Povežite se s nama

Kultura

Fišerov Macbeth još je daleko od fajrunta!

Objavljeno:

- dana

ŠTO ČITATI SPECIAL

Predstavljanje knjige „Macbeth na fajruntu“ Ernesta Fišera u srijedu u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović“ bio je prvorazredni književni događaj, jer se radi o autorovoj zbirci „sabranih i novih kajkavskih pjesama, 1978.-2013.“, dakle o objedinjenom opusu jednoga od najvažnijih kajkavskih pera.

Knjigu je objavila Matica hrvatska (ne varaždinski ogranak, nego zagrebačka središnjica); urednik joj je akademik Tonko Maroević, a pisac pogovora prof. dr. Joža Skok – obojica su knjigu i predstavili. Zbirku je vrhunski ilustrirao Antun Boris Švaljek, nekoć varaždinski gimnazijalac i očito Fišerova „srodna duša“. Pjesme su, standardno vrsno, interpretirali glumci Ljiljana Bogojević i Zdenko Brlek, a nekoliko ih je, u vlastitoj glazbenoj obradi, posebno dirljivo otpjevao i odsvirao Dragutin Novaković Šarli.

Antologijski status

O Fišerovom kajkavskom opusu dugo već vlada kritički konsenzus. Nema tu puno dvojbi, njegova prva kajkavska (a četvrta ukupno) zbirka „Morje zvun sebe“ iz 1978. godine već je sadržavala pjesme koje su otprije, uspjehom na zelinskom recitalu, bile antologijski vrednovane. Ta zbirka predstavlja prekretnicu jer je donijela nužno potrebni (punokrvni, a ne pozerski) intelektualistički „štih“ u razdoblju kada je kajkavska lirika, unatoč „Baladama“ ili baš zbog siline Krležine „kabanice“ (štoviše, njegovog „atomskog kišobrana“!), a s iznimkom tada možda još samo Zlatka Crneca, ponovno počela glibiti u sentimentalnoj kantileni.

Fišer je doslovce izmislio kajkavsku pjesmu u prozi te označio kajkavsku vezu ne samo s tada aktualnim „razlogovskim“ pjesništvom, nego i s europskim egzistencijalizmom, sa „čkominom“ i „mrklinom“, s Wittgensteinom i Feuerbachom, ali i s Galovićem i Rangerom, s „Macbethom“, ali i s – „fajruntom“. U novijim pjesmama iz zbirke, naročito u onima iz posljednjih godina, Fišer dodatno razvija strukturalnu vrsnoću, no njihov intelektualistički naboj sagiba se pred navalom emocija i neočekivane doslovnosti; no, čak i neke od njih, primjerice „Spovedanje čerki“, imaju potencijal upravo „vekivečnog“ klasika.

Ipak, da je koja novija pjesma izostavljena, cjelina zbirke zasigurno ne bi izgubila na kvaliteti, ali izgubila bi se cjelovitost pjesničkog portreta Ernesta Fišera. A taj portret i nadalje uzorno blješti u galeriji naše kajkaviane. Dobro je rekao Zvonko Kovač da su svi pravi kajkavski pjesnici „platili kerležinu“, a može se dodati da su mnogi „platiti i fišerinu“; na sreću, ti „nameti“ nisu nikoga ništa stajali, a svima su – itekako koristili.

Izvor:
Foto:

Kultura

U Muzeju Međimurja izložba “Oton Iveković – slikar Zrinskih“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Izložbom Otona Ivekovića, velikana historijskog slikarstva i istaknutog predstavnika hrvatske moderne, Muzej Međimurja Čakovec obilježava 70. obljetnicu svoga postojanja. Izložba se otvara u petak, 10. svibnja u 19 sati.

Iz iznimno velikog i značajnog slikarevog opusa, za ovu izložbu odabrana su vrlo specifična djela, tj. niz radova na temu događaja i likova iz povijesti velikaške obitelji Zrinski, koji svjedoče o Ivekovićevoj okupiranosti poviješću ove obitelji i njezinom tematiziranju u umjetničkim djelima od samih početaka slikarskoga djelovanja.

Upravo zbog toga je za vrijeme studija na bečkoj Likovnoj akademiji dobio nadimak „Zrinjimaler” – slikar Zrinskih!

Izložba prezentira niz inačica poznatog „Rastanka Zrinskog i Frankopana od Katarine Zrinske“, počevši od prve verzije slike nastale 1887. godine koju je Oton izradio kao dokaz svog talenta umjesto prijemnog ispita, kada je kao mladić s devetnaest godina odlučio krenuti na bečku Likovnu akademiju. Osim „Rastanka“, na izložbi su prisutne i kompozicije velikog formata „Nikola Šubić Zrinski u Sigetu“ i „Zrinski i Sokolović u Sigetu“, zatim „Ivan Gnade – posljednji Zrinski“, kao i akvareli starih hrvatskih gradova i utvrda koji su bili u posjedu Zrinskih, rađeni za Milenijsku izložbu 1898. u Budimpešti.

Autorica izložbe je dr. sc. Snježana Pintarić, renomirana povjesničarka umjetnosti i muzejska savjetnica, koja za ovu izložbu kaže:

„Ako bi slike trebale imati neki svoj autentični ambijent, prostor u kojem njihovo postojanje ima puno opravdanje, a umjetnički izraz najjači učinak, ako postoji neko okruženje u kojem ćemo osjećati jedinstvo umjetničke namjere i dojma kojeg umjetničko djelo ostavlja u oku promatrača, onda je to u ovom trenutku zasigurno prostor Staroga grada Zrinskih u Čakovcu. Predstavljanjem Otona Ivekovića u Muzeju Međimurja Čakovec završeno je na najljepši način jedno uzbudljivo putovanje od punih stotinu i trideset godina u kojem su, dvorac sa svoje strane, a umjetnik s druge, prošli kroz bure i oluje, doživljavali uspone i padove, bili zaboravljani i zanemarivani, da bi nakon desetljeća ponovno bili otkriveni i adekvatno valorizirani. Mogli bismo isto tako reći da su se slike Otona Ivekovića, iako nisu naslikane ovdje, vratile u Čakovec! Vratile su se u stvarni prostor kojeg je u svojoj imaginaciji Iveković stvorio davne 1887. kada je kao netom završeni đak Obrtne škole, pun prkosa i želje za učenjem slikarskog zanata, sa slikom pod rukom kao dokazom svojeg talenta, krenuo pješice u Beč, prijestolnicu Austro-Ugarskog Carstva da bi se upisao na tamošnju Likovnu akademiju i da bi postao hrvatskim historijskim slikarom.”

Nastavite čitati

Kultura

U Čakovcu 8. i 9. svibnja 51. Majski muzički memorijal „Josip Štolcer Slavenski“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U prekrasnom mjesecu svibnju očekuje nas u Čakovcu 51. Majski muzički memorijal „Josip Štolcer Slavenski“.

Prvi dan ove manifestacije, u srijedu 8. svibnja u 13 sati u zgradi Scheier, održat će se koncert studenata Muzičke akademije u Zagrebu, točnije, gudačkog kvarteta imena Visio quartet u sastavu Lea Tvrtković, violina, Vid Krešimir Pavčnik, violina, Vid Ilčić i Lovre Tunuković, violončelo.

Drugi dan, 9. svibnja, u 19 sati slijedi otvorenje izložbe radova učenica i učenika Odjela za likovnu umjetnost i dizajn i smjera Web dizajner Graditeljske škole Čakovec pod nazivom „Tragovima Slavenskog“.

Nakon izložbe program se nastavlja u dvorani Zrinski zgrade Scheier, svečanom dodjelom Nagrade grada Čakovca i koncertom u čast nagrađenoj skladateljici i dakako, Josipu Štolceru Slavenskom.

Ovogodišnja laureatkinja Mirela Ivičević, onima koji iz godine u godinu prate Majski, poznata je kao skladateljica koja nije prvi put dobitnica Nagrade Grada Čakovca. Iako nagrađenu skladbu zbog tehničkih uvjeta nećemo čuti na Večeri laureata, solistica Lucija Stilinović i Ansambl Synchronos izvest će dva izabrana djela iz njenog opusa, dok će nam uživanje u nastavku koncerta i djelima Slavenskog omogućiti Kvartet Sebastian uz sopranisticu Katarinu Toplek Horvat.

Ulaz na programe je slobodan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje