Povežite se s nama

Život i društvo

Varaždinka Aleksandra-Saša Božović: “Studij na Oxfordu proširio je moje znanje i pogled na svijet!”

Objavljeno:

- dana

Veliki uspjesi na brojnim srednjoškolskim natjecanjima i olimpijadama iz matematike, mnogo rada i vremena odvojenog za učenje te hrabrost da slijedi svoj san doveli su mladu Varaždinku i bivšu učenicu Prve gimnazije Varaždin Aleksandru-Sašu Božović do studija na prestižnom britanskom Sveučilištu u Oxfordu.

U srpnju ove godine navršit će 21 godinu, smjer koji pohađa na ovom svjetski poznatom sveučilištu je matematika, a zvanje koje će steći nakon četverogodišnjeg studija je Master of Mathematics. Iskustva iz Oxforda prenijela je i čitateljima Regionalnog tjednika.

Studentica ste druge godine Sveučilišta u Oxfordu. Kakvi su vaši dojmovi o Sveučilištu?

Iako prije početka studija nisam imala jasno definirana očekivanja, vrlo sam zadovoljna dosadašnjim tijekom studija i znanjem koje sam stekla. Intelektualno zahtjevan studij i poticajna akademska zajednica omogućili su mi da neprestano razvijam svoj matematički talent i potencijal. Tijekom ove dvije godine povećala sam svoje matematičko znanje više nego ikad prije i naučila kako rigorozno dokazati činjenice koje sam dotad znala pomoću temeljnih principa te stekla osnove za razumijevanje ključnih pojmova i metoda u suvremenoj matematici. Budući da sam prvi put živjela samostalno u inozemstvu, stekla sam mnoge korisne vještine za samostalni život. Živeći u gradu s bogatom poviješću i kulturnom baštinom, u raznolikoj i multikulturalnoj sredini punoj talentiranih mladih ljudi, sklopila sam poznanstva i stekla iskustva koja će mi uvijek ostati u sjećanju te se upoznala s mnogim novim idejama i proširila svoje znanje i pogled na svijet.

Možete li nam pobliže opisati kako je organiziran studij na Sveučilištu u Oxfordu?

Akademska godina na Sveučilištu sastoji se od tri trimestra, od kojih svaki traje dva mjeseca, a u prosječnom trimestru imam pet kolegija. Iznimka je treći trimestar, u kojemu su broj ili trajanje kolegija smanjeni jer se pripremamo za završne ispite. U prvoj godini smo svi imali iste predmete, no u drugoj smo imali i obvezne i izborne predmete, dok su u trećoj i četvrtoj godini svi predmeti izborni. Ispitni sustav na Oxfordu razlikuje se od većine sveučilišta u Hrvatskoj jer polažemo sve ispite na kraju godine u trećem trimestru, no naš koledž nam na početku svakog trimestra postavlja probne ispite, koji ne utječu na završnu ocjenu, nego im je cilj ispitati naše znanje i potaknuti nas na kontinuirano učenje tijekom praznika. Postoje mnogi običaji i konvencije vezane za ispite, tako da moramo nositi svečanu odjeću zvanu sub fusc, te se tradicionalno nosi karanfil za svaki ispit, bijeli za prvi, ružičasti za srednje i crveni za posljednji. Prošlogodišnji ispiti su prošli vrlo dobro te sam ih završila s odličjem, to jest najboljom mogućom klasifikacijom, sa sveukupnim rezultatom 76 od 100 bodova.

Gdje ste smješteni i jeste li korisnica stipendije? Koliko okvirno iznose mjesečni troškovi studiranja?

Tijekom prošle dvije godine stanovala sam u smještaju u vlasništvu koledža, prve godine u sobi na kampusu koledža, a druge godine u stambenom kompleksu u vlasništvu koledža nazvanom Jowett Walk, u čast ravnatelja koledža, sveučilišnog reformatora i prevoditelja Platonovih djela Benjamina Jowetta. Školarina za jednu godinu iznosi 9250 funti, a godišnji životni troškovi su podjednako visoki. Posudila sam studentski zajam od Vlade Ujedinjenoga Kraljevstva radi plaćanja troškova školarine, a životne troškove podmirujem pomoću vlastitih sredstava te stipendija Reuben Foundation i Zaklade Adris.

Kako je, iz vašega kuta, biti Varaždinka na Sveučilištu u Oxfordu? Čime je sve ispunjen vaš dan?

Zbog velikog broja međunarodnih studenata, Sveučilište u Oxfordu vrlo je raznolika i multikulturalna sredina. Na primjer, matematiku ili informatiku studira velik broj studenata iz Rumunjske i istočne Azije. Tako sam sklopila poznanstva i prijateljstva sa studentima porijeklom iz Njemačke, Rumunjske, Sirije, SAD-a i Singapura te s njima rado dijelim svoja iskustva i ideje. Također sam članica nedavno osnovanoga Oxfordskoga hrvatskog društva, te sam na koncertu talijanske i hrvatske barokne glazbe srela nekoliko Hrvata koji žive u Oxfordu. U mom danu mnogo vremena zauzimaju predavanja, tutorijali i rješavanje zadaća, te da bih naučila više o matematici, njezinoj povijesti i primjenama, često pohađam izborna predavanja na Matematičkom institutu. Također, ponekad posjećujem predavanja Oxfordskoga filozofskog društva i druga kulturna događanja, poput koncerata klasične glazbe ili umjetničkih izložbi. U slobodno vrijeme volim čitati te često razgledavam prostranu i dobro opremljenu knjižaru Blackwell u blizini moga koledža kako bih pronašla koju zanimljivu knjigu.

Koliko će još trajati vaše obrazovanje na Oxfordu? Planirate li se nakon završetka studija vratiti u Varaždin?

Preddiplomski studij matematike traje četiri godine, od kojih je posljednja neobvezna, te je potrebno imati dovoljno dobar rezultat na ispitima u prethodne dvije godine da je se upiše. Još nemam točno određene planove za život nakon studija, no razmišljam o daljnjem poslijediplomskom studiju, ili ponovno na Sveučilištu u Oxfordu, ili na nekom drugom sveučilištu u Europi. Nakon završetka školovanja htjela bih se baviti istraživanjem u matematici ili nekoj drugoj prirodnoj znanosti. Završeni studij na prestižnom sveučilištu te znanje engleskog i njemačkog jezika otvorit će mi mnogo prilika za rad u inozemstvu. Što se tiče povratka u Hrvatsku, htjela bih naglasiti da je u današnjem globaliziranom i povezanom svijetu sve važnija međunarodna suradnja između znanstvenika, te je moguće i iz inozemstva dati doprinos razvoju znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj.

Kakvi su profesori Sveučilišta u Oxfordu i kako izgleda njihov način rada?

Mnogi od naših profesora vrhunski su stručnjaci u svojim područjima istraživanja, poput profesora Bena Greena i Frances Kirwan, koji su članovi Kraljevskog društva (Royal Society) te su odlikovani prestižnim nagradama iz matematike. Predavanja se odvijaju u prijepodnevnim satima na Matematičkom institutu te traju jedan sat. Profesori se razlikuju po svojim načinima predavanja, tako da neki predaju na tradicionalni način, dok drugi više komuniciraju sa studentima te imaju duhovitiji stil. Jedna od glavnih osobitosti načina predavanja na Sveučilištu u Oxfordu je sustav razreda i tutorijala. U razredu sudjeluju tutor i svi studenti koji slušaju određeni predmet, to jest grupa od pet do deset studenata, te tutor ili doktorand prolazi kroz zadaću od prošlog tjedna ili ponavlja ključne definicije i teoreme sa studentima, dok se tutorijali odvijaju u manjim grupama, do tri studenta, te na njima ponekad prolazimo kroz ispitne zadatke ili naprednije teme iz matematike. Tutori na mom koledžu vrlo su pristupačni, tako da, na primjer, ne traže da ih oslovljavamo titulom, a moja osobna tutorica dr. Vicky Neale svakog tjedna poziva studente na šetnju kroz parkove u Oxfordu. Svi moji tutori predaju zanimljivo te sam od njih mnogo naučila.

Što nedostaje hrvatskim fakultetima, odnosno srednjim školama, iz vašeg iskustva na Oxfordu? Gdje vidite poboljšanja?

Budući da sam odmah nakon završene srednje škole započela studij na Oxfordu, nemam iskustva s hrvatskim sveučilišnim sustavom, pa ne mogu dati informirano mišljenje. U srednjoj sam školi također uvijek imala dobre ocjene te sam rijetko kada imala problema s gradivom, tako da mi je teže dati komentar o metodama poučavanja. Smatram da su u suvremenom svijetu, u kojem je preko interneta dostupno obilje informacija, često upitne kvalitete, te znanost i tehnologija napreduju sve brže, potrebne promjene u metodama i ciljevima obrazovanja. Iako je dobra činjenična podloga neophodna, u nastavi bi naglasak trebao biti manje na memoriranju podataka i definicija, a više na stjecanju vještina samostalnog učenja, to jest razumijevanja, vrednovanja i uspoređivanja stručnih izvora. Te vještine nisu korisne samo na sveučilištu i radnome mjestu nego i u svakodnevnom životu, a primjer nam daje pandemija COVID-a 19, tijekom koje dezinformacije i pseudoznanost mogu imati kobne posljedice. Međutim, ne bih se složila s mišljenjem onih koji smatraju da bi trebalo zanemariti društvene i humanističke predmete u korist prirodnih znanosti. Meni je osobno drago što sam imala široko srednjoškolsko obrazovanje, koje je obuhvaćalo predmete poput povijesti, sociologije, likovne i glazbene umjetnosti, filozofije te književnosti u sklopu hrvatskog jezika, jer sam razvila interes za mnoga od tih područja te mi stečeno znanje omogućuje da raspravljam i razmjenjujem ideje sa studentima iz različitih predmeta na mom koledžu, zbog čega me je jedan student povijesti iz šale nazvao „pošast Humanističkog odjela“. Ti su predmeti važni jer, barem u teoriji, pripremaju učenike da razumiju društvene, političke i ekonomske sustave u kojima sudjeluju te kritiziraju negativne pojave, aktivno sudjeluju u javnom i političkom životu, formiraju svoje stavove i brane ih argumentima, doprinose očuvanju i obogaćivanju hrvatske, europske i svjetske kulturne baštine, spoznaju sami sebe i izgrađuju svoj karakter te duboko razmišljaju o temeljnim i općeljudskim životnim pitanjima.

Biste li preporučili mladima da, ako im se za to ukaže prilika, odu na studij u inozemstvo i slijede vaš put?

Kao prvo bih rekla da ne mogu dati savjet koji vrijedi u svim okolnostima jer studij u inozemstvu ima i prednosti i nedostatke. Studij u inozemstvu može biti prilika za stjecanje kvalitetnijeg obrazovanja, širenje vidika preko upoznavanja drugačijih kultura i načina života te veće osamostaljenje. Međutim, studij u inozemstvu je često vrlo zahtjevan s intelektualne, emocionalne i financijske strane. Ja sam tijekom srednjoškolskog obrazovanja imala priliku dobiti uvid u to kako izgleda studij na Sveučilištu u Oxfordu i samostalni život u Ujedinjenom Kraljevstvu putem matematičkog programa PROMYS Europe 2017. godine, te su me moja iskustva ondje i predavanje o upisu na Oxford i Cambridge potaknuli da se prijavim. Preporučila bih studentima koji imaju novaca i vremena te su zainteresirani za studij u inozemstvu da sudjeluju u ljetnoj školi ili međunarodnoj razmjeni učenika kako bi mogli bolje donijeti tako važnu odluku.

Je li trenutna epidemiološka situacija utjecala na vaš studij?

Zbog mjera socijalnog distanciranja koje su na snazi u Ujedinjenom Kraljevstvu, sva nastava na mom sveučilištu u ovom trimestru provodi se putem interneta. Tako su snimke predavanja objavljene na internetu te se tutorijali odvijaju pomoću videokonferencija. Organizacija ispita bila je kompliciraniji problem jer studenti potječu iz mnogo različitih zemalja i sredina, te bi svaka od predloženih mogućnosti donosila znatne nedostatke za znatan broj studenata. Zato su studenti izražavali svoja mišljenja putem predstavničkih tijela i otvorenih pisama Sveučilištu. Što se tiče ispita iz matematike, ispiti u prvoj godini bili su otkazani jer ne utječu na konačnu ocjenu, ispiti u drugoj godini su odgođeni na sljedeću godinu, a studenti u trećoj i četvrtoj godini, koji završavaju svoj studij te su im potrebne ocjene za daljnji studij ili zapošljavanje, polagat će ispite putem interneta.

Instrukcije srednjoškolcima

S obzirom na to da je epidemiološka situacija učenike fizički udaljila od škola, pomoć pri rješavanu matematičkih zadataka besplatno je ponudila i Aleksandra-Saša Božović.

– Htjela sam dati doprinos tom procesu prilagodbe pomoću svojih znanja i vještina. Sustav nastave putem interneta je nov i nepoznat većini učenika, pa je normalno da će na početku biti poteškoća. Budući da nije moguće pohađati instrukcije licem u lice te da si ih mnogi roditelji zbog gospodarskih promjena više ne mogu priuštiti, smatrala sam da bi besplatne instrukcije putem interneta za učenike srednje škole mogle pomoći mnogima. Davanje instrukcija je također korisno iskustvo za mene jer tako učim kako objašnjavati matematičke pojmove i metode te razvijam vještine potrebne za razne projekte, stažiranja i poslove. Dosad se odazvalo desetak učenika, najčešće radi pomoći s određenim zadacima ili pripremama za ispit. Prije sam bila pomagala rodbini ili prijateljima pri učenju matematike ili fizike, no nikada nisam davala profesionalne instrukcije, tako da sada tek vježbam tehnike poučavanja. Moja je metoda ne davati gotova rješenja zadataka, nego potaknuti učenika da razmišlja i postupno ga voditi kroz zadatak, tako da uspjeh instrukcija velikim dijelom ovisi o trudu učenika. Kod mnogih učenika primjećujem da su bili naučeni koristiti matematičke formule na krut i mehanički način, pa ih pokušavam navesti da razviju veću lakoću manipulacije izrazima i formulama, povezuju različita područja matematike i ostalih prirodoznanstvenih predmeta te sebi pojednostave zadatke pomoću raznih korisnih „trikova“ i prečaca – ističe studentica.

Život i društvo

Mladi kuhari u Varaždinu učit će u novom Kuharskom praktikumu vrijednom 100.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gospodarska škola Varaždin bila je od 2020. do 2023. godine partner na projektu ReCeZa – Regionalni Centar Zabok čiji je nositelj bila Srednja škola Zabok.

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 8.851.720,47 eura.

Za vrijeme trajanja projekta kroz projektne aktivnosti realizirale su se brojne radionice za učenike i nastavnike, natjecanja učenika na školskoj, državnoj i međunarodnoj razini, studijska putovanja iz područja turizma i ugostiteljstva te su razvijeni standardi zanimanja, standardi kvalifikacija i kurikuluma za nove programe.

U okviru projekta Gospodarska škola Varaždin dobila je profesionalnu opremu za kuharski praktikum u vrijednosti od 100.000 eura, a upravo je to bila prilika za prigodnu svečanost na kojoj su se okupili ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, zamjenica županice Karlovačke županije dr.sc. Vesna Hajsan Dolinar, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Osječko-baranjske županije Miranda Glavaš-Kul, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr.sc. Miroslav Huđek, pročelnica Upravnog odjela za školstvo Karlovačke županije mr.sc. Marija Šćulac, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Igor Šoković, Branka Šaško, predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Varaždin, kao i mnogobrojni ravnatelji srednjoškolskih ustanova s područja Varaždinske županije.

Uvodno pozdravljajući sve okupljene ravnateljica Gospodarske škole Jasenka Kelemen je istaknula kako je uključivanje škole u ovaj projekt od izuzetne važnosti te kako će učenici imati priliku učiti u kuhinjama budućnosti.

– Profesori i nastavnici će prenositi stečena znanja i najsuvremenije kulinarske tehnike kako bi naši učenici izrasli u poznate i uspješne šefove. Ovaj novi Kuharski praktikum je jedan lijepi poklon za Dan škole. Hvala svima na podršci i pomoći, poglavito našem osnivaču, Varaždinskoj županiji – rekla je ravnateljica Kelemen.

Čestitajući ravnateljici i djelatnicima škole na uspješno provedenome projektu, župan Anđelko Stričak je rekao kako su za današnji razvoj društva važni sigurnost, gospodarski rast i obrazovanje.

– Varaždinska županije je osnivač 13 srednjih škola, a u njima se obrazuje 75 % učenika u strukovnim ili obrtničkim zanimanjima, 20 %ih pohađa gimnazijske programe i pet posto ih pohađa umjetničke programe. Sama ta činjenica najbolje govori o tome da je naše školstvo prilagođeno potrebama našeg gospodarstva. Naši učenici kada završe svoje školovanje, ne čekaju na Zavodu za zapošljavanje svoje radno mjesto, već se mogu odlučiti da li idu na tržište rada, da li nastavljaju daljnje školovanje na fakultetima ili će pokrenuti neku od svojih privatnih inicijativa. Osim što smo osnivač 13 srednjih škola, Varaždinska županija je osnivač i 14 centara izvrsnosti te pet centara izvrsnosti u strukovnim zanimanjima te dva centra kompetentnosti. Upravo u tim centrima oni dobivaju tu informaciju više te se mogu lakše odlučiti u kojem smjeru će nastaviti. Također, naše srednje škole su prilagođene cjeloživotnom obrazovanju tako da u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje provodimo cijeli niz doškolovanja te različitih prekvalifikacija. Recimo, u 2022. godini su 234 osobe to završile, prošle godine 321 osoba, a u ovoj godini već sada imamo 190 polaznika. Zahvaljujući našim ravnateljima, profesorima, nastavnicima i pročelnicima, odrađujemo dobar posao za sve – zaključio je župan Stričak.

Damir Habijan

Otvarajući novi Kuharski praktikum, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan je istaknuo kako je Varaždinska županija lider u Republici Hrvatskoj po pitanju ulaganja u područje obrazovanja.

– Što se tiče radne snage, kada govorimo o strukovnim zanimanjima, po tom smo pitanju doista deficitarni, ali to nije nešto što se odnosi samo na Hrvatsku. Pogledamo li zapadno europske zemlje, odnosno zemlje Europske unije, nažalost i one se bore s istim problemom. Ako pogledamo Republiku Hrvatsku, čak 70 % učenika koji upisuju srednje škole upisuju upravo strukovna zanimanja, ali unatoč tome s tim zanimanjima i s nedostatkom radne snage i dalje imamo problem. Učenici koji će ovdje završiti Gospodarsku školu i ovo hvalevrijedno zanimanje bez problema će naći posao na tržištu rada. Po pitanju obrtništva, nekoliko brojki: u zadnje četiri godine broj obrta u Hrvatskoj skočio je sa 75.000 na 116.000, dakle imamo 55.000, više otvorenih obrta na razini države. Grad Varaždin je po tom pitanju čak i bolji i ima gotovo 65 novih obrta. Ono što mogu reći ispred Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, što smatram bitnim, pogotovo u segmentu obrtništva, to su mjere koje možemo poduzeti, koje smo dosad poduzeli i daju rezultate. Prije svega, ono što je zanimljivo jest stipendiranje učenika – 15.500 stipendija koje je dodijeljeno u vrijednosti 29 milijuna eura i 1.316 stipendija gospodarskim subjektima vrijednih 11,5 milijuna eura, dakle ukupno 40,5 milijuna eura je dalo rezultate. U školskoj godini 2022./’23. nakon dugo vremena imamo porast broja upisa u strukovne škole i to nas veseli – rekao je ministar Habijan.

Nastavite čitati

Život i društvo

U Trnovcu održane dječje seoske igre „Kak su se naši dedek i babica igrali“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Već petu godinu, KUD „Mak” Trnovec, uz podršku Općine Trnovec Bartolovečki, provodi i realizira projekt dječjih seoskih igara pod nazivom „Kak su se naši dedek i babica igrali” u kojem sudjeluju zainteresirana djeca s područja općine i Varaždinske županije te dječje skupine gostujućih prijateljskih KUD-ova iz Hrvatske i inozemstva.

Ove godine sudjelovalo je osam ekipa i to tri ekipe KUD-a „Mak“ Trnovec, po dvije ekipe KUD-a Martijanec i dječjeg vrtića ZEKO te ekipa CTK Varaždin. Prvo mjesto osvojio je KUD „Mak” Trnovec 3, drugi je bio KUD „Mak” Trnovec 2, a treće mjesto osvojila je ekipa Martijanec 2.
Svi članovi ekipa primili su medalje, a najuspješniji i pehare za prvo, drugo i treće mjesto.

Manifestacija je edukativno-prezentacijskog karaktera jer sve sudionike uči načinu igranja nekih novih-starih igara i kvalitetnom provođenju vremena u prirodi.

– Dječje seoske igre natjecateljskog su karaktera, a tijekom njihova održavanja potiče se fair play, suradnja, zajedništvo unutar tima, poštovanje prema članovima suparničkih timova i pridržavanje postavljenih pravila kao esencijalnih elemenata sporta i cjelokupnog djelovanja. Svi timovi igraju sve igre i skupljaju bodove prema vremenu potrebnom da završe igru. Bodovi skupljeni po igrama se zbrajaju i pobjednik postaje tim koji je osvojio najviše bodova. Prilikom proglašenja pobjednika, svi članovi tima dobivaju medalje i priznanje za sudjelovanje, dok timovi koji su osvojili prva tri mjesta osim medalja i priznanja dobivaju slatke pakete – objasnio je predsjednik KUD-a „Mak“ Trnovec, Miro Koren.

Tijekom provođenja manifestacije djeca, mladi, roditelji i svi žitelji Općine Trnovec Bartolovečki upoznati su s mogućnostima kvalitetnog provođenja slobodnog vremena te motivirani da izađu u prirodu kako bi osvijestili da je puno ljepše i zanimljivije razgovarati s prijateljima uživo. Zbog toga je poželjno da dođu i odrasli kako bi dobili neko novo iskustvo kojim će moći dodatno poticati svoju djecu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje