Povežite se s nama

Život i društvo

Ludbrežanka Olja Dijanošić oživjet će Senzorni park, a tiskat će se i Hrvatsko-romski rječnik

Objavljeno:

- dana

Učenici i učitelji Osnovne škole Ludbreg od ove školske godine sudjeluju u projektu LORA – laboratorij održivog razvoja, čija je glavna koordinatorica učiteljica razredne nastave Olja Dijanošić.

Projekt je vrijedan 1.300.000 kuna te ga je osmislila Udruga “Bioteka”, u većem dijelu ga sufinancira Vlada RH u okviru švicarsko-hrvatskog programa suradnje, a rezultirat će time da će se na kraju njegova provođenja stvoriti čvrsta mreža učitelja iz cijele Hrvatske koji će znati nešto više o održivom razvoju te će projekte na tu temu provoditi u svojoj školi i lokalnoj zajednici.

Iz svake županije odabrana je po jedna škola za provođenje projekta, a iz Varaždinske se na natječaj javila i pobijedila učiteljica Olja Dijanošić, koja projekt provodi u OŠ Ludbreg. Zamislila je da učenici obilježe tri važna datuma: 8. travnja – Svjetski dan Roma, 22. travnja – Dan planeta Zemlje i 18. svibnja – Međunarodni dan muzeja. Već je odradila dvije edukacije u Zagrebu, na kojima je naučila kako biti uspješan voditelj projekta.

– Senzorni park osmislila sam prije tri godine, a obuhvaćao je oko 700 učenika. Nakon što je taj projekt završio, park je ostao za druženje u produženom boravku. S projektom LORA cilj mi ga je popularizirati, pokazati učiteljima da ondje mogu odvesti učenike i provoditi nastavu te brojne radionice. Većinu novaca, oko 5000 kuna, ćemo potrošiti upravo na Senzorni park, odnosno na materijale koje nam trebaju da bi park opstao. Cilj nam je da elementi parka budu trajni, i više od jedne sezone. Manji dio pretvorit ćemo u vrt u kojemu će učenici na gredice saditi voće i povrće te naučiti otkud dolazi hrana, što je plodored i slično – ističe učiteljica Olja.

S obzirom na to da je pravila sprečavaju u davanju uzgojene hrane učenicima, osmislila je zelene košarice koje će učenici napuniti plodovima te ih donirati Centru za socijalnu skrb.

– Senzorni park je projekt koji „guram“ jer imam snažan osjećaj da ga učenici vole. Trenutno na razini cijele škole provodim istraživanje jer me zanima koji postotak učenika smatra da nam je Senzorni park potreban. Odradila sam oko 40 % anketa, a čak 93 % učenika izjasnilo se da im je drago što škola ima Senzorni park. Lijep je to pokazatelj – navodi učiteljica sa željom da svaka škola u Hrvatskoj izgradi po jedan Senzorni park koji će koristiti u nastavi, baš kao u Bujama u Istri, gdje će se na temelju autorskog projekta Olje Dijanošić uskoro sagraditi novi Senzorni park, uz onaj u Ludbregu.

U okviru projekta LORA paralelno radi i na drugom projektu, izradi Hrvatsko-romskog rječnika, kojim bi se olakšala komunikacija među učenicima, uz odličnu podršku Grada Ludbrega, udruga i tamošnjeg Centra za kulturu.

– Cilj nam je pokazati da su u našoj školi i općenito učenici romske nacionalnosti marginalizirani, odnosno stigmatizirani samo zato što su Romi. Istraživanjem također želimo dokazati da učenici Romi ne znaju u potpunosti hrvatski jezik i da bi im bilo lakše da kraj sebe imaju jedan romsko-hrvatski rječnik, i to već u vrtiću, pa u školi i u svim ustanovama koje se o njima brinu. Hrvatsko-romski rječnik zadovoljio bi ciljeve smanjenja nejednakosti i poticanja kvalitetnijeg školstva za učenike Rome. Smatram i da učenici Hrvati u odnosu na učenike Rome također imaju jezičnu barijeru, tako da bi se i njima olakšala komunikacija – rekla je Olja Dijanošić, otkrivši način na koji je došla do ovog projekta.

– Nastao je prošle godine, kada sam dobila grupu od 14 učenika prvog i trećeg razreda u kojoj je bilo šest učenika Roma. Tada sam se našla u nebranom grožđu i htjela sam da se nepomirljive razlike između učenika Roma i ostalih svedu na minimum te da pronađen nešto što bi ih ujednilo. Također, ne poznajem jezik kojim bih se mogla jednako obraćati jednim i drugim učenicima – objašnjava učiteljica iz Ludbrega.
Na osmišljavanje rječnika potaknuo ju je i jedan dječak Rom, koji nije bio spreman za prvi razred, nije govorio hrvatski jezik te je u godini dana jedva uspio napisati svoje i njezino ime.

– Jako mi se podvukao pod kožu. Kad sam jednom došla u učionicu, vidjela sam ga kako podbočen sjedi u kutu. Vidjelo se da ga nešto boli, samo je ponavljao dvije iste romske riječi, a ja mu nisam mogla pomoći jer ga nisam razumjela. To mi je bilo neprihvatljivo. Pozvala sam tada jednu Romkinju koja je prevela njegove riječi i tada sam pomislila ne bi li bilo lijepo da i ja naučim barem nešto od romskog jezika – smatra Olja Dijanošić, koja je odmah nakon te nezgode osmislila košarice u kojoj se nalaze kartice različitih boja i oblika na kojima su napisane riječi na hrvatskom i romskom, a koje učenici spajaju te tako uče ta dva jezika.

Hrvatsko-romski rječnik sadržavat će oko 30 scena, a ilustracije će na grafičkom tabletu nacrtati učenik petog razreda Kevin Bogdan, kojem će tablet ostati u vlasništvu kao prilika da jednog dana njime zarađuje za život, odnosno ilustrira knjige, animira likove i slično.
Svi otisnuti rječnici darovat će se učenicima koji sudjeluju u projektu, učiteljima i stručnim suradnicima, a po jedan primjerak krasit će i svaki razred škole. Želja je koordinatorice projekta da se primjerci nalaze i u vrtićima i dnevnim boravcima, pa čak i u drugim školama. Veseli je što će se generacije koje dolaze koristiti rječnikom te time razbiti barem neke prepreke koje sve više udaljavaju romske učenike od hrvatskih.

Odlični pokazatelji socijalnih odnosa u razredu

Učiteljica Olja Dijanošić smatra da su sociogrami odlični pokazatelji socijalnih odnosa u razredu. U OŠ Ludbreg izrađuju se za svaki razred posebno kako bi se otkrilo s kim se učenici najviše druže unutar razreda.

– Djeca na papiriće najprije napišu s kim se druže, što kasnije pomoću računala ubacujemo u program. Cilj nam je vidjeti jesu li učenici Romi izolirani unutar nekog razreda. Veličina kruga ovisi o tome koliko je učenik popularan te, na primjer, u većini razreda postoje dvije ili tri male točkice koje predstavljaju učenike Rome koji su izvan kruga, što znači da se ostala djeca s njima baš i ne druže. To se i inače primijeti u razredu, ali kad su rezultati prezentirani na papiru, doista te neugodno iznenade – smatra Olja, koja je provela i posebnu anketu. Zanimalo ju je koliko učenika Hrvata i koliko učenika Roma smatra da je manje vrijedno. Zanimljivo, postotak je bio jednak – 14 %.

Život i društvo

Malu maturu položili u OŠ Babinec iz 1974. godine, a nakon 50 godina prisjetili se dogodovština iz školskih dana

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Općina Cestica

Zajednički susret učenika završnih razreda Osnovne škole Babinec, a koji su osmi A, B ili C razred završili školske godine 1973./74. održan je u petak, 3. svibnja, objavila je Općina Cestica.

Prvi generacijski susret, 50 godina nakon završetka Osnovne škole potaknuli su Stanko Dugi iz osmog A, Mirko Majhen iz 8. B i Marijana Kutnjak r. Hutinski iz 8.C razreda.

Uz 47 učenika, susretu se odazvala i razrednica 8. B, učiteljica Marija Jug, a nakon okupljanja koje je započelo u 17 sati na terasi restorana Žmah u Babincu, snimljena je zajednička fotografija.

U nastavku druženja izaslanstvo učenika otišlo je na groblje u Cesticu te položilo svijeće i zapalilo svijeću na grobu učiteljice Marije Sedlar, razrednice 8. C razreda, a u spomen na učiteljicu Ivanku Jakopan, razrednicu 8. A razreda, kao i na preminule kolege učenike, potom je vijenac položen kod središnjeg križa na groblju gdje je molitvu za preminule razrednike, učitelje i učenike predvodila Slavica Kovačić rođena Šinjur.

Po povratku s groblja druženje je nastavljeno uz sjećanje na školske dane, a u ime organizacijskog odbora učenicima koji su se na susret odazvali zahvalila je Marijana Kutnjak. Podsjetila je na siromaštvo i sveopću oskudicu u kojoj se nekad odrastalo i živjelo te izrazila zadovoljstvo i zahvalnost roditeljima i nastavnicima koji su ih tijekom odrastanja i školovanja vodili kroz život. Zahvalnost na susretu svojim nekadašnjim đacima izrazila je i učiteljica glazbenog odgoja Marija Jug, a susret je potom nastavljen uz zakusku i sjećanja na školske dane.

Na generacijski susret učenika, danas mahom u dobi od 65 godina, đaci su donijeli i fotografije iz školskih dana, a sa zanimanjem su pogledali i „Spomenar“ (isti je sačuvala i na susret donijela Josipa Korotaj rođena Mihin iz Kolarovca) koji je u to doba gotovo držao svaki učenik.

Druženje je uz pjesmu i prepričavanje dogodovština iz školskih dana potrajalo do duboku u noć, a uz izvođenje hitova iz sedamdesetih i nešto novijih glazbenog sastava „Mihael i Marinko“ se i zaplesalo.

Nastavite čitati

Život i društvo

Mladi kuhari u Varaždinu učit će u novom Kuharskom praktikumu vrijednom 100.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gospodarska škola Varaždin bila je od 2020. do 2023. godine partner na projektu ReCeZa – Regionalni Centar Zabok čiji je nositelj bila Srednja škola Zabok.

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 8.851.720,47 eura.

Za vrijeme trajanja projekta kroz projektne aktivnosti realizirale su se brojne radionice za učenike i nastavnike, natjecanja učenika na školskoj, državnoj i međunarodnoj razini, studijska putovanja iz područja turizma i ugostiteljstva te su razvijeni standardi zanimanja, standardi kvalifikacija i kurikuluma za nove programe.

U okviru projekta Gospodarska škola Varaždin dobila je profesionalnu opremu za kuharski praktikum u vrijednosti od 100.000 eura, a upravo je to bila prilika za prigodnu svečanost na kojoj su se okupili ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, zamjenica županice Karlovačke županije dr.sc. Vesna Hajsan Dolinar, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Osječko-baranjske županije Miranda Glavaš-Kul, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr.sc. Miroslav Huđek, pročelnica Upravnog odjela za školstvo Karlovačke županije mr.sc. Marija Šćulac, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Igor Šoković, Branka Šaško, predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Varaždin, kao i mnogobrojni ravnatelji srednjoškolskih ustanova s područja Varaždinske županije.

Uvodno pozdravljajući sve okupljene ravnateljica Gospodarske škole Jasenka Kelemen je istaknula kako je uključivanje škole u ovaj projekt od izuzetne važnosti te kako će učenici imati priliku učiti u kuhinjama budućnosti.

– Profesori i nastavnici će prenositi stečena znanja i najsuvremenije kulinarske tehnike kako bi naši učenici izrasli u poznate i uspješne šefove. Ovaj novi Kuharski praktikum je jedan lijepi poklon za Dan škole. Hvala svima na podršci i pomoći, poglavito našem osnivaču, Varaždinskoj županiji – rekla je ravnateljica Kelemen.

Čestitajući ravnateljici i djelatnicima škole na uspješno provedenome projektu, župan Anđelko Stričak je rekao kako su za današnji razvoj društva važni sigurnost, gospodarski rast i obrazovanje.

– Varaždinska županije je osnivač 13 srednjih škola, a u njima se obrazuje 75 % učenika u strukovnim ili obrtničkim zanimanjima, 20 %ih pohađa gimnazijske programe i pet posto ih pohađa umjetničke programe. Sama ta činjenica najbolje govori o tome da je naše školstvo prilagođeno potrebama našeg gospodarstva. Naši učenici kada završe svoje školovanje, ne čekaju na Zavodu za zapošljavanje svoje radno mjesto, već se mogu odlučiti da li idu na tržište rada, da li nastavljaju daljnje školovanje na fakultetima ili će pokrenuti neku od svojih privatnih inicijativa. Osim što smo osnivač 13 srednjih škola, Varaždinska županija je osnivač i 14 centara izvrsnosti te pet centara izvrsnosti u strukovnim zanimanjima te dva centra kompetentnosti. Upravo u tim centrima oni dobivaju tu informaciju više te se mogu lakše odlučiti u kojem smjeru će nastaviti. Također, naše srednje škole su prilagođene cjeloživotnom obrazovanju tako da u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje provodimo cijeli niz doškolovanja te različitih prekvalifikacija. Recimo, u 2022. godini su 234 osobe to završile, prošle godine 321 osoba, a u ovoj godini već sada imamo 190 polaznika. Zahvaljujući našim ravnateljima, profesorima, nastavnicima i pročelnicima, odrađujemo dobar posao za sve – zaključio je župan Stričak.

Damir Habijan

Otvarajući novi Kuharski praktikum, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan je istaknuo kako je Varaždinska županija lider u Republici Hrvatskoj po pitanju ulaganja u područje obrazovanja.

– Što se tiče radne snage, kada govorimo o strukovnim zanimanjima, po tom smo pitanju doista deficitarni, ali to nije nešto što se odnosi samo na Hrvatsku. Pogledamo li zapadno europske zemlje, odnosno zemlje Europske unije, nažalost i one se bore s istim problemom. Ako pogledamo Republiku Hrvatsku, čak 70 % učenika koji upisuju srednje škole upisuju upravo strukovna zanimanja, ali unatoč tome s tim zanimanjima i s nedostatkom radne snage i dalje imamo problem. Učenici koji će ovdje završiti Gospodarsku školu i ovo hvalevrijedno zanimanje bez problema će naći posao na tržištu rada. Po pitanju obrtništva, nekoliko brojki: u zadnje četiri godine broj obrta u Hrvatskoj skočio je sa 75.000 na 116.000, dakle imamo 55.000, više otvorenih obrta na razini države. Grad Varaždin je po tom pitanju čak i bolji i ima gotovo 65 novih obrta. Ono što mogu reći ispred Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, što smatram bitnim, pogotovo u segmentu obrtništva, to su mjere koje možemo poduzeti, koje smo dosad poduzeli i daju rezultate. Prije svega, ono što je zanimljivo jest stipendiranje učenika – 15.500 stipendija koje je dodijeljeno u vrijednosti 29 milijuna eura i 1.316 stipendija gospodarskim subjektima vrijednih 11,5 milijuna eura, dakle ukupno 40,5 milijuna eura je dalo rezultate. U školskoj godini 2022./’23. nakon dugo vremena imamo porast broja upisa u strukovne škole i to nas veseli – rekao je ministar Habijan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje