ŽIVOT S CELIJAKLIJOM

Kako pripremiti kruh i tjesteninu bez glutena mogli su prošloga utorka naučiti polaznici radionice koju je u varaždinskom restoranu Park organizirala Udruga oboljelih od celijakije sjeverozapadne Hrvatske.

Bezglutenska prehrana, naime, postaje trend današnjice. Njoj se okreću ne samo oni kojima je takva prehrana nužna iz zdravstvenih razloga, poput oboljelih od celijaklije i intolerancije na gluten, već i oni koji se žele zdravo hraniti ili riješiti probavne probleme.

Stroga pravila

– Intolerancija ili alergija na gluten prolazna je stvar. To se regulira, no ne može se reći koliko je vremena potrebno da se to popravi. To ovisi od osobe do osobe. Oboljeli od celijaklije, pak, cijeloga života moraju paziti što jedu. Oni nemaju crijevne resice koje prerađuju hranu u crijevima. Gluten iz žitarica pšenice, ječma, raži i zobi doživotno ne probavljaju i zbog toga im je ova prehrana jedini način života – kaže predsjednica udruge Draženka Habuš.
Oboljeli od celijaklije moraju se strogo pridržavati bezglutenske prehrane, jer im i najmanje količine glutena smetaju. Bezglutenska hrana, pojašnjava D. Habuš, sva je hrana koja u sebi sadrži manje od 20mg/kg glutena.

 

Oboljeli od celijaklije cijeloga života moraju paziti što jedu

– Ako koristite bezglutensko brašno iz ljekarne, a u pripremi hrane isto suđe u kojem pripremate i hranu koja sadrži gluten, vaša bezglutenska hrana više nije bezglutenska. Naime, zbog kontaminacije suđa i radnih površina, ona sadrži svakako i više od 100 mg/kg glutena. Zato bi bilo dobro da se svo suđe koje se koristi u pripremi bezglutenske hrane nekako obilježi, kako se ne bi miješalo s ostalim – napominje gospođa Habuš.
Budući da je kruh najučestalija namirnica, članovi udruge odlučili su Varaždince naučiti kako ga pripremati, jer je njegova izrada prilično teška. Osim toga, onaj bezglutenski iz dućana prilično je skup, pa ga je kod kuće jeftinije napraviti. Najvažnije je, kaže gospođa Draženka, pogoditi omjere.

Puno vježbanja

– Potrebno je samo puno vježbanja. Što više puta pripremaš kruh, to je on bolji. Ne smije se odustati ni ako godinu dana ne ispadne dobro, jer ćete ipak na kraju sami osjetiti kakav mora biti odnos namirnica – poručila je D. Habuš polaznicima.
Što se tiče rezanaca, članice udruge istaknule su kako na kilogram bezglutenskog brašna, koje se može nabaviti u ljekarnama i u nekim dućanima, ide 10 jaja, pa čak i 12, ako su jaja manja. I voda mora biti odgovarajuće temperature, a tijesto na kraju ne smije biti ni pretvrdo ni premekano. Važno je, kažu, i djecu s dijagnozom celijaklije od najranije dobi učiti kako da si sami pripremaju bezglutenske obroke.

Za spravljanje rezanaca, na kilogram brašna bez glutena ide 10 ili 12 jaja

– Kad u restoranu, primjerice, tražite bezglutensku hranu, oni su, kao, u sve upućeni, pa vam donesu meso, krumpir i mlince, koji su čisto brašno, na istom tanjuru. Kad ih upozorite, često se dogodi da vam s tog istog pladnja samo maknu mlince i donesu natrag. No, nisu ugostitelji krivi, jer se nemaju gdje informirati. Zato su edukacije važne – kaže gospođa Draženka.
Budući da je u restoranima i menzama priprema bezglutenske hrane nesigurna zbog kontaminacije, u takvim se situacijama može jesti kuhano povrće. Ako je pečeno, zbog gotovih dodataka hrani koji se u tim prilikama koriste, a u sebi sadrže gluten nisu sigurni, a isto je i s mesom.

Izvor:
Foto: