Povežite se s nama

U fokusu

Habijan: Varkom je izabrao izraelsku tvrtku koja im je zatajila cijene!

Objavljeno:

- dana

ZAŠTO JE “PAO” OGROMAN NATJEČAJ

Zašto će uistinu biti poništen natječaj Varkoma za dogradnju i rekonstrukciju pročistača, jednog od ključnih objekata budućeg kanalizacijskog sustava u Varaždinu i deset općina?

Direktor Varkoma Vlado Vlašić je naveo da je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) utvrdila da niti jedna ponuda, pa tako ni ona odabrane tvrtke iz Izraela ne odgovara uvjetima nadmetanja.

Pritom je napomenuo da je riječ bila o sitnim, formalnim nedostacima, kao što su „korištenje stranih riječi“ i „jedno parkirno mjesto manje“.

<< Vlašić priznao: Riskirali smo s izborom Izraelaca, platit ćemo pola milijuna kuna

Međutim, predsjednik HDZ-a Damir Habijan je na današnjoj konferenciji za novinare upozorio da se ne radi ni o kakvim „sitnim nedostacima“, nego o ozbiljnim nedostacima kojima je prekršen Zakon o javnoj nabavi.

– Gospodin Vlašić doista je dao čudna objašnjenja, kojima je pokušao minorizirati problem. Kao što je poznato, uvaženo je svih pet žalbi, pri čemu se svi žalili na to da je odabrana tvrtka iz Izraela važne podatke proglasila poslovnom tajnom! Konkretno, tajnima su proglasili podatke koji utječu na visinu operativnog troška. DKOM u rješenju navodi da je to zabranjeno Zakonom o javnoj nabavi, te da gospodarski subjekti „ne smiju označiti tajnim podatke o jediničnim cijenama, iznosima pojedinih stavki, cijeni ponude te podatke u vezi s kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude“ – istaknuo je Habijan.

Nisu provjeravali ni tko je potpisao ponudu

A to nije jedini veliki propust, upozorio je. Državna komisija je utvrdila i to da je Varkom prihvatio ponudu izraelskog Tahal Consulting Engineersa, ali uopće nije provjeravao je li tu ponudu potpisala osoba koja je ovlaštena zastupati tu tvrtku!

– Državna komisija je utvrdila da Varkom nije dokazao postojanje činjenica i okolnosti na temelju kojih je donio odluku o odabiru ponuditelja, a posebno „uzimajući u obzir činjenicu da iz ponude nije nedvojbeno razvidno koje su osobe po zakonu ovlaštene za zastupanje ponuditelja“. Dakle, u Varkomu to uopće nisu provjeravali, a DKOM je u rješenju utvrdio da Izraelci nisu dokazali da je „javni knjigovođa jednakovrijedan nadležnom tijelu države sjedišta gospodarskog subjekta, odnosno nije dokazao da se radi o važećem, jednako vrijednom dokumentu, niti je dokazao da se u zemlji sjedišta gospodarskog subjekta ne izdaje potvrda porezne uprave o stanju duga“ – naveo je predsjednik gradskog HDZ-a.

Napomenuo je da su to samo neki od razloga zbog kojih su usvojene žalbe, i zbog kojih će Varkom morati platiti više od 500.000 kuna.

– Je li riječ o sitnim nedostacima, Varaždinke i Varaždinci neka procijene sami. A postoji li  odgovornost za takvo postupanje Uprave Varkoma? Ja sam uvjeren da itekako postoji – zaključio je Habijan.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

U fokusu

Iz Varaždinske županije u inozemstvo je od ulaska Hrvatske u EU otišlo 39 liječnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon završetka epidemije Covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, a iz Varaždinske županije 39 liječnika.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300. U Međimurskoj županiji radi 302, a u Varaždinskoj 528 liječnika.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje