Povežite se s nama

Međimurje

Kolumna Ve – iz pera znatiželjnih umova: Iz povijesti međimurskog čipkarstva

Objavljeno:

- dana

Piše: Lea Šprajc

U svojoj svakodnevici čovjek se služi gomilom stvari, rijetko pitajući se o njihovu podrijetlu i širem povijesnom i kulturnom kontekstu iz kojeg su one proizašle. Značenja koja im danas pridaje često su posve drugačija od značenja koja su one imale na svom izvoru.

Jedna od takvih stvari je i čipka, specifična šupljikava tekstilna tvorevina koju nalazimo na najrazličitijim komadima odjeće i posoblja. Motiv čipke uočit ćemo i u slikarstvu, arhitekturi, grafičkom dizajnu te drugim vizualnim umjetnostima. Proizvodnja čipke dakako ima svoju povijest, a njezine niti nisu zaobišle ni naše malo Međimurje.

Čipka je proizvod renesanse. Svojom jednostavnošću i bjelinom savršeno se uklapala u renesansnu poetiku koja je inzistirala na raskidu sa srednjovjekovnim koloritom. Kolijevka čipke na iglu ili šivane čipke je Venecija, dok se čipka na batiće najranije javila u okolici Antwerpena u Belgiji.

Do polovice 20. stoljeća čipku na batiće izrađivale su i žene i djevojke iz donjeg Međimurja. U zapisima se kao glavna čipkarska središta spominju sela Sveta Marija, Donji Mihaljevec i Čukovec. I danas aktivna međimurska čipkarica, Nada Mance, u svojim je istraživanjima ustanovila da se čipka u Međimurju radila i u selima Hemuševec, Draškovec i Cirkovljan. Tradicija izrade čipke na batiće danas se održala samo u Svetoj Mariji, gdje je naporima spomenute Nade Mance i starijih Svetomarščica revitalizirana tijekom 90–ih godina 20. stoljeća.

O podrijetlu i uopće povijesti čipke na batiće u Međimurju malo je poznato. Domaća čipkarska terminologija (npr. „špice“ kao naziv za čipku prema njemačkome „die Spitze“) upućuje na mogućnost postajanja vanjskih, srednjoeuropskih utjecaja. U razdoblju 1879–1918. u Beču je djelovao Središnji čipkarski tečaj koji su polazile brojne žene iz drugih čipkarskih centara sjeverozapadne Hrvatske, primjerice Lepoglave. Dosadašnja istraživanja, međutim, pokazala su da međimurske čipkarice nisu pohađale čipkarske tečajeve u inozemstvu te da u Međimurju nije bilo organiziranih oblika učenja čipkarstva.

Međimurke su čipku izrađivale strogo namjenski. Ona je bila dio ženskog tradicijskog oglavlja, tzv. poculice. Čipka za poculicu trakastog je oblika s pet polukružnih cjelina („cakni“) ukrašenih motivima „katruže“, „lastavičke“, „jagnješca“ i „krogljice“. Ovakva je čipka (bila) iznimno zahtjevne izrade. Primjerice, za motiv „katruže“ čipkarica je koristila 36 para batića! Čipku u obliku pravokutnih traka i s jednostavnijim motivima međimurske su čipkarice izrađivale za prodaju u Podravini i Moslavini. Prodajom čipke priskrbljivale su si dodatnu zaradu za kućanstva.

Danas je tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije zaštićeno kao nematerijalno kulturno dobro na nacionalnoj razini, a njegovu očuvanju svojim angažmanom najviše pridonose gospođa Mance, članice udruge „Svetomarska čipka“ i polaznice sekcije školske zadruge „Mala čipkarica“ u Osnovnoj školi Sveta Marija.

Naslov fotografija: članice Udruge „Svetomarska čipka“ i polaznice Zadruge „Mala Čipkarica“

Međimurje

Općina Podturen uputila javni poziv za e-upise u vrtić “Dječja mašta”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Općina Podturen poziva sve zainteresirane roditelje i skrbnike djece rane i predškolske dobi da zahtjev za upis djeteta u nadolazeću pedagošku godinu predaju putem elektroničke prijave (preko aplikacije e-građani).

Zahtjevi se zaprimaju od 9.05. do 17.05. 2024., do 12 h, za sve objekte u sklopu Dječje mašte u kojima ima slobodnih kapaciteta (matični objekt u Čakovcu te područni objekti u Sivici i Zebanec Selu).

Zahtjevi će se zaprimati za pedagošku godinu 2024./2025. za upis u redovne programe jaslica i vrtića.

U slučaju poteškoća s predajom zahtjeva za e-upise, kontaktirajte psihologinju u matičnom objektu na tel: 040 395 655 ili e-mail: [email protected]

Nastavite čitati

Međimurje

Međimurska policija na svom području uočila veliki broj vozila kojima je istekla prometna dozvola

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uvidom u evidencije isteka valjanosti prometnih dozvola uočeno je da na području Međimurske županije postoji veliki broj motornih vozila kojima je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana, a vlasnici ih u zakonskom roku nisu odjavili u nadležnoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji.

Kako bi izbjegli prekršajne sankcije, Policijska uprava međimurska poziva vlasnike da odjave vozila kojima je istekla valjanost prometne dozvole.

Podsjećaju vlasnike vozila na obvezu pridržavanja odredbi čl. 250. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim je propisano kako je vlasnik vozila dužan odjaviti vozilo ako ne izvrši produženje važenja prometne dozvole u roku od 15 dana od dana isteka važenja prometne dozvole.

Vlasnik registriranog vozila može odjaviti vozilo, a uz zahtjev za odjavu mora priložiti prometnu dozvolu radi evidentiranja odjave vozila i vratiti registarske pločice, odnosno priložiti potvrdu tijela koje je registriralo vozilo izvan Republike Hrvatske kojom se potvrđuje da su registarske pločice i prometna dozvola zadržane ili poništene.

Također, vlasnik vozila dužan je u roku od 15 dana prijaviti promjenu bilo kojeg podatka koji je upisan u prometnoj dozvoli, a u roku od 30 dana dužan je odjaviti registrirano vozilo te donijeti prometnu dozvolu radi poništenja i vratiti registarske pločice, ako je vozilo uništeno ili otpisano ili ako je vozilo otuđeno ili nestalo.

Za nepridržavanje ovih odredbi predviđene su novčane kazne, i to za fizičke osobe, odnosno vlasnike vozila 90 eura, za pravne ili fizičke osobe obrtnike od 660 do 1990 eura, a za odgovorne osobe u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave od 190 do 660 eura.

Ujedno, policija podsjeća nove vlasnike vozila (kupce vozila) da su u roku od 15 dana od stjecanja vlasništva dužni registrirati vozilo na svoje ime ili ga odjaviti, a ako ga ne registriraju na svoje ime ili ne odjave, stanica za tehnički pregled vozila će, na zahtjev osobe na koju je vozilo registrirano (prodavatelj vozila), rješenjem ukinuti registraciju vozila.

Napominju da se sklapanjem Ugovora o kupoprodaji motornog vozila prodavatelj i dalje u službenim evidencijama MUP-a vodi kao vlasnik vozila, sve dok se vozilo ne odjavi u službenim evidencijama nadležne policijske uprave ili postaje, ili dok ga novi vlasnik ne registrira na svoje ime.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje