Povežite se s nama

Život i društvo

Varaždinci Marija, Ana i Marko godinama sebe daju drugima: “Volontiranje je obostrana dobrobit!”

Objavljeno:

- dana

Četvero volontera Caritasa Varaždinske biskupije 2019. godinu zaključilo je obilježavanjem 15. i 25. obljetnice volonterskog rada. Naime, Marija Balenta, Ana Vrbanić i Marko Kolarek primili su priznanja za 15, dok je Ružica Cestar dobila priznanje za 25 godina volontiranja.

Troje od njih bilo je u mogućnosti ispričati svoja iskustva iz dugogodišnjega humanitarnog rada.

Od rata do danas

Ružica Cestar (77) volontirati je počela za vrijeme Domovinskog rata.

– Tada sam vodila ured kod fratara. Dolazili su ljudi sa svojim problemima, a ja sam ih uputila kamo je trebalo. Svaki dan ih je bilo mnogo, roditelji bez djece, žene bez muževa, ljudi su plakali, ridali… Gotovo svakog dana je došao netko komu je netko poginuo, a nitko od nas nije bio spreman na takve strahote. Proživljavali smo to s tim ljudima i te misli smo sa sobom nosili kući – započela je svoju priču najstarija nagrađena volonterka te dodala da im je tešku situaciju olakšao dolazak sada pokojnog liječnika Pavla Brajše, jednog od najpoznatijih hrvatskih psihijatara.

Situacije iz rata ostale su duboko urezane u sjećanju, no od tog je vremena do danas ipak ostalo nešto lijepo:

– Puno godina poslije rata ljudi su mi se javljali sa zahvalom. Ja to nisam na taj način gledala. Još dan-danas ima jedna gospođa koja ne propusti nijedan blagdan ili praznik – Uskrs, Božić, Novu godinu… – da mi se ne javi. Kaže da nemam pojma koliko sam joj pomogla kada joj je bilo najteže – ispričala je Ružica Cestar.

Danas srijedom i petkom radi u Caritasovom odjelu za novorođenčad, gdje pribavlja kolica, krevetiće, odjeću, obuću i sve ostalo što trebaju najmlađi, djeca do škole. Iskustva su joj sada, kaže, lijepa jer nema tako bolnih trenutaka. Javljaju se obitelji koje nemaju dovoljno novaca, a trebaju osnovne stvari za djecu. Tada ona, ako trenutno nečega nema u zalihi, zapiše što treba i pokuša nabaviti.

– Lani smo imali 15-ak novorođenačkih i nešto manje od 600 ostalih dječjih paketa, to je nešto manje nego godinu prije. Volontiranje je dobrobit, ali ne samo za korisnike nego i za nas. Čovjek se osjeća plemenitije, zadovoljnije. Sretna sam kada uspijem nešto nabaviti za te ljude – govori naša sugovornica.

Manjak volontera

S druge strane, Ana Vrbanić (73) volontira u Caritasovoj kuhinji, gdje priprema namirnice za ručak, koji potom dijeli. Relativno mlada je otišla u mirovinu, pa je osjetila potrebu da višak slobodnog vremena iskoristi za volontiranje.

– Kada dijelim ručak na liniji i vidim da dođu žene s malom djecom, to me dosta pogađa. Ali, mnogi nas već poznaju, pa kada dođu, pozdrave, nasmiju se, porazgovaramo s dječicom i roditeljima… tada je lijepo i njima i nama – rekla je Ana Vrbanić te napomenula da to nije težak posao, ali je problem taj što nema dovoljno volontera.

U kuhinji se radi u dvije smjene, pa tako jedna smjena jedan tjedan radi četiri dana, a idući dva dana. Tu ukupno radi 16 volontera, a dnevno se priprema oko 300 obroka.

– Korisnici tu imaju samo ručak, ali neki nose hranu kući, pa uvijek skuhamo više. Dolaze nam jesti i iz prenoćišta, pa ako traže kruha ili kakav komadić mesa, uvijek im damo da si spreme za večeru. Kad smo bili na staroj lokaciji, sve smo radili ručno, sad je lakše jer imamo mašine za rezanje, ali i dalje nas nema dovoljno. Trebaju nam mlađi volonteri, apeliramo na sve žene i muškarce koji idu u mirovinu i imaju dosta slobodnog vremena da nam se pridruže i da se „pomladimo“. Ja sam zadovoljna, odem među ljude, čujem vijesti… dok me zdravlje služi, još uvijek imam volje – govori sa smiješkom.

Treća nagrađena volonterka Marija Balenta također je u mirovini, a u Caritasu čisti i glača kute, stolnjake i ostalo rublje, no ovog puta nije bila u mogućnosti podijeliti svoja volonterska iskustva.

Donatori

Marko Kolarek (33) najmlađi je nagrađeni humanitarac, koji pomaže pri volontiranju još od malih nogu.

– Sve je počelo od mog djeda i sad pokojne bake. Kad su oni počeli volontirati, ja sam se kao mali „motao“ po prostorijama, pomagao nositi stvari i sve ono što je trebalo. Meni je to sve bilo više kao igra i ispunjavanje vremena, sve do 18. godine, kada sam dobio vozačku dozvolu i mogućnost da mogu upravljati kombijem – ispričao je Marko.

Tada se ozbiljnije posvetio humanitarnom radu. Sada s djedom ide k donatorima, prevozi robu od župa, trgovačkih centara ili ostalih i doprema je u Caritas. Osim toga, sudjeluje u podjeli prigodnih paketa, koja se priređuje dva puta godišnje, ali i u svemu ostalome što treba. Određenog radnog vremena nema, već vozi prema potrebi, a nekad su to i subote i nedjelje.

– Volim pomagati, volim kad mogu napraviti dobro djelo. Širimo ljubav, poruku da je dobro činiti dobra djela. Nisam baš često u direktnom kontaktu s korisnicima, moj posao je doprema, ali drago mi je da sam jedna karika u tom lancu, u distribuciji od darivatelja do krajnjega korisnika, odnosno onoga u potrebi – govori Marko, koji je ujedno djelatnik Varaždinske biskupije. Zaposlen je u računovodstvu, župni je suradnik, a aktivan je i u katoličkim skautima.

Otkrio je i da postoje redovni donatori koji daju kruh, pecivo, jogurte, mlijeko i ostale namirnice na dnevnoj, tjednoj ili mjesečnoj bazi. To su pravne osobe, dućani i restorani, a volonteri u kuhinji prilagođavaju se donacijama – meni za ručak prilagođava se onomu što imaju u skladištu ili prema roku trajanja proizvoda.

Ukupan broj volontera u Caritasu je oko 50, a u radnom su odnosu samo glavni kuhar i skladištar.

– Broj volontera varira. Dođu ponekad neke žene volontirati, ostanu dva-tri puta i više se ne jave. To je problem, pa molimo sve koji imaju vremena da dođu pomoći. Vidjet ćete, isplatit će vam se! – složni su volonteri Caritasa.

Život i društvo

Dojavna jedinica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije godišnje primi oko 30.000 poziva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U organizaciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije na središnjem varaždinskom trgu javnozdravstvenom akcijom „Dan kada učimo spašavati živote“ 30. travnja obilježen je Nacionalni dan hitne medicinske službe.

Tom prilikom građane se željelo upozoriti na ozbiljnost i težinu problema iznenadnog srčanog zastoja, educirati ih o osnovnim mjerama održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD), te ih upoznati s organizacijom i djelokrugom rada hitne medicinske službe.

Djelatnicima hitne na njihovom danu čestitali su župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.

– Drago mi je da su danas, kada obilježavaju svoj dan, djelatnici hitne medicinske službe odlučili građanima objasniti rad automatskog vanjskog defibrilatora. Naime, svakog sata jedna osoba u Hrvatskoj umre od iznenadnog srčanog zastoja. Stoga je važno da se naši građani upoznaju s tim javnozdravstvenim problemom, da se educiraju kako ga prepoznati, kako pomoći i koga zvati – rekao je župan Stričak čestitavši djelatnicima hitne medicinske službe njihov dan.

– Koliki je opseg posla za djelatnike našeg Nastavnog zavoda za hitnu medicinu dovoljno govori činjenica da godišnje njihova medicinsko-prijavno-dojavna jedinica primi čak oko 30.000 poziva. Biti u jednoj takvoj službi nije lako. Oni rade jedan od najstresnijih poslova, svakodnevno se suočavajući s kriznim situacijama naših građana, ali sve to odrađuju s puno empatije, požrtvovnosti i stručnosti. I hvala im na tome – poručio je župan Stričak.

Liječnica u Ispostavi Zavoda u Ivancu Margareta Lacković, dr. med. naglasila je kako uporaba automatskog vanjskog defibrilatora dodatno povećava šanse za preživljavanje unesrećene osobe, i smanjuje potencijalna oštećenja.

– Bez brze intervencije neposrednih očevidaca, stopa preživljavanja kod iznenadnog srčanog zastoja manja je od deset posto, dok se intervencijom unutar tri do pet minuta od trenutka zastoja srca mogućnost preživljavanja povećava na više od 50 posto. Postoji mreža AVD uređaja u Republici Hrvatskoj, no velik dio građana još nije upoznat gdje se ti uređaji nalaze, kako se koriste, i koliko su važni u spašavanju života. Stoga su od iznimne važnosti ovakve akcije gdje educiramo građane kako prepoznati hitno stanje kada je osoba bez svijesti i ne diše, te kako pozivom Hitnoj, prateći upute naših dispečera koji ih mogu uputiti i gdje se nalazi najbliži AVD, mogu pristupiti reanimaciji osobe i nekome spasiti život – poručila je liječnica Lacković.

Ravnatelj Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije Mladen Smoljanec podsjetio je kako svake godine Zavod uoči Nacionalnih dana hitne medicinske službe organizira zajedničku vježbu svih žurnih službi čime provjeravaju svoju spremnost i koordiniranost. Ujedno tijekom godine organiziraju ili sudjeluju u brojnim akcijama kojima žele educirati građane o njihovoj ulozi prilikom pružanja prve pomoći, kao i o radu Hitne. Istaknuo je također kako je Zavod dobro opremljen, te ima dovoljan broj stručnih djelatnika.

Partner javnozdravstvenoj akciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinsku službu Varaždinske županije bio je Odjel za sestrinstvo Sveučilište Sjever.

– Sveučilište Sjever kao vodeća visokoobrazovna institucija u ovom dijelu regije, a posebice u Varaždinskoj županiji sudjeluje u edukaciji zdravstvenih djelatnika, prije svega medicinskih sestara i tehničara, ali i fizioterapeuta. Od prošle godine započeli smo s provedbom specijalističkog usavršavanja prvostupnika i magistara sestrinstva iz hitne medicine, jedinstvenim projektom na razini cijele države. Interes polaznika za ovu specijalizaciju je velik, što daje sigurnost i snagu Varaždinskoj županiji, ali i ovom dijelu regije da ćemo imati dobro opremljene kadrove u skladu s najnovijim smjernicama, protokolima i najboljom praksom u području hitne skrbi – rekla je pročelnica Odjela za sestrinstvo izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg.

Nastavite čitati

Život i društvo

Međimurska županija proslavila svoj dan, Zoran Milanović poručio: Ponos ste svoje zemlje!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svečanom sjednicom u utorak je obilježen Dan Međimurske županije, a prisustvovao je i predsjednik Zoran Milanović.

Predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina  pozdravio je uzvanike, naglasivši da su stigli u otvorenu, tolerantnu sredinu koja se svojim gostima iskreno raduje.

– Drago mi je što vas mogu pozdraviti u Međimurskoj županiji, mjestu na kojem se njeguje solidarnost i cijeni rad, a kada je o našoj Skupštini riječ – ona je mjesto gdje se njeguje kultura političke scene. To je vrlina ovdašnjih ljudi, marljivih i predanih radu te zacrtanim ciljevima – rekao je Dragutin Glavina te zahvalio vijećnicima i vijećnicama na posvećenosti razvoju svoga kraja koju su dokazali brojnim – redom jednoglasnim odlukama – kada smo otvarali put izvršnoj vlasti prema novim, velikim ulaganjima. 

– Sjetimo li se povijesnog suđenja Zrinskom i Frankopanu zbog toga što su drugačije mislili, te rečenice Nikole Šubića Zrinskog, izgovorenoj pred juriš u smrt pod Sigetom: ‘Kralj je daleko, a Bog visoko’, vidimo da i danas svjedočimo putu koji je strm i težak. No, težinu našega puta pretvorili smo u izazov i šansu, koju smo iskoristili zahvaljujući upornosti i odlučnosti“, istaknuo je župan Posavec te dodao: „Danas je Međimurje po svim razvojnim parametrima pri vrhu ili na čelu Hrvatske, impresivan je i niz naših novih postignuća i projekata i zbog toga smo ponosni. Naša strast i izvor energije je Međimurje, a naš identitet utemeljen je na istinskim kulturnim vrijednostima – rekao je župan Matija Posavec, poželjevši sretan Dan Županije i Praznik rada svim građankama i građanima Međimurja.

Posebno je pozdravio one koji su Međimurke i Međimurce učinili ponosnima.

– S nama je svjetski šampion u judu Nenad Vrbanec, te Renata Bermanec i Spomenka Tomašić u čijim je rukama nagrada Ponos Hrvatske za predan rad u palijativi. To su također ljudi simboliziraju snagu i vrijednosti Međimurja – rekao je župan.

Da je svečanost imala osobitu energiju, potvrdio je i najviši gost, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

– Ponosni smo na Međimurje! Na čast ste svojoj zemlji i vaša je energija osobita – uporna, a nenasilna. Vrlina Međimurja je da ono što je prava vrlina ne mora biti vidljivo na prvi pogled, ne nameće se, ne gura se u prvi plan. Nije nasilno, ali je uporno, kao tiha voda koja brege dere, kao Mura i Drava – rekao je predsjednik Zoran Milanović, te poručio stanovnicima i vodstvu Međimurske županije da koriste europske fondove jer će uskoro postati prerazvijeni, pa će se morati dovijati kako da dođu do njih.

-Spominjali ste hrvatske povijesne velikane koji su se suprotstavljali u doba kada su drugi naprosto pali pod naletom snažnijeg, a kada iz današnje perspektive pogledamo djela Petra Zrinskog, Frankopana ili Nikole Zrinskog, vidimo da predstavljaju okosnicu hrvatskog državnog prava – istaknuo je predsjednik, uz poruku vodstvu Međimurske županije i njezinim građanima neka im najveći autoritet budu vlastite vrijednosti.

Potom su na pozornicu ponosa u Metalskoj jezgri kročili ljudi koji svojim radom i rezultatima predstavljaju Međimurje na najbolji mogući način.

Župan Matija Posavec i zamjenik župana Josip Grivec dodijelili su Povelje Međimurske županije: građevinskom inženjeru Andriji Tekeliju Murskog Središća za izniman doprinos razvoju gospodarstva Međimurja, Dini Vlaheku iz Čukovca za postignuća koja pridonose ugledu hrvatske znanstvene zajednice, Jeleni Tuksar iz Peklenice, neumornoj promotorici tehničkoga znanja i tehničke kulture, Ogranku Mihovljan Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata za predanu brigu o braniteljima i njihovim obiteljima, te Ivanu Sokaču, za pisano stvaralaštvo u kojem predstavlja Međimurje u inozemstvu.

Najviše javno priznanje Međimurske županije – Nagradu Zrinski za 2023. godinu laureatima su predali župan Posavec i predsjednik županijske Skupštine Glavina. Nagradu Zrinski primio je dr. sc. Krunoslav Mikulan, koji je znanstvenoj zajednici ostavio vrijedna dijela, kao i književne naslove o Međimurju, Željko Medved, za promicanje tehničke kulture i prenošenje znanja i vještina novim naraštajima,  Marija Trstenjak za predano njegovanje glazbenog nasljeđa Međimurja, Košarkaški klub Rudar Mursko Središće također je dobitnik Nagrade Zrinski za 2023., za više od 50 godina predanog djelovanja i rada s mladima, kao i Socijalna zadruga Humana Nova za doprinos gospodarstvu te za iznimnu posvećenost radnoj integraciji osoba s invalidnošću i drugih društveno isključenih skupina.

U ime svih nagrađenih zahvalio je Ivan Božić, direktor Humane Nove, ali i predsjednik – također nagrađenog -Košarkaškog kluba Rudar.

– Svi kojima su na ovaj Dan Međimurske županije primili vrijedna javna priznanja trude se svijet oko sebe učiniti boljim. Hvala vam što to prepoznajete i što ste nam dali podršku koja će nas još više motivirati. Hvala vam za vjetar u jedrima! – rekao je Ivan Božić.

O ugledu Međimurske županije svjedoči broj uzvanika koji su do zadnjeg mjesta ispunili veliku aulu Metalske jezgre, među kojima su, uz Predsjednika RH, bili i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, izaslanik Vlade RH i Hrvatskoga Sabora Ljubomir Kolarek, zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, vijećnice i vijećnici županijske Skupštine s potpredsjednikom Ivicom Baksom, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, načelnik Općine Fužine David Bregovac, bivši župani Međimurske županije Marijan Ramušćak, Josip Posavec i Ivica Perhoč, počasni konzul u Mađarskoj Atila Kos, počasni građanin Međimurske županije dr. sc. Antun Mikec, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu Filip Đurđević, saborski zastupnici iz Međimurja, ravnatelji obrazovnih, zdravstvenih i drugih županijskih ustanova, agencija i tvrtki, izaslanici Policijske uprave međimurske te javnih poduzeća, načelnice i načelnici međimurskih općina i brojni drugi uzvanici.

U programu, koji je vodila Aleksandra Ličanin, nastupile su članice Ženske vokalne skupine sv. Marko iz Selnice, mlade članice Seljačke sloge Nedelišće, violinistica Martina Sabljak,  Marijan Belčić koji je govorio Klemenčićeve stihove Fala ti Božek za Međimurje, Zrinska garda Čakovec, te Marija Jambrošić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje