Šetači, ribiči i drugi posjetitelji Marine Prelog, Svetomartinske Mure, Varaždinskog jezera i sličnih šetnica ili pak ribnjaka, u dobroj namjeri donose stari kruh kako bi nahranili divlje ptice.

Crvenokljuni labud vjerojatno osobito “izgleda” neuhranjen, jer se upravo ova ptica često nastoji nahraniti starim kruhom. Ljudi to najčešće rade iz neznanja, a pticama umjesto dobrobiti, čine medvjeđu uslugu odnosno čine više štete nego koristi. Jer divlje vrste posebice u ljetnim mjesecima imaju dovoljno hrane.

Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode stoga poziva javnost neka poštuje bonton i pravila ponašanja boravka u prirodi te apelira: Nemojte hraniti divlje vrste!

Divlje vrste u prirodi nalaze dovoljno hrane, i ne trebaju ljudsku pomoć. Korisno je podsjetiti se i na video “Pomažeš li pticama ili…?“ snimljen u hladnijem dijelu godine na Marini Prelog gdje se nalazi interpretacijska tabla koja u svom sadržaju između ostalog donosi i apel kako divlje vrste nije potrebno hraniti. Pticama u ljetnim vrućim danima možemo pomoći pojilicama s vodom, a zimi s hranilicama i sjemenkama za divlje ptice.

Vlada je u prvo čitanje sa sjednice u četvrtak uputila u Sabor prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva, čijim će usvajanjem prestati potreba za provođenjem Popisa stanovništva, a u Registar će se povezati podaci iz svih postojećih evidencija s punom primjenom od lipnja 2026.

Zakonom će se ustrojiti Središnji registar stanovništva, elektronički vođena službena evidencija, u koji će se povezati podatci iz zasebnih evidencija i registara – iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih nadležnih tijela, a vodit će ga Ministarstvo financija, Porezna uprava, piše Poslovni dnevnik.

Sadržavat će podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima te na taj način omogućiti dostupnost na jednom mjestu podataka o stanovništvu i njihovim obilježjima, srodstvu upisanih osoba te o kućanstvima i njihovim obilježjima.

Podaci će se koristiti za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka.

U posebnom dijelu Registar može sadržavati i podatke dobivene na temelju podnesenih dobrovoljnih izjava o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri i materinskom jeziku, o nacionalnosti.

Njegovim formiranjem prestat će potreba za Popisom stanovništva, a sredstva za provedbu Zakona osigurana su u državnom proračunu u iznosu od 12,8 milijuna eura bez PDV-a.