Povežite se s nama

Kultura

Ljepotu lepoglavske čipke ove godine znatiželjnici će upoznati virtualno

Objavljeno:

- dana

Ovogodišnji 24. Međunarodni festival čipke u Lepoglavi održati će se u virtualnom obliku.

Kako bi se nastavila tradicija i kontinuitet održavanja Međunarodnog festivala čipke, a zbog epidemiološke situacije izazvane virusom COVID-19, Grad Lepoglava odlučio je da će se festival održati u virtualnom obliku.

– Virtualnom svijetu predstaviti ćemo sve što smo planirali pokazati posjetiteljima. U prostoru Pavlinskog samostana biti će postavljena velika izložba lepoglavske čipke kroz koju će se posjetitelji moći virtualno prošetati, a vrata samostana otvorit ćemo i fizički samo vikendom uz poštivanje svih preporuka Stožera civilne zaštite RH – najavljuje gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić.

Festival se održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva kulture, Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, a ovogodišnja zemlja partner je Bugarska.

Prijatelji festivala – inozemni izlagači dostavili su svoje video uratke prezentacija čipki koje su planirali predstaviti u Lepoglavi, pa će se tako publika moći pogledati kratke filmove 14 inozemnih izlagača i šest hrvatskih čipkarskih centara. Virtualna šetnja, filmovi i sve informacije o festivalu biti će dostupne na web stranici i Facebook stranici.

Svečanost otvaranja festivala održat će se u petak 11. rujna 2020. godine u 19:00 sati u prostorijama Pavlinskog samostana na adresi Trg 1. Hrvatskog sveučilišta 7 u Lepoglavi.

Međunarodni čipkarski festival koji se održava od 1997. godine s redovitim znanstvenim skupovima i izdavanjem zbornika radova iz hrvatskih i europskih čipkarskih centara. Vjeruje se kako su još prije nekoliko stoljeća pavlini, bijeli fratri, donijeli čipku u hrvatske krajeve. Prepoznavši njezinu ljepotu, seosko je stanovništvo prihvatilo čipku kao svoju tradiciju koju njeguje sve do danas. Posebno ju je prihvatilo stanovništvo grada Lepoglave, poznato po svojoj čipkarskoj tradiciji.

– Ovo je prigoda da na jednom mjestu pokažemo naše čipke koje su izrađene tijekom svih ovih godina održavanja festivala. Na toj izložbi planiramo predstaviti i neke od eksponata ovogodišnje zemlje partner festivala – Bugarske – istaknula je direktorica ureda Turističke zajednice Grada Lepoglave Ljubica Dubovečak dodavši kako je ovo dobra prigoda za pripremu jubilarnog 25. Međunarodnog festivala čipke koji će se, nadaju se organizatori, nesmetano iduće godine održati u Lepoglavi.

Ponoseći se svojim čipkarskim umijećima, Lepoglavčani tradicionalno u rujnu organiziraju Međunarodni festival čipke kojim uspješno promoviraju vrijednost čipke kao svojeg etnografskog blaga. Lepoglavska čipka svoj pravi procvat doživjela je krajem 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća zahvaljujući Zlati pl. Šufflay koja čipku oplemenjuje narodnim ornamentom, a kasnije i Danici Brössler koja lepoglavskoj čipki dodaje barokne elemente i daje joj oblik kakav ona ima danas.

Lepoglavska je čipka 1937. godine nagrađena zlatnom medaljom u Parizu, 1939. brončanom medaljom u Berlinu, 2009. dobila je Zlatni orden čipke u Estoniji i 2011. godine na čipkarskom festivalu u Rusiji osvojila je prvo mjesto.

Od 2009. godine lepoglavska je čipka uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta. Posebno značenje u promociji lepoglavske čipke imaju međunarodni festivali čipke koji se svake godine održavaju u rujnu.

Jeste li znali?

Lepoglavska čipka je vrsta čipke na batiće.

Za izradu čipke koristi se veoma tanak pamučni ili laneni konac.

Lepoglavska čipka sadrži stilizirane oblike flore, faune, barokne i geometrijske motive.

Za izradu tijare od čipke potrebno je 300 sati rada.

Ovogodišnje virtualno izdanje Međunarodnog festivala čipke trajat će najduže do sada, od 11. do 30. rujna 2020.

Kultura

U Varaždin stiže hrvatski Indiana Jones, arheolog koji je svoje avanture predstavio u 40-ak zemalja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu Srijede u Muzeju 8. svibnja u palači Herzer GMV-a o svom profesionalnom putu, koji ga je odveo na brojne iznimne arheološke lokalitete, govorit će hrvatski arheolog Drago Obradović.

Tijekom 50 godina djelovanja Drago Obradović održao je brojna predavanja u 40-ak zemalja na pet kontinenata pred posjetiteljima te u televizijskim i radijskim emisijama.

Redovito sudjeluje na međunarodnim kongresima biblijskih arheologa, kao i u arheološkim studijskim ekspedicijama na Bliskom istoku. Višekratno je obišao i snimio zaboravljene gradove drevnih civilizacija koje, kako navodi, dosad nije posjetila nijedna filmska ekipa.

Trostruki je magistar znanosti i gostujući profesor na nekoliko fakulteta te autor više knjiga, među kojima su Arheologija potvrđuje Bibliju (prevedena na 11 jezika), Otkrijte čuda drevnog Egipta, Senzacionalna arheološka otkrića (tri izdanja), Nestali gradovi i civilizacije (prevedena na četiri jezika) i druge.

Ovog puta u središtu predavanja, umjesto tajni drevnih civilizacija, bit će njegove autobiografske referencije, na temelju kojih će posjetitelji doznati i zašto su mu neki nadjenuli naziv hrvatski Indiana Jones. 

Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.

Nastavite čitati

Kultura

Dani folklora u Maruševcu iz godine u godinu oduševljavaju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.

Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.

-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.

Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.

Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.

Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.

U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.

Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje