RODNA KUĆA VATROSLAVA JAGIĆA

Vatroslav Jagić, hrvatski jezikoslovac, najznačajniji je svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća. Jagić je rođeni Varaždinac koji je cijelu svoju profesorsku karijeru proveo u inozemstvu, a kako je za njega rekao slavist Josip Hamm, “napisao je toliko da bi od toga, kada bi se sve preštampalo, nastala biblioteka od 100 knjiga, svaka po dvjesto stranica”. Zaslužni Varaždinac umro je u Beču, a pokopan je u rodnom gradu. Veća briga vodi se o njegovom grobu nego o njegovoj rodnoj kući u varaždinskoj Ulici Krešimira Filića. Već godinama nitko ne pokazuje ozbiljan interes da tu kućicu obnovi i očuva od propadanja, a oni koji su pokazali interes, nakon nekog vremena su odustali. Kuću su u tom međuvremenu do kraja upropastili ne tako slučajni prolaznici.

– Već godinama s tom kućom muku mučimo, a situacija je sve gora. Nakon što su odnijeli ogradu, počeli su čupati iz zidova sve elektroinstalacije jer je to bilo još nešto što se da preprodati za sekundarne sirovine. Osim toga, ukradeni su i parketi koji su bili unutra. Zadnje što sam vidio je da se u unutrašnjost (jer vrata su, naravno, provaljena) dovlače nekakve gume i smeće i ta je kuća postala deponij. Mislim da to nije pošteno prema Vatroslavu Jagiću – kaže nam Dražen Vincek, predsjednik Vijeća 3. mjesnog odbora, u kojem se nalazi Jagićeva kuća. Problemi se dugo vuku, što su nam potvrdili i prvi susjedi. – Svjedočimo kako kuća propada. Razbija se prozor po prozor, provaljeno je prvo u kuću, a kasnije i na tavan. Preko dana ne vidimo da netko dolazi, no problemi se stvaraju preko noći – naš pas stalno laje i sigurno je da se netko tamo okuplja – ispričali su nam.

Bez novaca

Kuća je u ruševnom stanju, na prošloj je sjednici Gradskog vijeća na to upozorio i vijećnik Branko Godinić. Kako je uopće došlo do propadanja? Još 1998. Grad Varaždin je obnovio krovište kuće (s koje sada pada crijep) kao i pročelje i limariju te su je nakon toga povjerili Matici hrvatskoj da je očuva, ali i da imaju mjesto za rad. Međutim, Matica nije imala novaca te su vratili kuću Gradu, a Grad našao novog zainteresiranog. U travnju 2009. potpisan je ugovor s Varaždinskim vijestima kojim se medijska kuća obvezala izvršiti rekonstrukciju i postaviti ogradu. No i za njih su troškovi uređenja bili preveliki pa je kuća od 2010. opet gradska briga. – Ima rješenja za tu kuću, samo bi trebalo imati volje. Kad bi se tamo uložilo, ta kuća bi mogla biti prostor za djelovanje udruga ili odjel knjižnice – bilo što, samo da ne propada – kaže nam Vincek.
No ove godine takva se preobrazba sigurno neće dogoditi, ali u Gradu Varaždinu imaju plan. – Na prijemu koji je početkom prosinca 2013. zamjenik gradonačelnika Vjeran Radelić priredio za Tinu Komel, ministricu u Uredu Vlade Republike Slovenije za Slovence u pograničnom području i svijetu, razgovaralo se i o želji slovenske nacionalne manjine da se u Varaždinu napravi Slovenski kulturni centar. Za tu je svrhu ministrici predložena rodna kuća Vatroslava Jagića, za čiju bi se obnovu apliciralo na EU fondove – poručili su iz Grada.

I pored nebodera kuća bi trebala ostati

Da je kuća nešto što se mora očuvati, misli i autor knjige “Izgubljeni grad” Miroslav Klemm. – Filićeva ulica bila je puna niskih obrtničkih kuća nastalih na prijelazu s 19. na 20. stoljeće koji su tada činili kraj grada. Ta je vizura već narušena modernom gradnjom. U slučaju da u cijeloj Filićevoj ulici niknu neboderi, smatram da se Jagićeva kuća mora očuvati, da bude podsjetnik na grad kakav je nekad bio pogotovo s obzirom na to da se u toj obrtničkoj kući rodio veliki slavist – kaže Klemm. Pročelnik varaždinskog Konzervatorskog odjela Željko Trstenjak smatra da je kuća, koja je izgubila status spomenika kulture u potpunosti, u rukama Grada Varaždina. – Kuća nije vrijedna na način poput npr. palače Patačić pa da se zaštiti zbog svoje arhitekture ili da se zaštiti poput kuća na Vidovskom trgu koje čine zaštićeni ambijent, već je njena vrijednost ploča na kojoj piše da je tamo rođen Jagić. Stav države je da se takve kuće zaštite na lokalnom nivou, tj. da ga Grad Varaždin proglasi kulturnim dobrom te da vodi brigu o njoj – pojašnjava Trstenjak.

 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović