Milanović: Ovo nije državni udar, ovo je samo priprema. Hoće li mi uzeti putovnicu? Ti ljudi su opasni
Nakon što se danas oglasio Ustavni sud, reagirao je i predsjednik Zoran Milanović. Ustavni sud: Milanović ne može biti ni...
Naime, stručni team informatičara, okupljen u varaždinskoj informatičkoj tvrtki ExaByte d.o.o., koja se već više od 12 godina bavi razvojem sofisticiranih informatičkih rješenja s različitim gospodarskim područjima primjene (od naprednih sustava za news portale, integracija postojećih poslovnih softvera s naprednim e-commerce rješenjima, pa sve do softverske podrške industrijskoj proizvodnji kroz primjenu tehnologije umjetne inteligencije), odlučio je krenuti s razvojem IT tehnologije koja će koristiti u sprječavanju širenja COVID-a, zaštiti zdravstvenih djelatnika, ali i u mnogim drugim djelatnostima.
U vrijeme pandemije COVID-19 team tvrtke ExaByte krenuo je s razvojem sustava umjetne inteligencije za brzo mjerenje tjelesne temperature koji je, u usporedbi s takvim sustavima koji postoje na svjetskom tržištu, znatno jeftiniji, mobilan i jednostavniji za korištenje i montažu.
– U razgovoru s kolegom liječničke struke prepoznali smo jedno od velikih „uskih grla“ i „kritičnih točaka“ u doba pandemije, a to je potreba kontrole tjelesne temperature velikog broja osoba. Danas je kod nas „standard“ mjerenje temperature beskontaktnim digitalnim toplomjerima, no ta tehnologija nije dorasla potrebama za vrijeme pandemije. Kada se želi takvim ručnim mjerenjem provjeriti temperaturu svake osobe koja dolazi na mjesto boravka mnogo drugih osoba, na primjer u bolnicama, domovima zdravlja, tvornicama, školama i vrtićima, nastaje više problema – rekao je Bernard Toplak, vlasnik ExaByta iz Varaždina za Dnevno.
Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.
Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.
No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.
Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.
Izvor: Danica
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.