Povežite se s nama

Život i društvo

Dramatični zaostatak Hrvatske u korištenju Sunčeve energije

Objavljeno:

- dana

Alternativni izvori energije

Solvis je jedina tvrtka u Hrvatskoj koja se bavi proizvodnjom solarnih panela. Druge dvije su propale. Ova činjenica dovoljno govori o volji i (ne)brizi kojom se u Hrvatskoj pristupa uvođenju obnovljivih izvora energije.

Solvis ubrzano napreduje, ali varaždinska tvrtka čak 97 posto svojih proizvoda plasira u inozemstvo.

Dok u Europi i svijetu takve tvrtke doživljavaju neprekidan tržišni rast – i to prvenstveno oslanjajući  se na domaća tržišta – i Solvis ubrzano napreduje, ali varaždinska tvrtka čak 97 posto svojih proizvoda plasira u inozemstvo. Ovaj zavidni izvoz nije nimalo drag vlasniku i direktoru Solvisa Stjepanu Talanu, jer to, veli, pokazuje potpuni fijasko obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. – Solvis raste i razvija se dramatično. Ali, kao što govore brojke, to zahvaljujemo isključivo inozemnom tržištu, jer doma bismo i mi propali. – govori Talan.

Bez političke volje

Stjepan Talan smatra da je za ovaj sramotni hrvatski zaostatak kriv nedostatak političke volje.

Inače, prvobitna ideja tvrtke je bila ista kao u zemljama s uspješnim sustavom solara – fokusirati se na domaće tržište. Ali to se pokazalo iluzornim u ono vrijeme, a ništa bolje nije ni danas. Stjepan Talan smatra da je za ovaj sramotni hrvatski zaostatak kriv nedostatak političke volje. – Nema državnih poticaja niti olakšica, koje su u europskim zemljama tolike da su alternativni izvori energije postali dijelom velikog broja kućanstava i industrijskih postrojenja. Drugo je neznanje, pa uslijed toga i manjak političke volje. Dovoljno bi bilo slijediti uhodane svjetske sisteme i prilagoditi ih hrvatskim uvjetima – veli.

“Strpljivi smo i na raspolaganju, spremni prezentirati iskustva iz drugih zemalja.”

Sve se čini još iluzornijim kad se zna da Hrvatska zadovoljava sve predispozicije za prelazak na obnovljive izvore energije. Sunca ima puno, potrebe su velike, a tu je i Solvis, koji sve to može odraditi. – Ništa nam nije jasno, ali smo strpljivi i uvijek na raspolaganju. Koga god zanima, spremni smo mu prezentirati iskustva iz drugih zemalja. Jer, godišnje posjetimo desetak sajmova širom svijeta i vjerujem da su iskustva s drugih tržišta dragocjena – sugerira Stjepan Talan. Tvrtku bi, veli, zadovoljilo da se stvari intenziviraju i izbalansiraju dovoljno da se barem smanji dramatični zaostatak Hrvatske na polju solara. 

– Državni regulator je odobrio instalaciju 45 megavata sunčanih elektrana, a do današnjeg je dana to moglo biti i 450 – dakle, 10 puta više. Tek tad bismo se uopće mogli uspoređivati sa Slovenijom, a još uvijek bismo puno zaostajali za Njemačkom i Italijom – govori Talan. Dio krivice za takvu situaciju pripisuje i lobijima, koji su, kako veli, uspjeli pojačati neke druge oblike obnovljive energije, poput vjetra, a na račun solara. 

Primjeri drugih

– To se još uvijek stigne ispraviti. Ponavljam, trebalo bi pod hitno uvesti sustav poticaja. Niz je varijanti, a svakako su najprikladnije one u zapadnim zemljama, recimo u Njemačkoj i Italiji. Izvori su europski novac iz fondova koji su i nama na dispoziciji, ali nemamo programe. Tu je i dodatni niz mjera, od kojih valja spomenuti porezne olakšice za korisnike solarne energije. Uza sve to, pa potom i vrlo kratku birokratsku proceduru, uvjeren sam da bi puno hrvatskih domova i industrijskih postrojenja koristilo Sunčevu energiju

Uvesti poticaje

Trebalo bi pod hitno uvesti sustav poticaja. Niz je varijanti, a svakako su najprikladnije one u zapadnim zemljama, recimo u Njemačkoj i Italiji. Izvori su europski novac iz fondova koji su i nama na dispoziciji, ali nemamo programe. Tu je i dodatni niz mjera, od kojih valja spomenuti porezne olakšice za korisnike solarne energije. Uza sve to, pa potom i vrlo kratku birokratsku proceduru, uvjeren sam da bi puno hrvatskih domova i industrijskih postrojenja koristilo Sunčevu energiju.

 

Izvor:
Foto:

Život i društvo

Učenička zadruga „Sunce“ Gospodarske škole pobjednik 27. smotre učeničkih zadruga Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Između 26 osnovnih i srednjih škola s područja Varaždinske županije, čije učeničke zadruge su se 3. svibnja predstavile na XXVII. smotri učeničkih zadruga Varaždinske županije održanoj u Gospodarskoj školi Varaždin prvo mjesto odnijela je učenička zadruga škole domaćina „Sunce“.

Drugo mjesto pripalo je Učeničkoj zadruzi „Jabuka“ OŠ Martijanec, dok su treće mjesto osvojili članovi Učeničkoj zadruzi „Jurek“ iz Osnovne škole Sveti Đurđ.

Ujedno održan je i 9. sajam vježbeničkih tvrtki na kojom je sudjelovalo 28 vježbeničkih tvrtki, a s obzirom na goste iz Bosne i Hercegovine, sajam je ove godine poprimio i međunarodni karakter. U kategoriji „Predstavljanje i vizualni identitet tvrtke“ prvo mjesto pripalo je vježbeničkoj tvrtki Citronis d.o.o. iz Gospodarske škole Varaždin, dok je u kategoriji „Prodajni razgovor“ najbolja bila vježbenička tvrtka Campagnula Design d.o.o. iz Srednje škole Antuna Branka Šimića iz Gruda.

Otvorenju Smotre prisustvovali su zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport dr.sc. Miroslav Huđek, ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i športa Zapadnohercegovačke županije Daniela Perić i ravnateljica Gospodarske škole Varaždin mr. sc. Jasminka Kelemen.

Zamjenica Zagorec tom je prigodom naglasila kako je Varaždinska županija nadaleko poznata po svojoj posvećenosti obrazovanju te podupire rad svojih učenika.

– Tome u prilog ide i ova smotra, ali i sajam vježbeničkih tvrtki. Učeničke zadruge su iznimno važne, one su promotori svoje lokalne zajednice, čuvari identiteta i tradicije. Učenici kroz rad u učeničkim zadrugama razvijaju poduzetnički duh, njihova ideja prerasta u finalni proizvod, radom u zadrugama uče odgovornosti, razvijaju svoju kreativnost i marljivost te ima na tome od srca zahvaljujem – ustvrdila je zamjenica župana čestitavši Gospodarskoj školi ujedno i njen dan.

Čast što su domaćini 27. županijske smotre učeničkih zadruga osnovnih i srednjih škola i 9. sajma vježbeničkih tvrtki, koja ove godine ima i međunarodni karakter izrazila je i ravnateljica Gospodarske škole mr. sc. Jasminka Kelemen.

– Imamo više izlagača nego lani, ali to nas jako veseli jer je to pokazatelj da se poduzetnički duh rađa, njeguje i raste. Ovakve manifestacije su izrazito važne jer učenici već od malih nogu vježbaju, uče, stječe navike kako započeti posao, a kroz to doznaju koliko je rada i truda potrebno da bi se nešto postiglo. Izuzetno je važno nastaviti i u srednjoj školi s ozbiljnijim znanjima iz poduzetništva kako bi se jednog dana mogli baviti poduzetništvom – istaknula je ravnateljica Kelemen.

Među brojnim izlagačima smotri sudjelovala je je i Učenička zadruga “Jurek” OŠ Sveti Đurđ, koja ove godine slavi 30. godina neprekidnog rada. Mentorica zadruge Elena Kovačić, ujedno je i voditeljica sekcije Kreativne krpice.

– Sekciju sam pokrenula prije nekoliko godina jer sam pronašla učenike koji vole šivati. I ove smo godine u krpicama i kreativni, ali smo se posvetili recikliranju i održivom razvoju. Naš štand je sav od recikliranih proizvoda – otkrila je Kovačić istaknuvši kako je interes u njihovoj školi za uključivanje u rad učeničkih zadruga iznimno velik, pa je tako od 257 učenika te škole, čak 180 zadrugara.

Nastavite čitati

Život i društvo

Već 19. godinu varaždinska Gradska tržnica potvrđuje status certificirane seljačke tržnice

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na varaždinskome placu je u subotu, 4. svibnja, upriličena svečana podjela certifikata “Proizvodi hrvatskog seljaka” u sklopu projekta Udruge hrvatskih tržnica pod nazivom Certificirana seljačka tržnica.

Projekt je proveden u suradnji s Udrugom hrvatskih tržnica i Varaždinskom županijom.

Gradska tržnica Varaždin na samom je vrhu u Hrvatskoj prema broju certificiranih proizvođača. Ove je godine certificirano 56 domaćih proizvođača. Njih dvadesetak certifikate je primilo iz ruku zamjenika gradonačelnika Miroslava Markovića, predsjednika Gradskog vijeća Lovre Lukavečkog, tajnika Udruge hrvatskih tržnica Miljenka Ernoića, te direktorice Gradske tržnice Željke Vincek Strugar.

Certificirani su: Antolić Vjekoslava, Bek Denis, Bekrić Emsad, Bocko Vladimir, Bogadi Ivan,
Borovec Krešimir, Božić Zdravko, Brezovec Mileva, Brgles Ivanka, Cafuk Marija,
Cafuk Vid, Hižak Vesna, Hleb Drago, Ma-roko, Horvat Ivan, Horvat Marko, Horvat Štefa, Hudika Božidar, Ivanček Višnja, Kereša Marin, Koren Božidar, Košić Draženka, Košić Mario, Košić Vjekoslav, Kotiščak Danijel, Kranjčec Vera,kranjec Nevenka, Leskovar Marko, Lončar Zrinka, Ljubek Eduard,makaj Domagoj, Malić Branko, Mašić Ljiljana, Medved Ivica, Međimurec Draženka, Meljnjak Dario, Namjesnik Mladen, Novak Josip, Pavlović Sanja, Plantić Đurđica, Pocedulić Marija, Posavec Marjana, Premec Anka, Rog Božidar, Šegović Nada, Šimak Branko, Šipek Darko, Šipek Marija, Škreb Stjepan, Tkalec Nikola, Tomašić Marija, Vručina Đurđica, Vuković Nikola, Zagorec Franjo, Zagorec Katica i Zagorec Mario.

Zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković čestitao je poljoprivrednicima, kao i svima koji rade na ovom projektu te, uz ostalo, rekao: “Drago mi je da će gotovo 60 OPG-ova danas dobiti certifikat koji su kao pečat kvalitete domaćim proizvodima na Varaždinskom placu. Mladi ljudi koji se bave poljoprivredom sigurno znaju kako je teško zaraditi svaki cent na polju na kojem rade.”

Marković se osvrnuo i na cijene na tržnici te istaknuo: “Domaća se proizvodnja suočava s izazovima visokih troškova proizvodnje koji nerijetko rezultiraju višim cijenama proizvoda na tržnici u usporedbi s onima koji dolaze iz masovne proizvodnje, često uvoznog porijekla. S obzirom na povećanje cijena u svim sektorima, Grad Varaždin izravnim prodavačima domaćih poljoprivrednih proizvoda s područja grada, koji prodaju na Gradskoj tržnici, svake godine subvencionira mjesečne troškove zakupa prodajnog mjesta. Postoji i niz drugih mjera kroz koje Grad Varaždin potiče ruralni razvoj na području grada, poput subvencija na nove plastenike i staklenike te subvencija za nabavku nove opreme za preradu i pakiranje proizvoda tako da u konačnici OPG-ovi postaju sve konkurentniji cijenom u odnosu na slične proizvode upitnog porijekla i kvalitete.”
Ujedno je obećao kako će se na svojoj budućoj poziciji saborskog zastupnika dodatno zalagati za poboljšanje položaja hrvatskih poljoprivrednika.

Direktorica Gradske tržnice Željka Vincek Strugar istaknula je da Varaždinski plac već 19 godina provodi projekt udruge Hrvatskih tržnica te s ponosom nosi status certificirane seljačke tržnice.

– Cilj projekta je zaštita malih proizvođača te poticanje potrošača na kupnju domaćih proizvoda izravno od proizvođača. Svježi i domaći proizvodi srž su naše ponude, a broj certificiranih prodavača dokaz je predanosti naših OPG-ova kvaliteti i izvrsnosti. Ponosni smo što smo prepoznati kao jedna od vodećih tržnica u Hrvatskoj po broju certificiranih prodavača što potvrđuje našu posvećenost održavanju visokih standarda. Kupujući na varaždinskoj tržnici, građani ne samo da uživaju u vrhunskoj kvaliteti već aktivno doprinose razvoju malih obiteljskih gospodarstava i jačanju lokalne poljoprivrede – jasna je bila Vincek Strugar.

Događaju je prisustvovao i tajnik Udruge hrvatskih tržnica Miljenko Ernoić koji je čestitao svim poljoprivrednicima, kao i djelatnicima koji rade na provođenju projekta od samog početka 2006. godine te istaknuo kako je varaždinska Gradska tržnica među vodećima u Hrvatskoj po broju certificiranih proizvođača i kontinuitetu provođenja ovog projekta.

Iz varaždinske Gradske tržnice najavljuju idući veliki događaj, Varaždinski sejem, na kojem će se predstaviti četrdesetak OPG-ova s domaćim proizvodima. Proslava je najavljena za subotu, 18. svibnja, uz tamburaški sastav Sedef i KUD Željezničar te zanimljive i atraktivne sadržaje za djecu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje