Varaždinski klub kolekcionara ove godine obilježava tri velika jubileja
Varaždinski klub kolekcionara ostavljajući i sakupljajući neizbrisiv trag bivšeg, sadašnjeg trenutka, vremena i prošlosti ove godine slavi tri velika jubileja,...
Zahvaljujući vrijednim skupljačima starina, među kojima je i kolekcionar Srećko Sačić, varaždinska kulturna javnost mogla se na tematskoj fotoizložbi otvorenoj u zgradi Hrvatske pošte prisjetiti početaka specifično organizirane tjelovježbe na sjeveru Hrvatske.
Naime, u Međimurju i varaždinskom kraju tjelesno vježbanje je u 19. stoljeću bilo neposredno povezano s vojnim potrebama višenacionalne Austro-Ugarske Monarhije. No, takve su zdrave aktivnosti ipak najuspješnije promicane uz širenje nacionalne svijesti kroz sokolstvo ili češki tjelovježbeni sustav.
“U zdravom tijelu zdrav duh”
Govoreći o počecima sokolstva u Varaždinu, autor izložbe naglašava da se ono prvi put spominje nakon imenovanja Ivana Mažuranića hrvatskim banom 20. rujna 1873. godine.
– Društvo “Hrvatski sokol” u Varaždinu osnovano je kao jedno od brojnih sokolskih društava na području današnje Hrvatske. Do početka Prvoga svjetskog rata razvilo je značajnu aktivnost na sportskom i prosvjetnom planu. Uzori su mu bila društva poput onih u Češkoj i Moravskoj, koja su osnivana od 1862. godine, potom zagrebačko (1874.) i ono u Ljubljani, osnovano 1863. godine. Ova sportska organizacija bavila se isključivo gimnastikom i od početka se u pokret uključivao liberalni sloj građanstva – objasnio je Sačić.
Dodao je da su okosnicu “Hrvatskog sokola” među ostalima činili vojnici, profesori, obrtnici i glazbenici, koji su organizirali sletove, predavanja, pa i tečajeve za opismenjavanje.
– Za razvoj sokolstva u Varaždinu iznimno je zaslužan dr. Pero Magdić, odvjetnik i političar pravaške orijentacije koji je od 1903. do 1913. bio starosta, a potom i doživotni starješina Društva. Bio je aktivan i u čelništvu nacionalnog Sokola, a na izložbi je predstavljen fotografijom koja ga prikazuje u prepoznatljivoj sokolskoj odori – rekao je Sačić.
Nažalost, ovaj pokret, koji se vodio poslovicom „U zdravom tijelu zdrav duh“, danas je zaboravljen i zapostavljen. Stoga o hrvatskim sokolašima, njihovu sportskom i intelektualnom radu te brojnim gostovanjima u zemlji i inozemstvu svjedoče požutjele fotografije, različiti dokumenti i brojni novinski članci pohranjeni u privatnim arhivima. Sokolsko društvo Varaždin pokrenulo je nakon smrti kralja Aleksandra inicijativu za izgradnju Sokolskog doma i taj projekt je bio prihvaćen. Donirano mu je gradsko zemljište za izgradnju Doma, stadiona i atletske staze, napravljeni su i nacrti, ali su takvi projugoslavenski projekti naprasno zaustavljeni 1941. godine.
– Za svoju tematsku izložbu odabrao sam isključivo originalne fotografije, pa čak ni prvi plakat varaždinskog Sokola nije kopija. Nije ih nimalo lako pronaći, a originalne fotografije ili dokumenti koji se odnose na rad sokola u Biškupcu, Vinici i drugim manjim sredinama su zaista pravi rariteti. No, u svojoj kolekciji imam i fotografije s posveta društvenih zastava. Nadam se da ću zbirku ovih dana obogatiti i priznanjem s prvoga sokolskog sleta u Varaždinu, koji je održan davne 1923. godine – veli naš sugovornik, koji već šest godina sustavno istražuje povijest sokolstva u baroknom gradu.
Sve je, napominje, počelo kada ga je jedan od kolega potaknuo na skupljanje osebujnih sokolskih znački iz Češke, Poljske i Bugarske. No, to mu nije bilo dovoljno, pa je nastavio s onima iz Jugoslavije.
– Kad se jednom „zarazite“ kolekcionarstvom, teško je stati. Varaždin mi je uvijek bio prirastao srcu i zato su me brzo zaokupili lokalni sokoli i sokolice. O njima je s velikim pijetetom pisao prof. Ivan Krištofić i takva literatura bila mi je velika pomoć u istraživanju. Trenutno u zbirci imam stotinjak fotografija, značaka, plakata i dokumenata za popunjavanje sedam izložbenih vitrina. U Varaždinu je prvi put postavljena ovakva tematska izložba, a uskoro se seli u Ludbreg – rekao je Sačić.
Zanimljivo je da su ovdašnji sokoli obilježavali svoje i gradske obljetnice te organizirali plesove i druge društvene aktivnosti.
Imali i koračnicu
– Njihove svečane odore bile su propisane i izrađene od čoje, a jedino su košulje bile pamučne. Bili su obuveni u čizme ili cipele, a glavu bi pokrivali osebujnom kapom na koju je bilo zataknuto pero fazana ili nekih drugih ptica. Štoviše, u svečanim prigodama svojim odorama su pripasivali bodeže, a konjanici i sablje. Potonjima je baza bila u prostorima kod stare Svilane, gdje su imali uređeno jahalište, dok su gombališta za gimnastiku bila u Graberju i drugim lokacijama u centru grada. Društvo je u Varaždinu tijekom svog postojanja imalo nekoliko tisuća članova, a najmlađi su imali sedam godina. Odnosno, imali su dječje, ženske i muške grupe – ističe Sačić, od kojeg doznajemo da su varaždinski sokoli imali i svoju koračnicu.
Tekst je napisao Ljudevit Varjačić, a uglazbio ga je prof. Vjekoslav Rosenberg-Ružić.
U sklopu Srijede u Muzeju 8. svibnja u palači Herzer GMV-a o svom profesionalnom putu, koji ga je odveo na brojne iznimne arheološke lokalitete, govorit će hrvatski arheolog Drago Obradović.
Tijekom 50 godina djelovanja Drago Obradović održao je brojna predavanja u 40-ak zemalja na pet kontinenata pred posjetiteljima te u televizijskim i radijskim emisijama.
Redovito sudjeluje na međunarodnim kongresima biblijskih arheologa, kao i u arheološkim studijskim ekspedicijama na Bliskom istoku. Višekratno je obišao i snimio zaboravljene gradove drevnih civilizacija koje, kako navodi, dosad nije posjetila nijedna filmska ekipa.
Trostruki je magistar znanosti i gostujući profesor na nekoliko fakulteta te autor više knjiga, među kojima su Arheologija potvrđuje Bibliju (prevedena na 11 jezika), Otkrijte čuda drevnog Egipta, Senzacionalna arheološka otkrića (tri izdanja), Nestali gradovi i civilizacije (prevedena na četiri jezika) i druge.
Ovog puta u središtu predavanja, umjesto tajni drevnih civilizacija, bit će njegove autobiografske referencije, na temelju kojih će posjetitelji doznati i zašto su mu neki nadjenuli naziv hrvatski Indiana Jones.
Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.
U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.
Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.
-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.
Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.
–Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.
Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.
U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.
Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.