(Ne)očekivan poslovni rezultat nakon velikog otpisa dugova od strane države i prodaje nekretn

Varteks je 2013. ostvario čak 69 milijuna kuna dobiti, sudeći prema privremenim i nerevidiranim poslovnim izvješćima objavljenim na Zagrebačkoj burzi. Ovakav rezultat nije, međutim, posljedica boljeg poslovanja, nego mjera predstečajne nagodbe, prije svega velikog otpusta dugova i prodaje imovine.

Nakon godina gomilanja gubitaka, koji su 2012. došli do 126 milijuna kuna, nekada vodeća hrvatska tekstilna tvrtka završila je prošlu godinu s velikim plusom, što zbog velikog rasta poslovnih prihoda, što zbog osjetnog pada poslovnih rashoda. No to ne znači da se uistinu i tako dobro poslovalo. Dapače.
Prihodi od prodaje lani su iznosili 146 milijuna kuna, što je pad za 55 posto u odnosu na 2012. kada je Varteks od prodaje prihodovao 227 milijuna kuna, odnosno 30 posto manje ako se uzme u obzir da sve stavke nisu usporedive zbog pripojenja društava početkom 2013. godine.
Veliki pad prihoda od prodaje roba „amortiziran“ je iznimnim rastom ostalih poslovnih prihoda koji u prvom redu obuhvaćaju prihode od prodaje imovine, kao što je prodaja City Centra Zagreb. Naime, ti prihodi su 2012. godine iznosili 32 milijuna kuna, a prošle su godine skočili na 223 milijuna kuna! Zahvaljujući tome, poslovni prihodi Varteksa na kraju 2013. iznosili su ukupno 369 milijuna kuna, što je 43 posto više nego godinu dana ranije kada su bili 258 milijuna kuna. Ukupni prihodi, koji uključuju i financijske prihode, neznatno su bili veći te su iznosili 372 milijuna kuna, a godinu dana ranije bili su 262 milijuna.
Ovakav rast prihoda utjecao je i na osjetno smanjenje rashoda. Naime, poslovni rashodi u godinu dana smanjeni su s 336 na 278 milijuna kuna, pri čemu su najviše pali materijalni troškovi. Dok su 2012. iznosili 198 milijuna kuna, lani su došli na 66 milijuna, što je i logično s obzirom na pad prihoda od prodaje roba i usluga. Uz to, značajno su smanjeni i financijski rashodi, koji su s 53 milijuna kuna pali na 27 milijuna kuna, tako da su ukupni rashodi 2013 iznosili 306 milijuna kuna.

Nitko kao država

Na ovakav poslovni rezultat Varteksa utjecala je predstečajna nagodba, odnosno njezine mjere u sklopu poslovnog i financijskog restrukturiranja kao što je prodaja i ustupanje nekretnina. Na Zagrebačkoj burzi objavljeno je tromjesečno izvješće o njihovoj provedbi u kojem se vidi da Varteks državi ustupa, odnosno prodaje 22 nekretnine za namirenje 65 milijuna kuna tražbina. Uz to, sukladno predstečajnoj nagodbi, država je najvećem hrvatskom tekstilnom poduzeću otpustila 161 milijun kuna duga te otpisala gotovo 35 milijun kuna kamata, dok je svega 15 milijuna kuna tražbina pretvorila u temeljni kapital. I ostalim vjerovnicima Varteksa bile su odriješene ruke, ali ni izdaleka toliko kao državi. Grad Varaždin otpustio je tako dug u iznosu od 3,7 milijuna kuna, a za milijun kuna uzet će jednu nekretninu. Financijske institucije bez razlučnog prava odrekle su se svega 8,5 milijuna kuna duga te 2,2 milijuna kuna kamata, a strateški i ostali dobavljači otpisali su ukupno 1,2 milijuna kuna kamata. Razlučni vjerovnici, kao što su ZABA, HBOR, PBZ, RBA i VABA, proveli su knjiženja nekretnina kroz poslovne knjige. Kojih, ne navodi se, baš kao što se ne navodi ni što država dobiva.
Dio tražbina vjerovnika podmirit će se kreditom od 76 milijuna koji su ZABA i HBOR odobrili za dodatno financiranje Varteksa, a ostali dug ide u reprogram na 60 mjesečnih rata i poček od godinu dana. To se odnosi na 24 milijuna kuna tražbine države, pet milijuna tražbine Grada Varaždina, 11 milijuna tražbina dobavljača i milijun kuna tražbina financijskih institucija bez razlučnih prava.

Rupa u mirovinskom

Zahvaljujući svim ovim mjerama iz predstečajne nagodbe, Varteks je dugoročne obveze smanjio sa 174 na 80 milijuna kuna, pri čemu su obveze prema bankama pale sa 102 na dva milijuna kuna.
Osjetno su pale i kratkoročne obveze tvrtke, i to s 500 na 222 milijuna kuna. Među potonjim, primjerice, obveze za poreze i doprinose na kraju prošle godine iznosile su tek osam milijuna kuna, a godinu dana ranije 140 milijuna kuna. To je i logično s obzirom na otpis potraživanja države koje će, uz ostalo, stvoriti „rupu“ u mirovinskom fondu, što će za posljedicu imati (novo) posezanje u ionako tanak državni proračun.

Otpisom tražbina (zasada) spašena su radna mjesta, ali prije svega vlasnici

Naravno, mjere predstečajne nagodbe imaju i druge negativne posljedice. One se prije svega ogledaju u znatnom padu dugotrajne imovine koja sada iznosi 401 milijun kuna, dok je na kraju 2012. bila 781 milijun kuna. Tako Varteks sada ima zemljišta u vrijednosti od 72 milijuna te objekte u vrijednosti od 278 milijuna kuna, dok je prije godinu dana imao zemljišta vrijedna 185 milijuna i objekte za 505 milijuna kuna.
Sve to jasno govori da će ova godina biti ključna za Varteks čija je imovina u godinu dana osjetno smanjena, a istovremeno su potraživanja od kupaca skočila s 15 na 133 milijuna kuna. Ne uspije li pozitivno poslovati, morat će u stečaj jer više, jednostavno, nema kapitala i imovine kojom bi se pokrivali gubici od desetaka milijuna kuna, kao što se to činilo proteklih godina.

Odakle obrat ministra Linića?

Za sudbinu zaposlenika Varteksa, koji je 1.757, najveću odgovornosti ima Uprava, odnosno poznati i nepoznati vlasnici, kojima je država izašla u susret kao nikome drugome u predstečajnoj nagodbi. Prema podacima Ministarstva financija, lani je 594-orim tvrtkama s 12.749 radnika država otpisala 982 milijuna kuna, a samo Varteksu, koja ima 13 posto od spomenutog broja zaposlenih, oprostila je 20 posto ili 196 milijuna! Nikada nije objašnjeno prema kojim kriterijima, ali ono što posebno zbunjuje oprečni su stavovi ministra Slavka Linića. Naime, za stanje u Varteksu ministar financija je prozivao neodgovorne vlasnike jer se brinu „za svoj džep“ i pokušavaju „nešto ishoditi preko potpredsjednika Čačića“, a zatim je pristao ne samo na velik otpis državne tražbine, nego i na to da država dobije dionice tvrtke za svega 15 milijuna kuna potraživanja. Time, bez sumnje, nisu (zasada) spašena samo radna mjesta, nego prije svega vlasnici. Je li to bilo opravdano ili ne – vidjet će se već ove, a sigurno iduće godine.

 

Predrag Štromar, varaždinski župan

Još barem 180 manje?

Što će biti s Varteksovim pogonima izvan Varaždina, prije svega u Ludbreg gdje je 180 zaposlenika? To pitanje postavili su laburisti varaždinskom županu na sjednici Županijske skupštine.
– Proizvodnja će biti u Varaždinu, neko će vrijeme biti i u Bednji, ali mislim da će biti malo teže nastaviti u Ludbregu – rekao je Štromar.

Nenad Bakić, burzovni mešetar

Bakić pao na 13,4 posto

Nenad Bakić, osnivač portala Moj posao, koji se od njegove prodaje bavi burzovnim mešetarenjem, više nema 15,052 posto dionica Varteksa, iako je i dalje vlasnik 289.125 dionica, što pod svojim imenom, što pod skrbničkim računima. Naime, uslijed državnog upisa 300.00 dionica na ime tražbine od 15 milijuna, njegove dionice čine 13,44 posto.

 

José Manuel Durão Barroso, predsjednik Europskekomisije

Što će reći Bruxelles?

Predstečajne nagodbe mogle bi se naći na udaru EK, koja je, primjerice, naredila Sloveniji da se vrati 10 milijuna eura pomoći Elanu. EK smatra da je oprost duga nedozvoljeni poticaj ako je tvrtka ranije primila potpore i to nije pomoglo, pa joj se sada oprašta dug, ako se najveći dio tog oprosta odnosi na državu i ako takav „kredit“ ne bi dao neki poduzetnik.

Izvor:
Foto: