intervencije neposrednih očevidaca, stopa preživljavanja kod iznenadnog srčanog zastoja manja je od deset posto, dok se intervencijom unutar tri do pet minuta od trenutka zastoja srca mogućnost preživljavanja povećava na više od 50 posto. Postoji mreža AVD uređaja u Republici Hrvatskoj, no velik dio građana još nije upoznat gdje se ti uređaji nalaze, kako se koriste, i koliko su važni u spašavanju života. Stoga su od iznimne važnosti ovakve akcije gdje educiramo građane kako prepoznati hitno stanje kada je osoba bez svijesti i ne diše, te kako pozivom Hitnoj, prateći upute naših dispečera koji ih mogu uputiti i gdje se nalazi najbliži AVD, mogu pristupiti reanimaciji osobe i nekome spasiti život – poručila je liječnica Lacković.

Ravnatelj Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije Mladen Smoljanec podsjetio je kako svake godine Zavod uoči Nacionalnih dana hitne medicinske službe organizira zajedničku vježbu svih žurnih službi čime provjeravaju svoju spremnost i koordiniranost. Ujedno tijekom godine organiziraju ili sudjeluju u brojnim akcijama kojima žele educirati građane o njihovoj ulozi prilikom pružanja prve pomoći, kao i o radu Hitne. Istaknuo je također kako je Zavod dobro opremljen, te ima dovoljan broj stručnih djelatnika.

Partner javnozdravstvenoj akciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinsku službu Varaždinske županije bio je Odjel za sestrinstvo Sveučilište Sjever.

– Sveučilište Sjever kao vodeća visokoobrazovna institucija u ovom dijelu regije, a posebice u Varaždinskoj županiji sudjeluje u edukaciji zdravstvenih djelatnika, prije svega medicinskih sestara i tehničara, ali i fizioterapeuta. Od prošle godine započeli smo s provedbom specijalističkog usavršavanja prvostupnika i magistara sestrinstva iz hitne medicine, jedinstvenim projektom na razini cijele države. Interes polaznika za ovu specijalizaciju je velik, što daje sigurnost i snagu Varaždinskoj županiji, ali i ovom dijelu regije da ćemo imati dobro opremljene kadrove u skladu s najnovijim smjernicama, protokolima i najboljom praksom u području hitne skrbi – rekla je pročelnica Odjela za sestrinstvo izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg.

Nastavite čitati

Život i društvo

Međimurska županija proslavila svoj dan, Zoran Milanović poručio: Ponos ste svoje zemlje!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svečanom sjednicom u utorak je obilježen Dan Međimurske županije, a prisustvovao je i predsjednik Zoran Milanović.

Predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina  pozdravio je uzvanike, naglasivši da su stigli u otvorenu, tolerantnu sredinu koja se svojim gostima iskreno raduje.

– Drago mi je što vas mogu pozdraviti u Međimurskoj županiji, mjestu na kojem se njeguje solidarnost i cijeni rad, a kada je o našoj Skupštini riječ – ona je mjesto gdje se njeguje kultura političke scene. To je vrlina ovdašnjih ljudi, marljivih i predanih radu te zacrtanim ciljevima – rekao je Dragutin Glavina te zahvalio vijećnicima i vijećnicama na posvećenosti razvoju svoga kraja koju su dokazali brojnim – redom jednoglasnim odlukama – kada smo otvarali put izvršnoj vlasti prema novim, velikim ulaganjima. 

– Sjetimo li se povijesnog suđenja Zrinskom i Frankopanu zbog toga što su drugačije mislili, te rečenice Nikole Šubića Zrinskog, izgovorenoj pred juriš u smrt pod Sigetom: ‘Kralj je daleko, a Bog visoko’, vidimo da i danas svjedočimo putu koji je strm i težak. No, težinu našega puta pretvorili smo u izazov i šansu, koju smo iskoristili zahvaljujući upornosti i odlučnosti“, istaknuo je župan Posavec te dodao: „Danas je Međimurje po svim razvojnim parametrima pri vrhu ili na čelu Hrvatske, impresivan je i niz naših novih postignuća i projekata i zbog toga smo ponosni. Naša strast i izvor energije je Međimurje, a naš identitet utemeljen je na istinskim kulturnim vrijednostima – rekao je župan Matija Posavec, poželjevši sretan Dan Županije i Praznik rada svim građankama i građanima Međimurja.

Posebno je pozdravio one koji su Međimurke i Međimurce učinili ponosnima.

– S nama je svjetski šampion u judu Nenad Vrbanec, te Renata Bermanec i Spomenka Tomašić u čijim je rukama nagrada Ponos Hrvatske za predan rad u palijativi. To su također ljudi simboliziraju snagu i vrijednosti Međimurja – rekao je župan.

Da je svečanost imala osobitu energiju, potvrdio je i najviši gost, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

– Ponosni smo na Međimurje! Na čast ste svojoj zemlji i vaša je energija osobita – uporna, a nenasilna. Vrlina Međimurja je da ono što je prava vrlina ne mora biti vidljivo na prvi pogled, ne nameće se, ne gura se u prvi plan. Nije nasilno, ali je uporno, kao tiha voda koja brege dere, kao Mura i Drava – rekao je predsjednik Zoran Milanović, te poručio stanovnicima i vodstvu Međimurske županije da koriste europske fondove jer će uskoro postati prerazvijeni, pa će se morati dovijati kako da dođu do njih.

-Spominjali ste hrvatske povijesne velikane koji su se suprotstavljali u doba kada su drugi naprosto pali pod naletom snažnijeg, a kada iz današnje perspektive pogledamo djela Petra Zrinskog, Frankopana ili Nikole Zrinskog, vidimo da predstavljaju okosnicu hrvatskog državnog prava – istaknuo je predsjednik, uz poruku vodstvu Međimurske županije i njezinim građanima neka im najveći autoritet budu vlastite vrijednosti.

Potom su na pozornicu ponosa u Metalskoj jezgri kročili ljudi koji svojim radom i rezultatima predstavljaju Međimurje na najbolji mogući način.

Župan Matija Posavec i zamjenik župana Josip Grivec dodijelili su Povelje Međimurske županije: građevinskom inženjeru Andriji Tekeliju Murskog Središća za izniman doprinos razvoju gospodarstva Međimurja, Dini Vlaheku iz Čukovca za postignuća koja pridonose ugledu hrvatske znanstvene zajednice, Jeleni Tuksar iz Peklenice, neumornoj promotorici tehničkoga znanja i tehničke kulture, Ogranku Mihovljan Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata za predanu brigu o braniteljima i njihovim obiteljima, te Ivanu Sokaču, za pisano stvaralaštvo u kojem predstavlja Međimurje u inozemstvu.

Najviše javno priznanje Međimurske županije – Nagradu Zrinski za 2023. godinu laureatima su predali župan Posavec i predsjednik županijske Skupštine Glavina. Nagradu Zrinski primio je dr. sc. Krunoslav Mikulan, koji je znanstvenoj zajednici ostavio vrijedna dijela, kao i književne naslove o Međimurju, Željko Medved, za promicanje tehničke kulture i prenošenje znanja i vještina novim naraštajima,  Marija Trstenjak za predano njegovanje glazbenog nasljeđa Međimurja, Košarkaški klub Rudar Mursko Središće također je dobitnik Nagrade Zrinski za 2023., za više od 50 godina predanog djelovanja i rada s mladima, kao i Socijalna zadruga Humana Nova za doprinos gospodarstvu te za iznimnu posvećenost radnoj integraciji osoba s invalidnošću i drugih društveno isključenih skupina.

U ime svih nagrađenih zahvalio je Ivan Božić, direktor Humane Nove, ali i predsjednik – također nagrađenog -Košarkaškog kluba Rudar.

– Svi kojima su na ovaj Dan Međimurske županije primili vrijedna javna priznanja trude se svijet oko sebe učiniti boljim. Hvala vam što to prepoznajete i što ste nam dali podršku koja će nas još više motivirati. Hvala vam za vjetar u jedrima! – rekao je Ivan Božić.

O ugledu Međimurske županije svjedoči broj uzvanika koji su do zadnjeg mjesta ispunili veliku aulu Metalske jezgre, među kojima su, uz Predsjednika RH, bili i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, izaslanik Vlade RH i Hrvatskoga Sabora Ljubomir Kolarek, zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, vijećnice i vijećnici županijske Skupštine s potpredsjednikom Ivicom Baksom, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, načelnik Općine Fužine David Bregovac, bivši župani Međimurske županije Marijan Ramušćak, Josip Posavec i Ivica Perhoč, počasni konzul u Mađarskoj Atila Kos, počasni građanin Međimurske županije dr. sc. Antun Mikec, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu Filip Đurđević, saborski zastupnici iz Međimurja, ravnatelji obrazovnih, zdravstvenih i drugih županijskih ustanova, agencija i tvrtki, izaslanici Policijske uprave međimurske te javnih poduzeća, načelnice i načelnici međimurskih općina i brojni drugi uzvanici.

U programu, koji je vodila Aleksandra Ličanin, nastupile su članice Ženske vokalne skupine sv. Marko iz Selnice, mlade članice Seljačke sloge Nedelišće, violinistica Martina Sabljak,  Marijan Belčić koji je govorio Klemenčićeve stihove Fala ti Božek za Međimurje, Zrinska garda Čakovec, te Marija Jambrošić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje