Varaždinski biskup Bože Radoš poslao je svim vjernicima tradicionalnu uskrsnu poruku u kojoj se ove godine osvrnuo na teškoće koje je sa sobom donijela aktualna epidemiološka situacija.
Posalo je poruku ohrabrenja jer “svako stanje, pa i stanje zatvorenosti, prikladno je za Isusov ulazak u kuću, među ljude – Isus ulazi kroz zatvorena vrata”, poručio je biskup Radoš. Uskrsnu poruku prenosimo u nastavku.
USKRSNA PORUKA VARAŽDINSKOG BISKUPA BOŽE RADOŠA
„Prepoznati ga – bijaše uskraćeno njihovim očima. Prepoznaše ga u lomljenju kruha.“ Lk 24, 16. 35
Ostani s nama Gospodine, zamalo će večer i dan je na izmaku…vape tvoji učenici Gospodine na putu u Emaus, govorimo i mi u naše dane i ovo nezgodno vrijeme.
Želimo Ti i mi, kao i oni, ispričati što se to nama događa ovih dana, zašto se putem svađamo…zašto svađa i do tvojih ušiju dolazi!
Valovi zaraze nižu se jedan za drugim: prvi nas je zatvorio, drugi je odnio mnogo života, a treći uzima preostale zalihe strpljenja. Svaki dan sustižu nas vijesti o broju zaraženih i preminulih. Nadamo se prekidu lanca zaraze. Sramežljivo se budi nada da se nazire kraj, ali čim se pojavi, proguta ju iluzija. I kao učenici u Emausu razočarani govorimo: a mi smo se nadali!
Brojevi nisu samo brojevi. Svaki broj nosi ime našeg ukućana, prijatelja, susjeda, kolege s posla, sugrađanina; krije lica naše braće i sestara čiji odlazak ostavlja tugu i prazninu. Loše udarne vijesti jačaju napetost, produbljuju zabrinutost…a zbunjuju nas i neki od naših.
Gladni smo ‘dobrih vijesti’ koje hrane istinom, sigurnošću, slobodom, pouzdanjem – ne obmanom, iluzijom, napetošću, zabrinutošću. Trebamo ‘dobru vijest’ koja nije ‘kratkoga daha’, nego ‘diše iz dubine’, unosi sklad i donosi mir. Željni smo čuti vijest koja navješta radost i nadu.
Uskrs je slavlje ‘dobre vijesti’. Iz dubine zemlje čuje se disanje koje pokreće zemlju. Probudio se Onaj koji u ‘utrobi zemlje spava’. Budi ga toplina Božje ljubavi koja se ‘poigrava s hladnim grobom’ i pretvara ga u ‘toplu kolijevku života’. On nosi ‘dobru, radosnu vijest’ – poruku života! Sin Božji ustao je iz hladne zemlje – uskrsnuo je od mrtvih! Nije iluzija, nije lažna nada, nego najdraža istina, tajna vjere. Pronašao je ključ kojim otvara vrata što vode iz smrti u život i njime otključava grob u koji smrt zatvara ljude. Uzima križ, na kojem je bio prikovan, i njime otključava što je zaključano: Cenaculum, Petra, Tomu, Mariju Magdalenu… Sve to čini iznutra – ulazeći u sobu, u nutrinu, u dušu; otvara iznutra za novi početak, za novi hod, novi život…
Danas se ponovno zatvaraju granice država, zatvaranje prijeti mnogim školama i ustanovama. Ljudi se povlače u sebe, zatvaraju se. Svako stanje, pa i stanje zatvorenosti, prikladno je za Isusov ulazak u kuću, među ljude – Isus ulazi kroz zatvorena vrata. Ozračje zatvorenosti izazovno je stanje za Uskrsloga – spreman je proći kroz ljudsku zatvorenost – materijalnu, duhovnu – i donijeti mir, darovati slobodu, unijeti neočekivanu, nezasluženu, djetinju radost.
Dok otvara vrata groba, Uskrsli traži gdje sam se zatvorio, koja sam vrata zaključao u strahu od Boga, drugih; želi ući u moju nutrinu. Na različite načine kuca, ulazi, nudi se i daruje novost života koju samo On ima moć dati – da ga prepoznamo. Po iskustvu učenika poučava nas kako ga prepoznati.
Prepoznaju ga po glasu. Riječi Učitelja, natopljene toplinom i ljubavlju, pronalazile su put do srca, do skrivenih i ranjenih kutaka nutrine. Bile su lijek koji smiruje valove nemira i obnavlja nadu i pouzdanje. Njegov glas, koji su dobro poznavali, vraćao im je ‘dobar glas’, izgubljen grijehom, slabošću, lutanjem. Njemu su uzeli dobar glas, a on je dobar glas vratio čovjeku. Zaraza ‘lošeg glasa’ ne staje, dolazi u valovima, a Uskrsli iznova nosi Božji glas koji po imenu proziva: „Marijo!“, „Šimune Ivanov!“, „Toma!“ te po njegovom glasu postaju ‘nositelji uskrsne radosne vijesti’. I mi žudimo za Božjim glasom, dobrim i radosnim – koji jedini dopire do srži bića i tjera da ga prenesemo po svojoj zemlji – da se svijet zarazi radosnom, dobrom vijesti.
Prepoznaju ga po ranama. Isus prepoznaje rane mnogih: rane supružnika, ljudskih odnosa, ranu rastakanja obitelji, rane bolesti, tjeskobe, straha, neurednog života… Na svome tijelu prihvatio je rane duše i tijela. Kristove rane su njegova ‘osobna karta’, one su zrake nade. Krista prepoznajemo po ranama na tijelu Crkve, po ranama potresa i pandemije, u ranama braće i sestara, u osobnim ranama. Mjesto slabosti i nemoći Isus može pretočiti u ‘izvor snage’.
Prepoznaju ga po lomljenju kruha. Lijep je običaj da o Uskrsu blagujemo blagoslovljeno jelo. Uskrsno otajstvo u sebi čuva dragocjenu nit zajedničkoga svetog blagovanja – od Večere koju pažljivo priprema, u kojoj daje sebe, preko doručka na obali jezera, komadića ribe u Cenaculumu, sve do prepoznavanja u Emausu. On se lomi, daje, dijeli i hrani učenike. Želim da ga prepoznate u svojim Crkvama gdje sebe za nas lomi. Bit će i za vašim obiteljskim stolom
– prepoznajte ga i dijelite.
Prepoznaju ga u pažnji. Uskrsli Gospodin pojavljuje se u zoru na obali. Pažljivo prati učenike dok su na moru opterećeni svojim poslom. Toplinom rađa novo jutro učenika. Nježnošću majke obraća im se „dječice“ i žarom ljubavi ‘pripravlja žeravicu’ i zagrijava dušu za novo rađanje poziva.
Prepoznaju ga u novome Dahu. Isusa prepoznaju u Dahu čija snaga vraća svježinu učenicima, ostalima bez daha. I danas mnogi gube dah u životnoj utrci, bolesni traže pomoć respiratora, poslodavci su na ‘izdahu’ bez mogućnosti rada, zarade i plaćanja radnika koji strepe za svoje obitelji, djeca i starci traže blizinu disanja svojih najbližih… Cijelo društvo se umorilo, teško diše i žudi za novim disanjem. Uskrsli želi sa svakim nanovo prodisati.
Braćo i sestre, Gospodin hodi našim stazama. Daje nam se prepoznati po ovim i sličnim znakovima. On zna gdje se treba pokazati. Gdje se život umorio, gotovo stao. Neka vam otvori oko vjere i ljubavi da ga prepoznate. Neka vam u dušu ulije radost. Samo ispunjeni radošću možemo navijestiti da je Krist živ, da je radost života.
SRETAN USKRS!
+ Bože Radoš
varaždinski biskup, v. r.
Zajednički susret učenika završnih razreda Osnovne škole Babinec, a koji su osmi A, B ili C razred završili školske godine 1973./74. održan je u petak, 3. svibnja, objavila je Općina Cestica.
Prvi generacijski susret, 50 godina nakon završetka Osnovne škole potaknuli su Stanko Dugi iz osmog A, Mirko Majhen iz 8. B i Marijana Kutnjak r. Hutinski iz 8.C razreda.
Uz 47 učenika, susretu se odazvala i razrednica 8. B, učiteljica Marija Jug, a nakon okupljanja koje je započelo u 17 sati na terasi restorana Žmah u Babincu, snimljena je zajednička fotografija.
U nastavku druženja izaslanstvo učenika otišlo je na groblje u Cesticu te položilo svijeće i zapalilo svijeću na grobu učiteljice Marije Sedlar, razrednice 8. C razreda, a u spomen na učiteljicu Ivanku Jakopan, razrednicu 8. A razreda, kao i na preminule kolege učenike, potom je vijenac položen kod središnjeg križa na groblju gdje je molitvu za preminule razrednike, učitelje i učenike predvodila Slavica Kovačić rođena Šinjur.
Po povratku s groblja druženje je nastavljeno uz sjećanje na školske dane, a u ime organizacijskog odbora učenicima koji su se na susret odazvali zahvalila je Marijana Kutnjak. Podsjetila je na siromaštvo i sveopću oskudicu u kojoj se nekad odrastalo i živjelo te izrazila zadovoljstvo i zahvalnost roditeljima i nastavnicima koji su ih tijekom odrastanja i školovanja vodili kroz život. Zahvalnost na susretu svojim nekadašnjim đacima izrazila je i učiteljica glazbenog odgoja Marija Jug, a susret je potom nastavljen uz zakusku i sjećanja na školske dane.
Na generacijski susret učenika, danas mahom u dobi od 65 godina, đaci su donijeli i fotografije iz školskih dana, a sa zanimanjem su pogledali i „Spomenar“ (isti je sačuvala i na susret donijela Josipa Korotaj rođena Mihin iz Kolarovca) koji je u to doba gotovo držao svaki učenik.
Druženje je uz pjesmu i prepričavanje dogodovština iz školskih dana potrajalo do duboku u noć, a uz izvođenje hitova iz sedamdesetih i nešto novijih glazbenog sastava „Mihael i Marinko“ se i zaplesalo.
Gospodarska škola Varaždin bila je od 2020. do 2023. godine partner na projektu ReCeZa – Regionalni Centar Zabok čiji je nositelj bila Srednja škola Zabok.
Ukupna vrijednost projekta iznosila je 8.851.720,47 eura.
Za vrijeme trajanja projekta kroz projektne aktivnosti realizirale su se brojne radionice za učenike i nastavnike, natjecanja učenika na školskoj, državnoj i međunarodnoj razini, studijska putovanja iz područja turizma i ugostiteljstva te su razvijeni standardi zanimanja, standardi kvalifikacija i kurikuluma za nove programe.
U okviru projekta Gospodarska škola Varaždin dobila je profesionalnu opremu za kuharski praktikum u vrijednosti od 100.000 eura, a upravo je to bila prilika za prigodnu svečanost na kojoj su se okupili ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, zamjenica županice Karlovačke županije dr.sc. Vesna Hajsan Dolinar, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Osječko-baranjske županije Miranda Glavaš-Kul, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr.sc. Miroslav Huđek, pročelnica Upravnog odjela za školstvo Karlovačke županije mr.sc. Marija Šćulac, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Igor Šoković, Branka Šaško, predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Varaždin, kao i mnogobrojni ravnatelji srednjoškolskih ustanova s područja Varaždinske županije.
Uvodno pozdravljajući sve okupljene ravnateljica Gospodarske škole Jasenka Kelemen je istaknula kako je uključivanje škole u ovaj projekt od izuzetne važnosti te kako će učenici imati priliku učiti u kuhinjama budućnosti.
– Profesori i nastavnici će prenositi stečena znanja i najsuvremenije kulinarske tehnike kako bi naši učenici izrasli u poznate i uspješne šefove. Ovaj novi Kuharski praktikum je jedan lijepi poklon za Dan škole. Hvala svima na podršci i pomoći, poglavito našem osnivaču, Varaždinskoj županiji – rekla je ravnateljica Kelemen.
Čestitajući ravnateljici i djelatnicima škole na uspješno provedenome projektu, župan Anđelko Stričak je rekao kako su za današnji razvoj društva važni sigurnost, gospodarski rast i obrazovanje.
– Varaždinska županije je osnivač 13 srednjih škola, a u njima se obrazuje 75 % učenika u strukovnim ili obrtničkim zanimanjima, 20 %ih pohađa gimnazijske programe i pet posto ih pohađa umjetničke programe. Sama ta činjenica najbolje govori o tome da je naše školstvo prilagođeno potrebama našeg gospodarstva. Naši učenici kada završe svoje školovanje, ne čekaju na Zavodu za zapošljavanje svoje radno mjesto, već se mogu odlučiti da li idu na tržište rada, da li nastavljaju daljnje školovanje na fakultetima ili će pokrenuti neku od svojih privatnih inicijativa. Osim što smo osnivač 13 srednjih škola, Varaždinska županija je osnivač i 14 centara izvrsnosti te pet centara izvrsnosti u strukovnim zanimanjima te dva centra kompetentnosti. Upravo u tim centrima oni dobivaju tu informaciju više te se mogu lakše odlučiti u kojem smjeru će nastaviti. Također, naše srednje škole su prilagođene cjeloživotnom obrazovanju tako da u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje provodimo cijeli niz doškolovanja te različitih prekvalifikacija. Recimo, u 2022. godini su 234 osobe to završile, prošle godine 321 osoba, a u ovoj godini već sada imamo 190 polaznika. Zahvaljujući našim ravnateljima, profesorima, nastavnicima i pročelnicima, odrađujemo dobar posao za sve – zaključio je župan Stričak.
Damir Habijan
Otvarajući novi Kuharski praktikum, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan je istaknuo kako je Varaždinska županija lider u Republici Hrvatskoj po pitanju ulaganja u područje obrazovanja.
– Što se tiče radne snage, kada govorimo o strukovnim zanimanjima, po tom smo pitanju doista deficitarni, ali to nije nešto što se odnosi samo na Hrvatsku. Pogledamo li zapadno europske zemlje, odnosno zemlje Europske unije, nažalost i one se bore s istim problemom. Ako pogledamo Republiku Hrvatsku, čak 70 % učenika koji upisuju srednje škole upisuju upravo strukovna zanimanja, ali unatoč tome s tim zanimanjima i s nedostatkom radne snage i dalje imamo problem. Učenici koji će ovdje završiti Gospodarsku školu i ovo hvalevrijedno zanimanje bez problema će naći posao na tržištu rada. Po pitanju obrtništva, nekoliko brojki: u zadnje četiri godine broj obrta u Hrvatskoj skočio je sa 75.000 na 116.000, dakle imamo 55.000, više otvorenih obrta na razini države. Grad Varaždin je po tom pitanju čak i bolji i ima gotovo 65 novih obrta. Ono što mogu reći ispred Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, što smatram bitnim, pogotovo u segmentu obrtništva, to su mjere koje možemo poduzeti, koje smo dosad poduzeli i daju rezultate. Prije svega, ono što je zanimljivo jest stipendiranje učenika – 15.500 stipendija koje je dodijeljeno u vrijednosti 29 milijuna eura i 1.316 stipendija gospodarskim subjektima vrijednih 11,5 milijuna eura, dakle ukupno 40,5 milijuna eura je dalo rezultate. U školskoj godini 2022./’23. nakon dugo vremena imamo porast broja upisa u strukovne škole i to nas veseli – rekao je ministar Habijan.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
