U varaždinsko kazalište stiže premijera baleta Pinocchio
HNK Varaždin najavljuje premijeru baleta Pinocchio koji je nastao u koprodukciji s baletom Ivan pl. Zajc iz Rijeke u okviru...
Upravo se njome obilježava 95. godišnjica rođenja jednoga od najpriznatijih Međimuraca, Ljuboslava Ljube Kuntarića (Čakovec, 1925. – Volosko, 2016.) – proslavljenoga glazbenika, skladatelja, inženjera hidrogradnje te laureata brojnih nagrada i priznanja s područja glazbene kulture. Autorica izložbe, prostornog koncepta i likovnoga postava te zaslužna za stručnu obradu građe je kustosica Tajana Vidović, voditeljica kulturno-povijesnih zbirki u Muzeju Međimurja.
– Tematska izložba koja nosi naziv “Falat zemlje šteri ima dušu…” predstavlja vrijednu kulturnu baštinu druge polovice 20. i prve polovice 21. stoljeća. U prenesenom značenju, njome su okarakterizirani njegov duh, svestranost, predanost, umjetnički karakter, golema marljivosti u projektiranju i skladanju uz neprestano pomicanje vlastitih granica te materijalna ostavština koja je temelj spomenutoga. Imao je izniman talent za koji je osjećao da ga ima obvezu iskoristiti i dati publici.
Stoga ova tematska izložba daje na uvid taj proces nastanka svima nam jako dragih melodija, a ne samo zvuka kao gotova produkta – stoji u opisu izložbe.
Izložba se sastoji od vizualno vrlo zanimljivih plakata koji uz niz tekstova i fotografija sadržavaju informacije o glazbenoj i građevinskoj oazi rođenog Čakovčanina te muzejskih predmeta.
– Veći dio Izložbenoga salona u Muzeju ambijentalno je prezentiran kao oaza glazbenog stvaralaštva prožeta različitim žanrovima i popraćena audiovizualima radi boljeg doživljaja njegova opusa. Riječ je o originalnim notnim zapisima te strojopisnim i računalnim partiturama, svescima, starim fotografijama i dokumentaciji iz njegove arhive. Veliku vrijednost imaju mnogobrojne autorove nagrade, plakete i pehari, diplome i zahvalnice za doprinos glazbenoj kulturi.
Dio izložbe čine i gramofonske ploče, plakati te programske knjižice glazbeno-scenskih djela za koje je napisao glazbu. Uz to, prezentirani su i njegovi osobni predmeti, a dodatnom ugođaju svakako doprinose nosači zvuka, uređaji za reproduciranje zvuka te glazba kao prenositelj autorove emocije – objašnjavaju iz Muzeja.
Manji dio izložbe posvećen je muzejskim predmetima vezanima uz inženjersku karijeru Ljube Kuntarića koju je paralelno gradio s glazbenom, a preostali dio Izložbenoga salona čini dokumentacija o donaciji ostavštine, osnivanju Memorijalne zbirke “Ljubo Kuntarić”, vrijednosti njegova opusa i projektima koji su prethodili realizaciji ove vrijedne tematske izložbe.
S obzirom na novonastalu situaciju, otvorenje izložbe održano je virtualno putem mrežnih stranica Muzeja Međimurja u petak, 27. studenoga. Izložbu je moguće posjetiti i razgledati u Izložbenom salonu do kraja siječnja tijekom radnog vremena Muzeja uz pridržavanje epidemioloških mjera. Muzej je za posjetitelje otvoren radnim danom od 7 do 15 te vikendom od 10 do 14 sati.
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.
Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.
– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.
Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.
– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.
– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.
Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.
Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.
Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.