Povežite se s nama

U fokusu

Koji propust: najavili naplatu parkiranja kod Stare glazbene, pa povukli – shvatili da su zemljište darovali FOI-ju!

Objavljeno:

- dana

PRIHVAĆEN NOVI REŽIM PARKIRANJA

U Varaždinu na snagu uskoro stupa novi režim parkiranja. Većinom glasova su vijećnici podržali izmjene Odluke o određivanju javnih parkirališta na kojima se obavlja naplata, kao i izmjene Odluke o organizaciji i načinu naplate parkiranja.

Iako je prije samo dva dana bilo najavljeno da će se broj parkirnih mjesta pod naplatom povećati za 220 (na 996), ispostavilo se da to nije moguće.

Gradonačelnik Habuš je predložio da se pod naplatu stavi i parkiralište kod stare Glazbene škole, sadašnjeg DND-a, ali se ispostavilo da je zaboravio da je Grad to zemljište darovao FOI-ju.

– Ispričavam se, riječ je o propustu. Nismo uvažili činjenicu da je Grad darovao nekretninu FOI-u za izgradnju kampusa. Gradonačelnik je na vrijeme upozoren, pa se predlaže da se ta točka izbriše iz Odluke – rekao je komunalni pročelnik Mario Sambolec.

Trenutno je pod naplatom 778 parkirnih mjesta, a sada će biti povećan na 856.

Koje su novosti?

Naplata će biti uvedena u Zagrebačku 13, u Ulicu kralja Petra Krešimira IV. (kod VTV-a i 1. OŠ), u Ulicu Franca Prešerna (od Konzuma do Turista), u Meštrovićevoj ulici (kod ulaza u Opću bolnicu Varaždin), a i u Ulici Franje Galinca (od Ulice braće Radića do ulaza u Hitnu).

Na Banus placu se ukida besplatno parkiranje od 8 do 10 sati. Umjesto toga, pola sata parkiranja će biti besplatno, a potom će se naplaćivati deset kuna po satu. To će vrijediti od 8 do 12 sati, a potom će se naplaćivati kao i na svim drugim parkirnim mjestima, pet kuna po satu.

Istovremeno, gradonačelnik Goran Habuš očekuje da će koncesionar cijenu sata parkiranja u podzemnoj garaži na Kapucinskom trgu s pet kuna spustiti na tri kune.

Izmjene režima parkiranja je manje-više sve ono što je Crtorad tražio od Grada posljednjih nekoliko godina, a i zbog čega je podnio tužbu.

Međutim, gradonačelnik Habuš tvrdi da to nema nikakve veze s tužbom, koju je Grad dobio na prvostupanjskom sudu, te da nije riječ o nagodbi.

– Ne idemo na ruku Crtoradu, neke mjere nisu imale efekt – istaknuo je.

Podolnjak: Ozbiljan pravni problem!

Nezavisni vijećnik Robert Podolnjak je zatražio da se odluke skinu s dnevnog reda.

– Imamo ozbiljan pravni problem i bilo bi neprikladno i neobično kada Gradsko vijeće ne bi uvažilo stav Odbora za statutarno pravna-pitanja. U obrazloženju odluke našla se nezgodna rečenica, da je broj parkirnih mjesta potrebno uskladiti s koncesijskim ugovorom. Predlaže se da se ta rečenica briše. Podsjećam vas da smo broj parkirnih mjesta pod naplatom kontinuirano mijenjali. Ova rečenica sada podrazumijeva da imamo fiksno ugovoreni broj mjesta koji se ne može mijenjati, a koji moramo nadoknaditi – upozorio je Podolnjak.

Pojasnio je da bi to impliciralo da postoji ugovoreni broj mjesta koji Grad mora poštovati. – Upravo je to jedna od stvari zbog koje nas je koncesionar tužio, a u tužbi stoji da smo samoinicijativno smanjili broj parkirnih mjesta na 778, a da smo morali poštovati izvorni broj – naveo je.

Njegova primjedba je uvažena, pa je ta rečenica izbačena. Zatražio je i da se od koncesionara zatraži da se pisanim putem obveže da protiv Grada više neće pokretati sporove, ali i na to da će cijena parkiranja u garaži do isteka koncesijskog ugovora biti tri kune.

To nije uvaženo, o izmjenama odluka se glasovalo i prihvaćene su većinom glasova.

– Odbor za statutarno-pravna pitanja kaže da cijela ova odluka ide u korist koncesionara i da smo svi toga svjesni, a svi se pravimo da ne ide u korist koncesionara. Protiv sam, ne mogu podržati povećanje broja parkirnih mjesta pod naplatom, a i naplatu na Banus placu po modelu prvo nula kuna, pa onda deset kuna – rekao je Avar. 

Martinčević: Nužan je dijalog!

Natalija Martinčević (Reformisti) je podržala izmjene, ali je istaknula da je cijeli postupak primjer kako izvršna vlast Grada ne bi trebala raditi. – Koncesijski ugovor nije bio najbolji i najkvalitetniji, ali je bio potpisan i ima pravne učinke. Izmjene nisu bile u dogovoru s koncesionarom i naravno da je uslijedila tužba. U prvostupanjskoj presudi je navedeno da je Grad mogao ići na izmjene, ali je obrazložio da koncesionar ima pravo na odštetu. Smatram da je nužno otvoriti dijalog s koncesionarom da izbjegnemo nove tužbe i velike odštete. Nažalost, dosadašnja odluka je na snazi bila dvije godine i koncesionar ima pravo tražiti naknadu štete. Sada je na nama da s njim pregovaramo – istaknula je Martinčević.

Otilija Cvetko je navela da će vijećnici HDZ-a podržati odluku, ali je napomenula da je nezadovoljstvo građana veliko.

– Apelirala bih na gradonačelnika da riješi problem parkirališta u Prešernovoj ulici i na drugim lokacijama na kojima se parking ne naplaćuje. „Najezda“ na besplatna parkirna mjesta sada će biti još veća, pa apeliram da se Grad dogovori sa stanarima što učiniti – poručila je.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje