Nagrada Porin za zbor Chorus angelicus i Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu
Dodjela 31. po redu glazbene nagrade Porin održana je u subotu, 23. ožujka. Dvorana u zagrebačkom HoB-u bila je prepuna...
POČINJE PRVI SINKI FESTIVAL
Gru na supertajnom zadatku prvi je animirani film kojim će organizatori Sinkija – festivala sinkronizacije u Varaždinu, počastiti školarce za kraj školske godine, ali i ostalu publiku. U petak ujutro, 13. lipnja u 10 sati, ovim će „crtićem“ biti otvoren festival u Kinu Galerija, a ondje će se do nedjelje emitirati i ostali crtani filmovi iz programa. Istog dana u 15 sati publika će pogledati Oscarom nagrađeni Disneyev animirani film Snježno kraljevstvo, a nakon tog i avanturistički Rio 2.
Za subotu su organizatori pripremili projekcije Štrumpfova 2 u 10 sati te Avanture gospodina Peabodyja i Shermana u 17 sati. Školarci koji su se prijavili na radionicu, od 14 do 16 sati družit će se s glumcem Robertom Ugrinom koji će im prenijeti čari i tajne sinkronizacije, a navečer će na kazališnom trgu zasvirati Picksiebneri, od 21,30 sati.
Nedjelja nam donosi nekoliko filmova profesora Baltazara od 11 sati i druženje s glumcima/sinkronizatorima, a neposredno nakon toga Sinki će završiti dodjelom nagrada najboljim sinkronizatorima.
– Publika mlađa od 15 godina glasovat će za najboljeg lika u animiranim filmovima, a na njihovu procjenu nesumnjivo će utjecati glas kojim je sinkronizator oživio lik na platnu. Također, glasovat će i stručni žiri u sastavu glumaca Sunčane Zelenike Konjević, Mirele Brekalo Popović i Vida Baloga. Velika nam je čast što će nas posjetiti i velikan hrvatskog glumišta Martin Sagner, kojem ćemo uručiti Nagradu za životno djelo – istaknuli su organizatori iz varaždinskog Filmsko-kreativnog studija VANIMA. Sagnera ljubitelji animiranog filma pamte kao odličnog sinkronizatora koji je dao glas mačku Garfieldu.
Ulaz na sve programe je besplatan, a više informacija možete naći na www.sinki.hr ili na Facebook stranici Sinki – festival sinkronizacije (http://goo.gl/OEExeM).
PROGRAM
Petak, 13. lipnja
– Kino Galerija
10.00 – Gru na supertajnom zadatku (otvaranje festivala)
15.00 – Snježno kraljevstvo
17.00 – Rio 2
Subota, 14. lipnja
– Kino Galerija
10.00 – Štrumpfovi 2
14.00 – radionica sinkronizacije (Robert Ugrina) i druženje sa sinkronizatorima
17.00 – Avanture gospodina Peabodyja i Shermana
– Kazališni trg / Rogoz u slučaju kiše
21.30 – Picksiebner – koncert
Nedjelja, 15. lipnja
– Kino Galerija
11.00 – filmovi Baltazara i druženje sa sinkronizatorima
11.30 – dodjela nagrada najboljim sinkronizatorima
Izvor:
Foto:
U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.
Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.
-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.
Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.
–Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.
Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.
U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.
Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.