Povežite se s nama

U fokusu

Dogovorili da natječaj raspiše Varkom, pa raspisali koncesiju

Objavljeno:

- dana

ISTRAŽUJEMO

Što će varaždinskom gradonačelniku Goranu Habušu reći novi ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović: hoće li odobriti novac za zbrinjavanje baliranog otpada putem koncesije ili će potvrditi da je njegov prethodnik Mihael Zmajlović bio u pravu, da je riječ o rješenju koje je suprotno zakonima?

Dok u Ministarstvu traje analiza „Slučaja bale“, istražili smo kako je i kada Grad Varaždin bale odlučio zbrinuti putem koncesije.

(Ne)zakonito

Naime, upravo je to bilo sporno posljednje dvije i pol godine. Bivši ministar Zmajlović, kao i direktor Fonda za zaštitu okoliša Sven Müller, odbili su sufinanciranje. Isticali su da bi to bilo protuzakonito budući da se u slučaju bala radi o izvršavanju inspekcijskog rješenja iz 2007. Od Grada su tražili da pokrene postupak javne nabave te da posao zbrinjavanja bala povjere najpovoljnijem ponuđaču.

Gleda li se dokumentacija, vidljivo je da se o izvršavanju inspekcijskog rješenja govori sve do lipnja 2012. Tad iznenada dolazi do preokreta.
Dopisi i promemorije otkrivaju da je samo dva mjeseca prije, 3. travnja te godine, gradonačelnik Habuš s tadašnjom ministricom Mirelom Holy postigao konkretan dogovor. Suglasili su se da se balirani otpad neće obrađivati u MBO pogonu te dogovorili da će javni natječaj za trajno zbrinjavanje bala provesti – Varkom.
Sastanak je uslijedio nakon što je u veljači te godine inspekcija zaštite okoliša u Brezju bila obavila već četvrti kontrolni nadzor. Na njihov zahtjev, Grad je poslao Plan aktivnosti uklanjanja baliranog otpada, kao i tražene dopune, a 25. svibnja su od Ministarstva zatražili da se o njemu očituju. U Planu su jasno naveli: Varkom će provesti postupak javne nabave.

 

Očitovanje Ministarstva gospodarstva iz 2012. Habušu je ključno kad brani koncesiju

Vrlo brzo dolazi do preokreta. U poslijepodnevnim satima 7. lipnja 2012. Mirela Holy podnijela je ostavku na dužnost ministrice zaštite okoliša. Već sljedećeg dana, 8. lipnja, u Zagrebu je održan sastanak o varaždinskim balama, na kojem je, uz gradonačelnika Habuša, zamjenika ministrice zaštite okoliša Hrvoja Dokuze i predstavnike Fonda, bio i Radimir Čačić, tadašnji ministar gospodarstva i prvi potpredsjednik Vlade. Iz promemorije je vidljivo da su se usuglasili da je Ministarstvo zaštite okoliša pokrenulo postupak prikupljanja ponuda za izvršenje uklanjanja baliranog otpada, kao i da će Fond to sufinancirati s 40 posto. Ponude su bile prikupljene i Varkom je 12. lipnja Ministarstvu poslao popis na kojemu je bilo šest tvrtki koje su iskazale interes za taj posao.

Preokret u 8 dana

I kad se činilo da je sve napokon spremno za izvršenje inspekcijskog rješenja, gradonačelnik Goran Habuš 20. lipnja (samo osam dana poslije) u tri ministarstva šalje dopis i traži tumačenje Zakona o komunalnom gospodarstvu i Zakona o javnoj nabavi. Konkretno, upitao je je li zbrinjavanje baliranog otpada komunalna djelatnost za koju se može dodijeliti koncesija ili je pak predmet postupka javne nabave! To je prvi dokument u kojemu se spominje mogućnost dodjele koncesije za bale.
Habuš u dopisu ministarstvima ne (o)daje važne informacije: ne spominje da su inspektori zaštite okoliša još 2007. utvrdili da se bale nalaze na ilegalnom odlagalištu te naredili hitno uklanjanje. I ne samo to. Ne spominje ni da su četvrti kontrolni nadzor obavili u veljači te 2012., a ni to da je Grad u Ministarstvo već posao Plan aktivnosti u kojemu navode da će javnu nabavu pokrenuti Varkom.

Iz Ministarstva zaštite okoliša su se tada kratko izjasnili kao nenadležni za tumačenje dvaju zakona, dok su iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Grad uputili da „pobliže sagledaju i Zakon o otpadu“! Za razliku od toga, očitovanje Ministarstva gospodarstva, na čijem čelu je tada bio Čačić, a koje je u Grad stiglo već sljedećeg dana, bilo je vrlo jasno. „Mišljenja smo da je zbrinjavanje baliranog komunalnog otpada predmet Zakona o komunalnom gospodarstvu, a ne Zakona o javnoj nabavi“, naveli su.
Upravo na temelju tog dokumenta Grad je u listopadu 2012. raspisao koncesijski natječaj, a Gradsko vijeće je u ožujku 2013. koncesiju dodijelilo zajednici ponuditelja. Kao što je poznato, novac za provedbu koncesije nije osiguran ni danas, a bale se još uvijek nalaze u Brezju.

Izradili dva suprotna plana

U razmaku svega od tri godine u Gradu Varaždinu su izrađena dva plana za bale, koji predviđaju potpuno drugačiji način zbrinjavanja otpada! U svibnju 2012. je na zahtjev inspekcije zaštite okoliša dovršen „Plan aktivnosti uklanjanja baliranog otpada“. U njemu se navodi da se za zbrinjavanje mogu primijeniti postupci spaljivanja (D10) ili odlaganja u tlo ili na tlo (D10), dok se ističe da biološka obrada (D8) „nije moguća“. Potpuno suprotno tome, u „Planu zbrinjavanja baliranog otpada“, koji je dovršen u rujnu 2015. na zahtjev Fonda za zaštitu okoliša, za samo jednu trećinu bala predviđa se odlaganje u tlo ili na tlo (D1), a za dvije trećine mehaničko-biološka obrada (R3)!

Nemojte nas tužiti…

Zanimljivo je da je sastanak kod tadašnje ministrice Mirele Holy u travnju 2012. inicirao Varkom, i to dopisom pod nazivom “Vapaj“! To i ne treba čuditi s obzirom na to da je Ministarstvo zaštite okoliša protiv te tvrtke podnijelo tužbu kojom se tražilo da se bale hitno uklone. Iz Varkoma su zamolili da je povuku, jer će „samo prouzročiti daljnje nepotrebne troškove, dok istovremeno problem baliranog otpada (…) Varkom ne može riješiti bez aktivnog sudjelovanja Ministarstva i Grada Varaždina”.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje