Povežite se s nama

U fokusu

Vlado Sevšek o motoristima u šumama: “Zašto nitko ne reagira, a u Zakonu sve jasno piše?”

Objavljeno:

- dana

Nakon što smo u Regionalnom tjedniku broj 149 objavili članak pod nazivom „Metalni šiljci, žice i čavli na daskama u šumama prijete motoristima i izletnicima“, svojim se reagiranjem javio poznati odvjetnik, gradski vijećnik Grada Varaždina i predsjednik Lige za Varaždin, ujedno dugogodišnji lovac i šumoposjednik, koji je želio ukazati na drugu stranu priče, prema kojoj je jurnjava quadovima devastacija prirode i ozbiljan prekršaj.

Nikako pritom ne opravdava postavljanje opasnih predmeta, žica i šiljaka po šumi, ali mu je namjera istaknuti nekoliko činjenica koje se ne spominju u tekstu, a važno ih je znati.

– Užasnut sam spoznajom o nedavnoj smrti mladog čovjeka, kao i ozljedama koje su se dogodile drugima. Ipak, treba razgovijetno reći da se svi ti motociklisti kreću kroz šume motociklima i quadovima neovlašteno i nezakonito. Nitko ne spominje da ta ekipa ljudi neovlašteno prolazi kroz nekretnine, šume koje nisu njihove, nego su vlasništvo privatnika ili države, u kojem slučaju njima upravljaju Hrvatske šume, da zagađuju prirodu ispušnim plinovima i bukom, da uznemiravaju šumske životinje izazivajući kod njih stres, pa one bezglavo bježe zbog tih agresivnih motorista koji misle samo na svoje užitke – navodi Sevšek, nastavljajući da nije dozvoljeno bez privole vlasnika niti voziti, niti bučiti, niti uništavati šumsko raslinje gazeći preko njega kotačima quadova s ripnama od 10 centimetara i bez ispušnih cijevi, odnosno prigušivača na ispušnim cijevima, točnije, to nije dozvoljeno ni s privolom niti bez privole.

Kako bi sve to potkrijepio, poziva se na Zakon o lovstvu i Zakon o hrvatskim šumama, posebno na članke 47., 91. i 92., u kojima jasno stoji da je promet motornim vozilom u šumama izvan šumskih prometnica dopušten samo uz odobrenje šumoposjednika. Sukladno tomu, Zakonom su propisane kazne za prekršaj fizičkih osoba koje nisu šumoposjednici a voze se motornim vozilom izvan šumskih prometnica u novčanom iznosu od 10.000 do 20.000 kuna te za pravne osobe, što su u ovom slučaju udruge vozača quadova, od 30.000 do 70.000 kuna.

– Nikako ne mogu razumjeti da se ne može stati na kraj tim motoriziranim uništavateljima prirode kada u Zakonu sve jasno piše. Šume i šumska zemljišta Zakon definira kao dobra od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu. Divljač je zaštićena tako da slobodno živi u prirodi i da je se ne uznemirava. Zakon divljači daje naročit značaj, također propisujući da je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu – ističe Sevšek.

U svom komentaru nastavlja da gospodarenje šumama obavljaju šumoposjednici, bilo da se radi o privatnim šumoposjednicima ili o Hrvatskim šumama kao javnom šumoposjedniku za šume u vlasništvu Republike Hrvatske.

Promet u šumama izvan šumskih prometnica nije dopušten ni na koji način, a po šumskim prometnicama samo uz odobrenje šumoposjednika. Ima li koji od tih motociklista takvo odobrenje? Sigurno nema.

Šumske ceste spadaju u šumsku infrastrukturu, a za njihovo korištenje plaća se naknada koju za šume u vlasništvu RH određuje javni šumoposjednik, kao i način i uvjete njihova korištenja, a sasvim je logično i jasno da privatni šumoposjednik ima ista ovlaštenja nad svojim vlasništvom.

Većina tih šumskih površina su lovišta kojima upravljaju ili Hrvatske šume ili lovačka društva.

Lovačka društva gospodare lovištima temeljem ugovora o zakupu prava lova, a koji ugovori im daju pravo da u skladu sa Zakonom nadziru i upravljaju lovištem i za to plaćaju naknadu. Dakle, to pravo imaju lovačka društva, a ne quad udruge.

Konačno, ozbiljnu ulogu u sprečavanju ovakve devastacije trebao bi imati i MUP, kako zbog prekršaja koji se čine takvim provozom, tako i zbog činjenice da većina tih vozila nije uopće registrirana, a da bi došla do šuma, moraju proći javnim prometnicama.

Sevšeka čudi kako o tome nikakav komentar na traženje iz naše redakcije nisu željeli dati iz Šumarije i Lovačkog saveza.

– Nije mi jasno zašto dosad nije reagirao nitko od pozvanih: ni Hrvatske šume, ni MUP, ni Hrvatski lovački savez, niti itko na županijskome nivou, iako je ta pojava u našoj županiji prava pošast. Da li se doista svi ograđuju i ne žele se miješati? Ili su ti motoristi neka nova zlatna mladež pa su toliko zaštićeni? Zaštićeniji od same prirode i svega što se u njoj nalazi? Pa gdje je policija i što je s povredom privatnog vlasništva? – čudio se Sevšek i zaključio da je morao prokomentirati ovu temu u ime brojnih ljubitelja prirode koji su mu se javili i koji dijele njegovo mišljenje.

Konačno, kaže Sevšek, gospodin koji se u vašem članku predstavlja kao predsjednik Off road kluba Novi Marof izaziva nevjericu izjavom da sa svojim sinom ide tim vozilima u šumu po gljive te da članove toga kluba „…šumovlasnici često pozovu na jelo i piće jer oni, vozeći se šumama, tjeraju kradljivce drva i lovokradice“.

– Postavlja se pitanje kojim se to pravcima kroz šumu on kreće kad bere gljive? Opće je poznato da gljive ne rastu na putovima. Ima li dozvolu za kretanje šumskim prometnicama? (Za kretanje izvan šumskih prometnica ne može ni dobiti dozvolu.) Ima li godišnju dozvolu za skupljanje gljiva, koja je također potrebna? A da išta zna o krađama drva i krivolovu, takve besmislice sigurno ne bi spominjao, a iskreno sumnjam da se kod bilo kojeg šumoposjednika najeo i napio – revoltirano je zaključio Vlado Sevšek.

U fokusu

Proglašena prirodna nepogoda mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Župan Anđelko Stričak je danas, 6. svibnja, proglasio prirodnu nepogodu zbog mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća.

U razdoblju od 21. do 24. travnja, u noćnim i jutarnjim satima, mraz je nanio velike štete na poljoprivrednim kulturama i trajnim nasadima.

Odluka je donesena nakon što su iz Grada Lepoglave i Općine Donja Voća zahtjeve za proglašenje prirodne nepogode dostavili Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta.

Prema zaprimljenim zahtjevima, štete na poljoprivrednim kulturama su od 30 do 80 %.

Prva procjena ukupne štete zbog mraza na području dvije jedinice lokalne samouprave iznosi 460.000 eura.

Sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, oštećeni štetu trebaju u roku od 8 dana od proglašenja prirodne nepogode prijaviti Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku i na propisanom obrascu. U roku od 15 dana Općinsko povjerenstvo treba izraditi prve procjene šteta, a u roku od 50 dana Županijskom povjerenstvu dostaviti konačnu procijenjenu štetu.

Županijsko povjerenstvo će potom u zakonskom roku prijavljene konačne procjene štete dostaviti Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Varteks je za Jugoslavije, diljem države imao više od 200 trgovina. U toj varaždinskoj tvrtki radilo je preko 12.000 radnika. Bila su zlatna vremena i tvrtka je hranila mnoge obitelji u Varaždinskoj županiji.

Danas je tvrtka spala na manje od 700 radnika. Ti isti radnici nisu primili pola plaće za veljaču, kao ni cijelu plaću za ožujak.

Zbog toga su se odlučili na štrajk. Tužna, smrknuta lica, suze u očima, očaj i bijes, vidjeli smo u ponedjeljak, 6. svibnja na parkiralištu ispred tvrtke.

– Mi smo želimo svoje plaće za svoj rad – vikali su.

Mnogi radnici cijeli svoj radni vijek provode u istoj tvrtki.

– Ovo je žalosno. Tu sam od 16. godine. I prije smo bili bez plaće, ali imali smo puno posla. Svašta smo prošli s raznim upravama. Sada nemamo posla, situacija je eskalirala. Niti taj minimalac ne dobijemo, a nemamo ni posla. Kako da dođemo na posao, kako da si kupimo nešto za jesti na poslu, od čega? Ne znam možemo li ovo prebroditi. Imam 35 godina staža. Pola obitelji mi je ovdje radilo, sa suprugom sam gradila kuću iz tog minimalca. Sve sam ovdje ostavila – rekla je gotovo kroz suze Rosana Liber.

Ono što sve radnike zanima kad će napokon dobiti svoje plaće. Ističu da će štrajk trajati dok ne dobiju svoje plaće.

– Nije tajna da je Varteks već bio u teškoj situaciji, no ovi radnici neće nastaviti s proizvodnjom dok ne dobiju dio plaće za veljaču i cijelu plaću za ožujak. Radnici Varteksa taoci su vrijednosti imovine Varteksa. Pripadnici krupnog kapitala žele se imovine Varteksa domoći što jeftinije i brže – ističe Tomislav Rajković, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje