Povežite se s nama

Kultura

U Muzeju Međimurja izložba “Oton Iveković – slikar Zrinskih“

Objavljeno:

- dana

Izložbom Otona Ivekovića, velikana historijskog slikarstva i istaknutog predstavnika hrvatske moderne, Muzej Međimurja Čakovec obilježava 70. obljetnicu svoga postojanja. Izložba se otvara u petak, 10. svibnja u 19 sati.

Iz iznimno velikog i značajnog slikarevog opusa, za ovu izložbu odabrana su vrlo specifična djela, tj. niz radova na temu događaja i likova iz povijesti velikaške obitelji Zrinski, koji svjedoče o Ivekovićevoj okupiranosti poviješću ove obitelji i njezinom tematiziranju u umjetničkim djelima od samih početaka slikarskoga djelovanja.

Upravo zbog toga je za vrijeme studija na bečkoj Likovnoj akademiji dobio nadimak „Zrinjimaler” – slikar Zrinskih!

Izložba prezentira niz inačica poznatog „Rastanka Zrinskog i Frankopana od Katarine Zrinske“, počevši od prve verzije slike nastale 1887. godine koju je Oton izradio kao dokaz svog talenta umjesto prijemnog ispita, kada je kao mladić s devetnaest godina odlučio krenuti na bečku Likovnu akademiju. Osim „Rastanka“, na izložbi su prisutne i kompozicije velikog formata „Nikola Šubić Zrinski u Sigetu“ i „Zrinski i Sokolović u Sigetu“, zatim „Ivan Gnade – posljednji Zrinski“, kao i akvareli starih hrvatskih gradova i utvrda koji su bili u posjedu Zrinskih, rađeni za Milenijsku izložbu 1898. u Budimpešti.

Autorica izložbe je dr. sc. Snježana Pintarić, renomirana povjesničarka umjetnosti i muzejska savjetnica, koja za ovu izložbu kaže:

„Ako bi slike trebale imati neki svoj autentični ambijent, prostor u kojem njihovo postojanje ima puno opravdanje, a umjetnički izraz najjači učinak, ako postoji neko okruženje u kojem ćemo osjećati jedinstvo umjetničke namjere i dojma kojeg umjetničko djelo ostavlja u oku promatrača, onda je to u ovom trenutku zasigurno prostor Staroga grada Zrinskih u Čakovcu. Predstavljanjem Otona Ivekovića u Muzeju Međimurja Čakovec završeno je na najljepši način jedno uzbudljivo putovanje od punih stotinu i trideset godina u kojem su, dvorac sa svoje strane, a umjetnik s druge, prošli kroz bure i oluje, doživljavali uspone i padove, bili zaboravljani i zanemarivani, da bi nakon desetljeća ponovno bili otkriveni i adekvatno valorizirani. Mogli bismo isto tako reći da su se slike Otona Ivekovića, iako nisu naslikane ovdje, vratile u Čakovec! Vratile su se u stvarni prostor kojeg je u svojoj imaginaciji Iveković stvorio davne 1887. kada je kao netom završeni đak Obrtne škole, pun prkosa i želje za učenjem slikarskog zanata, sa slikom pod rukom kao dokazom svojeg talenta, krenuo pješice u Beč, prijestolnicu Austro-Ugarskog Carstva da bi se upisao na tamošnju Likovnu akademiju i da bi postao hrvatskim historijskim slikarom.”

Kultura

Godišnja nagrada “Vladimir Nazor“ uručena Kristijanu Novaku za roman “Slučaj vlastite pogibelji“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U jubilarnoj 65. obljetnici postojanja Nagrade „Vladimir Nazor“ koja se od 1959. godine dodjeljuje kao priznanje najboljim umjetničkim ostvarenjima u području književnosti, glazbe, filma, kazališta, likovnih i primijenjenih umjetnosti te arhitekture i urbanizma, izaslanica predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek uručila je u srijedu, 19. lipnja, najviša hrvatska državna priznanja za 2023. godinu u Hrvatskom narodnom kazalištu.

U području književnosti nagradu za životno djelo dobio je književni teoretičar, esejist, pjesnik i prevoditelj Mladen Machiedo, a godišnja nagrada dodijeljena je Kristianu Novaku za roman „Slučaj vlastite pogibelji“ objavljen u izdanju nakladničke kuće Oceanmore.

Za područje glazbe nagradu za životno djelo dobio je dirigent i skladatelj Zoran Juranić, a godišnju Ljubomir Puškarić za naslovnu ulogu u operi „Rigoletto“ Giuseppea Verdija, premijerno izvedenoj 27. listopada u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Nagradu za životno djelo u području filma dobio je redatelj Branko Schmidt, a godišnja nagrada pripala je Ivanu Ramljaku za film „El Shatt – Nacrt za utopiju“.

Dizajneru vizualnih komunikacija i grafičkom dizajneru Borisu Ljubičiću Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo dodijeljena je za područje likovne i primijenjene umjetnosti, a godišnju nagradu za isto područje dobio je Ivica Malčić za izložbu „Malčić goes to MSU“, održanu od 6. travnja do 3. svibnja 2023. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Kazališni umjetnik i performer Damir Bartol Indoš nagrađen je za životno djelo u području kazališne umjetnosti, a godišnja nagrada dodijeljena je glumici Bojani Gregorić Vejzović za ulogu majke u predstavi „Majka“ Floriana Zellera u režiji Enesa Vejzovića i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavelle i Ludens Teatra. Arhitekt i urbanist Marijan Hržić dobio je nagradu za životno djelo za područje arhitekture i urbanizma, a Lea Pelivan i Toma Plejić godišnju nagradu za projekt „Zonar Zagreb“.

Čestitavši u ime Ministarstva kulture i medija i u svoje osobno svim dobitnicima, i onima koji su nagrađeni za cjeloživotni doprinos umjetnosti kao i onima koji su u protekloj godini ostvarili nagrađeno djelo, ministrica Obuljen Koržinek je istaknula kako njihova postignuća ostaju trajna vrijednost hrvatske umjetnosti i kulture.

– Opraštajući se nedavno od velikana hrvatske književnosti i prevodilaštva, akademika Luka Paljetka koji je hrvatsku kulturu neizmjerno zadužio svojim  golemim i svestranim opusom, podsjetili smo se koliko su umjetnici jedinstveni i nezamjenjivi i kako smo zahvalni velikanima hrvatske umjetnosti za sva duhovna bogatstva kojima nas obdaruju – zaključila je ministrica te dodala kako ovim najvišim državnim priznanjem želimo uvijek iznova zahvaliti i usmjeriti najsnažnije svjetlo reflektora na one umjetnike i kreativne umove čiji radovi odražavaju visoke standarde umjetničke izvrsnosti i koji su svojim originalnim i nadahnutim poetikama zaslužili naše poštovanje, medijski prostor i pozornost javnosti.

Nastavite čitati

Kultura

Prvi put u Varaždinu: “Zvjezdana prašina / Stardust” Jadranka Lazića, splitskog majstora portretne fotografije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prvi put u Varaždinu, u organizaciji Gradskog muzeja Varaždin od srijede,  26. lipnja pa sve do 1. rujna, u Galeriji umjetnina GMV-a, predstavlja se opsežan izbor fotografija Jadrana Lazića, jednog od vodećih portretnih fotografa jet seta u globalnom show businessu.

Od fotografskih početaka 1971. u rodnom Splitu, preko Pariza pa sve do Los Angelesa, u više od 50 godina karijere fotograf Jadran Lazić (r. 1952.) ostvario je impozantan opus fotografija, od kojih su se mnoge našle na stranicama najvećih svjetskih magazina (Time, Newsweek, Paris Match, Hello!, Stern, People, Gala…).

Globalnu slavu stekao je 1982. snimivši, kao jedini fotograf na svijetu, sovjetskog vođu Brežnjeva na njegovu mrtvačkom odru, što je Newsweek proglasio svjetskom fotografijom godine. Prekretnicu mu je označio odlazak u Los Angeles 1987., gdje je u samo nekoliko godina postao jedan od vodećih portretnih fotografa dionika globalnog show businessa. Kirk Douglas, Robert De Niro, Marlon Brando, Elizabeth Taylor, David Bowie, Jack Nicholson, Sigourney Weaver, Carlo Ponti, Sophia Loren, Jodie Foster… samo su neke od mnogih planetarno popularnih zvijezda ovjekovječenih na Lazićevim fotografijama, koje prate i njegovi fascinantni zapisi o događanjima iza scene.

O iznimnom Lazićevu stvaralaštvu 2021. godine objavljena je i opsežna dvotomna monografija Jadran Lazić – 50 godina fotografije u nakladi Hrvatske autorske agencije – Centra za intelektualno vlasništvo d.o.o., koja predstavlja svojevrsnu (foto)povijest svjetskoga glamura jednog vremena. Jadran Lazić rođen je 1952. godine u Splitu, gdje je još u predškolskoj dobi, zahvaljujući očevu hobiju, fasciniran medijem fotografije.

Već kao srednjoškolac počinje raditi u splitskom dopisništvu zagrebačke novinske kuće Vjesnik. Isprva kao gradski fotoreporter, a s vremenom sve više kao fotograf tadašnjih estradnih, glumačkih i sportskih zvijezda na domaćoj sceni.  Ubrzo mu je ta pozornica postala pretijesna, pa se otisnuo u Pariz i potpunu neizvjesnost.

Zasluge za to što je već poslije nekoliko mjeseci uspio osigurati angažman u uglednoj agenciji Sipa Press – ponajprije zahvaljujući samouvjerenosti, kreativnoj drskosti i improviziranju – pripisuje ponajviše svojem rodnom gradu i splitskom kompetitivnom mentalitetu. Sve ostalo je samo talent i, s vremenom, sve bogatije iskustvo…

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje