Građanska inicijativa “Želim normalan život” održala je u četvrtak, 13. veljače, zajednički sastanak s međimurskim županom Matijom Posavcem i predstavnicima Vladina ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina uime kojega su sastanku prisustvovali zamjenica ravnatelja Bahrija Sejfić i voditelj Službe za prava nacionalnih manjina Aleksa Đokić.

Na sastanku je ukazano na male i nedovoljne pomake u rješavanju nagomilanih problema sigurnosne situacije u Međimurju unatoč brojnim obećanjima resornih institucija nakon prošlogodišnjeg prosvjeda. Predstavnicima Inicijative su se pridružili i brojni predstavnici romske nacionalne manjine koji također zahtijevaju žurno rješavanje nagomilanih problema s ciljem mirnog i kvalitetnog suživota u Međimurskoj županiji.

Predstavnici Inicijative sugovornicima su naglasili svoj cilj, a to je miran i uspješan (su)život u Međimurskoj županiji. Posebno su istaknuli da Inicijativa nikako nije usmjerena protiv romske nacionalne manjine, što potvrđuje kvalitetna suradnja s brojnim Romima koji podupiru njezin rad. Djelovanje Inicijative usmjereno je na ukazivanje nedovoljnog angažmana relevantnih institucija koje u svojem djelokrugu djelovanja moraju učiniti više kako bi se svi stanovnici Međimurja ponovno osjećali sigurnima, bez obzira koje nacionalnosti bili i bez obzira u kojem dijelu Međimurja živjeli.

S ciljem pomoći navedenim institucijama inicijativa je predala popis konkretnih prijedloga koji će zasigurno, ako ih se počne provoditi, utjecati na osnaživanje sigurnosti i uspostave značajnijeg međusobnog povjerenja svih stanovnika Međimurja. Župan Matija Posavec u svojem je obraćanju iskazao podršku Inicijativi i istaknuo svoju suglasnost s predloženim mjerama. Nadodao je da je već zaprimljen dopis ministrice zadužene za resor socijalne skrbi kojim se od Centra za socijalnu skrb Čakovec traži strogo preispitivanje namjenskog korištenja sredstava socijalnih primanja.

Predstavnici Vladina ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina izvijestili su sudionike sastanka da će o sastanku i njegovim zaključcima izvijestiti potpredsjednika vlade i ministra unutarnjih poslova, prema čijem su nalogu predstavnici Ureda i sudjelovali na sastanku. Iako je prijedlog mjera i aktivnosti prvenstveno usmjeren prema institucijama nacionalne razine, zaključeno je da će se maksimalna pažnja posvetiti onim mjerama koje je moguće odraditi već sada na lokalnoj županijskoj razini i za koje nije potrebno čekati buduće izmjene i dopune zakonske regulative. Jedna od takvih mjera je organizacija javnih radova za opće dobro bez naknade za primatelje zajamčene minimalne naknade koje, uz općine koje tu mjeru djelomično provode, može organizirati i Županija sukladno važećem Zakonu o socijalnoj skrbi.

Popis mjera i aktivnosti koje je Inicijativa predala na sastanku:

“1. Omogućiti žurnu provedbu akcije predaje ilegalnog oružja bez kaznenog progona. Medijski pripremiti akciju, najaviti strože kontrole nakon provedbe akcije i naglasiti kazne koje proizlaze iz ilegalnog držanja oružja. Svjedoci smo držanja i korištenja ilegalnog oružja i objavljivanja fotografija pojedinaca s oružjem koje se kasnije pokušavaju opravdati prozirnim objašnjenjem da je riječ o igračkama iako se takve igračke ne proizvode u mjerilu 1:1. Iskreno se nadamo da zbog takvog oružja neće doći do nedužnog stradavanja koje bi mnogostruko unazadilo ionako tešku sigurnosnu situaciju u Međimurju.

2. Pravosudni organi moraju žurnije i prioritetnije raditi na predmetima koji su povezani s ugrozom kvalitetnog i mirnog suživota u Međimurskoj županiji. Nedopustivo je da dio takvih predmeta zbog neažurnosti odlaze u zastaru. Međimurje više nema vremena za čekanje.

3. Izmijeniti odredbe Kaznenoga zakona kojima bi se nedozvoljeni ulazak u tuđe dvorište s ciljem imovinskog delikta uključujući redefiniranje odredbe o nepovredivosti doma okarakteriziralo kao kazneno djelo. Slične zakonske odredbe imaju mnoge zemlje razvijenog svijeta.

4. Uvesti obvezu organizacije javnih radova za opće dobro bez naknade za primatelje zajamčene minimalne naknade sukladno odredbama Zakona o socijalnoj skrbi. Iako joj Zakon to omogućava, Županija ne organizira javne radove, dok samo manji broj općina tu mogućnost koristi.

5. Inicirati izmjene Zakona o socijalnoj skrbi kojima bi se primateljima zajamčene minimalne naknade s pravomoćnim presudama za kaznena i teža prekršajna djela ista u cijelosti isplaćivala u naravi, a ne u novcu, odnosno uvesti kontrolu namjenskog trošenja sredstava za osnovne potrebe obitelji koje primaju navedenu naknadu. Za zdrave i radno sposobne primatelje zajamčene minimalne naknade istu propisati kao privremenu mjeru pomoći, te nakon 6 mjeseci isplaćivanja u određenom postotku umanjivati ju i potpuno ukinuti u roku od godine dana nakon početka njenog primanja. U današnje vrijeme kroničnog nedostatka radne snage mjera trajne zajamčene minimalne naknade potpuno je kontraproduktivna.

6. Kadrovski osnažiti Centar za socijalnu skrb Čakovec zapošljavanjem dovoljnog broja djelatnika/-ca koji će uz pratnju policijskih djelatnika s ciljem osiguravanja osobnog integriteta obavljati strogu kontrolu namjenskog trošenja sredstava bilo koje vrste socijalne naknade. Svako utvrđeno kršenje namjenskog trošenja (za prehrambene proizvode, kućne potrepštine, odjeću, obuću, higijenske potrepštine, školski pribor…) treba rezultirati gubitkom socijalne pomoći. Sličan je mehanizam kontrole naveo i župan kao mogućnost s kojom se upoznao na svom putovanju u Švicarsku. Naglasak valja staviti i na utvrđivanje činjeničnog stanja oko života u neprijavljenim izvanbračnim zajednicama koje omogućavaju prihode u svojstvu samohranih roditelja, a koji u stvarnosti to nisu.

7. Svim obiteljima koje žele napustiti prostorno segregirana i getoizirana naselja država mora ponuditi na korištenje vlastite prazne neiskorištene objekte na određen rok s mogućnošću otkupa kojih ima diljem Hrvatske. Istovremeno je potrebno zbog percepcije jednakog postupanja nakon provedene faze legalizacije onemogućiti daljnje neplanirano stihijsko širenje naselja nelegalnom izgradnjom, odnosno sankcionirati kršenje pozitivnih zakonskih odredbi o gradnji.

8. Zadužiti socijalne službe za žurnu provjeru netom podijeljenih kućanskih aparata i peći. Informacije s terena govore u prilog zlouporabe navedene pomoći, odnosno prodaje navedenih uređaja u bescjenje (samo u jednom naselju prodano je više od 45 komada putem oglasnika). Eventualne buduće slične akcije uvjetovati strogom kontrolom na način da doista najugroženiji korisnici, odnosno osobe i kućanstva u najvećoj potrebi sukladno podacima Centra za socijalnu skrb, budu na listi prioriteta, a ne da stranačka pripadnost, odnosno iskazana politička podrška bude skriven kriterij. U tom smislu potrebna je kontrola utrošenih sredstava bez obzira je li riječ o nacionalnim sredstvima iz državnog proračuna ili sredstva EU fondova.

9. Kod provođenja izbora biračka mjesta organizirati izvan romskih naselja i po mogućnosti organizirati prijevoz biračima kako bi se izbjegle manipulacije birača i njihovo prisiljavanje za koga valja glasovati. Na svakom izbornom mjestu osigurati dovoljan broj promatrača i po potrebi zaštitara. Unazad nekoliko posljednjih izbora zabilježene su višekratne nedopuštene radnje koje je županijsko izborno povjerenstvo potvrdilo, ali se sve svelo na to da “su osigurali red na samom biralištu”, a što se događa vani, na to ne mogu utjecati. Romskim biračima potrebno je osigurati da slobodno, samostalno i bez pritiska odlučuju koga će zaokružiti na izbornom listiću.

10. Uvođenje predškolskog odgoja za svu djecu romske nacionalnosti od treće godine života. Samo pravovremena socijalizacija i kvalitetan rad s najmlađima stvara ključne preduvjete za bolji uspjeh u daljnjem obrazovanju i osigurava mogućnosti uspješnije integracije u Međimursko društvo. Neobrazovanim ljudima najlakše se manipulira! Diljem Međimurja postoji dovoljno objekata u kojima se može organizirati provođenje programa predškolskog odgoja.

11. S posebnom pažnjom pristupiti uvođenju kurikuluma „Jezik i kultura romske nacionalne manjine“ od tri sata tjedno u osnovne škole prema modelu C obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina na način da se ne dozvoli nametanje jezika Romani Chib međimurskim Romima koji pripadaju skupini Roma Bajaša s bajaškim rumunjskim materinjim jezikom.”

Hrvoje Šlezak