Povežite se s nama

U fokusu

Broj automobila limitiran, plaća se od prvog sata

Objavljeno:

- dana

Novi režim parkiranja u krugu varaždinske Opće bolnice

-Od 15. veljače uvodi se stroži režim parkiranja u krugu varaždinske Opće bolnice, najavio je sanacijski upravitelj bolnice, Mladen Smoljanec. Ograničava se broj automobila i nema više besplatnog prvog sata parkiranja.

Nakon što su vozači, naime, bez obzira na hitnost slučaja, koristili priliku mogućnosti parkiranja u krugu bolnice, dnevno je u prosjeku krugom procirkuliralo oko 1700 automobila. Tome je pogodovala i činjenica da je prvi sat parkiranja bio besplatan što su vozači iskorištavali pa su neposredno prije isteka punog sata, samo izašli i iznova ušli u bolnički krug. Tako je umjesto 300 vozila, koliko je parkirnih mjesta, nerijetko u istom trenutku bilo i gotovo trostruko više jer se gotovo svaki slobodan prostor koristio za parkiranje – zelene površine, rubnici, prilazi ulazima, skladištima…

Nakon što su vozači bez obzira na hitnost slučaja, koristili priliku mogućnosti parkiranja u krugu bolnice, dnevno je u prosjeku krugom procirkuliralo oko 1700 automobila

Novi režim

Novi režim zasigurno će drastično smanjiti broj onih koji će parkirati u krugu bolnice. Jer osim što će većinu od 300 mjesta zauzeti bolnički djelatnici, ulaz u bolnički krug napokon će se kontrolirati.

-Postavit će se svjetlosna signalizacija na ulazu u bolnicu, koja će upozoravati vozače ima li unutar bolnice slobodnih parkirnih mjesta. Upaljeno crveno svjetlo onemogućiti će ulaz novim automobilima .Zaposlenici imaju magnetne kartice za ulaz u krug bolnice, pojasnio je Smoljanec ono što će, uz vozila bolničkih hitnih i dostavnih službi, svakom pacjentu – pješaku glazba za uši.

Postavit će se svjetlosna signalizacija na ulazu u bolnicu, koja će upozoravati vozače ima li unutar bolnice slobodnih parkirnih mjesta. Također, više neće biti besplatnog prvog sata parkiranja

Sat parkiranja – pet kuna

Smoljanec: Ljudi moraju shvatiti da bolnički krug ne može podnijeti dnevno u prosjeku prolaz 1730 automobila

Također, više neće biti besplatnog prvog sata parkiranja.  -Parkiranje će se od prvo sata plaćati pet kuna, jednako kao i za svaki slijedeći sat, rekao je Smoljanec te dodatno pojasnior razloge novog režima:.

– Prvi je razlog bio često onemogućen prilaz hitnoj pomoći bolničkim odjelima. Jednako tako niti vatrogasna vozila u slučaju potrebe ne mogu blizu, uništavaju se zelene površine, vozila dostave ne mogu prići skladištima dok je zagušenost ispušnim plinovima i buka zasigurno neprimjerena bolničkim uvjetima, pojasnio je sanacijski upravitelj te dodao kako je u suradnji s koncesionarom parkirališta na stotinjak do 200 metara oko kruga bolnice, “Crtoradom”, dogovoreno ukidanje vremenskog roka parkiranja.

Riječ je o privremenom rješenju jer trajno rješenje je izgradnja garaže

– Ljudi moraju shvatiti da bolnički krug ne može podnijeti dnevno u prosjeku prolaz 1730 automobila, zaključio je Mlade Smoljanec te dodao da je broj parkirnih mjesta smanjen za 20-ak mjesta i zbog izgradnje petog kata Dijalize. – Riječ je o privremenom rješenju jer trajno rješenje je izgradnja garaže za koju je idejni projekt zgotovljen i samo čekamo da se Ministarstvo zdravlja kompletira pa da uputimo zahtjev za raspisivanje natječaja za izgradnju. – završio je sanacijski upravitelj, Mladen Smoljanec.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

U fokusu

Iz Varaždinske županije u inozemstvo je od ulaska Hrvatske u EU otišlo 39 liječnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon završetka epidemije Covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, a iz Varaždinske županije 39 liječnika.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300. U Međimurskoj županiji radi 302, a u Varaždinskoj 528 liječnika.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje