Izložba Brigite Vitez u Kulturnom centru “Ivan Rabuzin” u Novom Marofu
U petak, 1. ožujka, u 19 sati u Kulturnom centru "Ivan Rabuzin" u Novom Mafofu bit će otvorena izložba slika...
Ove godine organizirana je u posebnim okolnostima, jer je zbog aktualnih epidemioloških mjera na sve manifestacije ulaz ograničen.
– Budućnost jednog mjesta, jednog naroda, svoje početke ima u pisanoj riječi koju su stvarali pojedinci. Književni krug Prelog okuplja upravo takve pojedince, koji svojim pisanim stvaralaštvom nastoje otrgnuti od zaborava ne samo događaje, već i riječi kojih danas više nema. Svatko na svoj način: neki pjesništvom, neki prozom, neki dramskim pismom, svoje misli i promišljanja stavljaju na papir. Prije njih i prije samog osnutka Udruge postojali su neki drugi čija imena ne smijemo zaboraviti jer su obilježili vrijeme u kojem su živjeli ali i svojim djelovanjem izašli izvan granica Preloga i Međimurja – stajalo je u najavi događanja.
Projektom „Priločki velikani“ organizatori žele dati priliku živim ljudima da predstave svoje stvaralaštvo, ali i obilježiti i sjetiti se značajnih imena iz prošlosti.
Nositelj projekta „Priločki velikani“ je Književni krug Prelog, voditeljica je profesorica Mirjana Hržić, a pokrovitelji projekta su Grad Prelog i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Najprije je protekle srijede, 11. studenoga, u dvorani na katu Gradske kavane Lovac u Prelogu održana tribina „Priločki velikani nekad i danas“. Dan kasnije predstavljena je knjiga Marije Bermanec „Jesen moga života“, dok je u petak, 13. studenoga, svoju prvu knjigu poezije „Stari verzi žvrgolje“ na istome mjestu predstavio Vinko Rojko, s kojim smo razgovarali o pjesništvu i kajkavskoj riječi.
– Smisao za pjesništvo čovjek nosi u sebi – isto vrijedi i za slikarstvo te za druge oblike umjetnosti. Pjesme sam počeo pisati u osnovnoj školi. Nakon završetka srednje škole to se često prekida zbog obiteljskih i drugih obveza te životnih okolnosti, a tako je bilo i sa mnom. Kad su mi kćeri poodrasle, mozak mi se na neki način opet reprogramirao (smijeh) pa sam se opet posvetio pjesništvu i nastavio ono što sam radio prije trideset godina. Pišem po starim kanonima: u metričkom smislu radi se o osmercu ili desetercu, s obveznim rimovanjem na kraju stiha. Član sam Književnoga kruga Prelog od 2011., s obzirom na činjenicu da potječem iz toga kraja – objašnjava Rojko.
Najviše pjesama je, kaže, objavio baš u zbornicima Književnoga kruga, ali i u Hrvatskome kajkavskom kolendaru te u listu „Međimurje“.
– Pišem preloškom inačicom donjomeđimurskoga poddijalekta, no ako je tema povezana s Belicom, u kojoj živim, tada koristim belički, srednjemeđimurski poddijalekt. Najviše se bavim socijalnom tematikom, ljudima koji su svojim radom zadužili svoju užu ili širu okolinu, no imam i lirskih pjesama, onih koje pričaju o nekome događaju… Nađe se tu svega! Kako sam spomenuo, djelujem u Književnom krugu Prelog, koji je 2007. godine utemeljilo desetak ljubitelja pisane riječi. Trenutno u njemu djeluje četrdesetak vrlo aktivnih članova, ne samo iz Međimurja, već i iz Podravine.
Razne aktivnosti provodimo za Valentinovo, na manifestaciji „Prelog svojim ženama“ za Dan žena, tijekom „Dana Kalmana Mesarića“, povremeno za Dan knjige, prije epidemije smo znali odlaziti u inozemstvo… Nadamo se da će se situacija ubrzo normalizirati – dodaje Rojko, inače veliki ljubitelj „kajkavskoga slova“. Čak sedam je njegovih pjesama uglazbljeno te su izvedene na Festivalu „Kre Mure i Drove“ koji se tradicionalno održava u Prelogu.
Vinko Rojko rođen je u Prelogu prvoga dana 1955. godine. Osnovnu školu završio je u Prelogu, a šegrtovanje započeo u Ljubljani, gdje 1972. završava Poklicno gradbeno šolo. Nakon nekoliko godina provedenih u Sloveniji vraća se u svoje Međimurje te radi u MTČ-u. Uz rad je završio i prekvalifikaciju za stručnog radnika vatrogasca pa te poslove obavlja tijekom cijeloga radnog vijeka. Tri godine prije umirovljenja radi na poslovima domara u OŠ Belica. Oženjen je i od 1983. godine živi na Belici.
Otac je dviju djevojaka, sada već odraslih žena. Nastavio je s pisanjem prije desetak godina, kada se u njemu ponovo probudila odavno potisnuta ljubav tražeći od njega da za sobom ostavi neki trag.
Gradski muzej Varaždin i ove godine se uključuje u Noć tvrđava, međunarodnu manifestaciju koja se održava treći put zaredom.
Njezin cilj je povezivanje i promoviranje fortifikacijskih lokaliteta u zemljama sudionicama: Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Češkoj, Rumunjskoj i Srbiji, iz kojih je dosad sudjelovalo 45 utvrđenih lokaliteta s raznovrsnim programima.
Potaknuti velikim zanimanjem koje je pobudila prošlogodišnja manifestacija, u organizaciji varaždinskog muzeja ponovno će se održati večernja šetnja pod fenjerima po bedemima Staroga grada pod nazivom Noć na bašči u petak, 10. svibnja s početkom u 20 sati.
Posjetitelje će kroz bedeme voditi Davor Kraš, kustos na Povijesnom odjelu GMV-a. Sudjelovanje je besplatno.
S obzirom na ograničen broj posjetitelja, dolazak je potrebno potvrditi na brojeve telefona: 042 658 773 / 658 760 (u vrijeme kad su izložbeni postavi GMV-a otvoreni za razgled; utorak – petak od 9 do 17 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 13 sati).
U sklopu Srijede u Muzeju 8. svibnja u palači Herzer GMV-a o svom profesionalnom putu, koji ga je odveo na brojne iznimne arheološke lokalitete, govorit će hrvatski arheolog Drago Obradović.
Tijekom 50 godina djelovanja Drago Obradović održao je brojna predavanja u 40-ak zemalja na pet kontinenata pred posjetiteljima te u televizijskim i radijskim emisijama.
Redovito sudjeluje na međunarodnim kongresima biblijskih arheologa, kao i u arheološkim studijskim ekspedicijama na Bliskom istoku. Višekratno je obišao i snimio zaboravljene gradove drevnih civilizacija koje, kako navodi, dosad nije posjetila nijedna filmska ekipa.
Trostruki je magistar znanosti i gostujući profesor na nekoliko fakulteta te autor više knjiga, među kojima su Arheologija potvrđuje Bibliju (prevedena na 11 jezika), Otkrijte čuda drevnog Egipta, Senzacionalna arheološka otkrića (tri izdanja), Nestali gradovi i civilizacije (prevedena na četiri jezika) i druge.
Ovog puta u središtu predavanja, umjesto tajni drevnih civilizacija, bit će njegove autobiografske referencije, na temelju kojih će posjetitelji doznati i zašto su mu neki nadjenuli naziv hrvatski Indiana Jones.
Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.