Još je svjež tragičan slučaj malene Nikoll iz Nove Gradiške, koja je podlegnula ozljedama u zagrebačkoj Klinici za dječje bolesti nakon što ju je premlatila vlastita majka.

Naime, djevojčicu su roditelji prije dvije godine ostavili u Centru za socijalnu skrb u Novoj Gradiški. U studenome prošle godine zatražili su da je Centar vrati u obitelj, čemu je udovoljeno.

Istragom je utvrđeno da su malenu Nikoll roditelji mjesecima zlostavljali i zanemarivali, a Centar za socijalnu skrb za sve je to znao. Njezini roditelji su uhićeni, a ravnatelj Centra je smijenjen.

Nakon tog slučaja svi su se digli na noge, a posebno glasna bila je Varaždinka Marta Divjak iz inicijative „Moramo vam nešto reći“.

Moglo bi Vas zanimati:

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura. Državna tvrtka uprihodila je tijekom...

Marta je inače posvojena s tri i pol godine, a posebno nam se u pamćenje urezao njezin vapaj da čak 4200 djece u Hrvatskoj nema odgovarajuću roditeljsku skrb.

Brojke

Prema izvješću Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, preklanjska je godina završila s ukupno 117 posvojenja, od kojih je najviše djece, njih 57, bilo u dobi od jedne do pet godina, a novi je dom našlo tek deset klinaca koji su imali od 11 do 18 godina.

Iz Centra za socijalnu skrb Varaždin iste, 2019. godine, posvojeno je troje djece. Isti broj djece u nadležnosti varaždinskog Centra posvojen je i 2018. godine, dok je prošle, 2020. godine posvojeno dvoje djece, kao i 2017. godine. Do 31. ožujka ove godine varaždinski Centar bio je nadležan za jedno posvojenje.

– Propisi su postavljeni na način da se djetetu s ispunjenim pretpostavkama traže potencijalni posvojitelji, i to putem Registra potencijalnih posvojitelja iz cijele Republike Hrvatske, koji je svim centrima za socijalnu skrb dostupan preko Socskrb aplikacije. Ne možemo točno znati koliko je ukupno djece posvojeno od strane posvojitelja koji spadaju u nadležnost Centra za socijalnu skrb Varaždin, budući da su posvojena djeca iz raznih centara ili iz inozemstva – ističe Jasenka Franjčec, v. d. ravnateljice Centra za socijalnu skrb Varaždin.

Inače, posvojitelj može biti osoba u dobi od najmanje 21 godine koja je od posvojenika starija najmanje 18 godina. Važno je reći da nije propisana gornja granica životne dobi posvojitelja. Posvojiti dijete može hrvatski državljanin, a iznimno strani državljanin ako je to u najboljem interesu djeteta i uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnoga za poslove socijalne skrbi i obitelji. Dijete mogu posvojiti bračni i izvanbračni drugovi zajednički, jedan bračni ili izvanbračni drug ako je drugi roditelj ili posvojitelj djeteta, zatim jedan bračni drug samostalno uz pristanak drugoga bračnog druga te osoba koja nije u braku – samac.

Propisi

Zakonskim izmjenama osobe koje žele posvojiti dijete najprije se trebaju javiti Centru za socijalnu skrb prema svome mjestu stanovanja. Ondje podnose pisanu prijavu namjere posvojenja i pisani zahtjev za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje. Utvrdi li Centar da bračni/izvanbračni drugovi ili osoba koja želi posvojiti za to ispunjava/ju zakonske pretpostavke i procijeni li da su podobni i prikladni, upućuje ih se na obvezu sudjelovanja u programu stručne pripreme za posvojenje. Nakon provedene stručne pripreme za posvojenje Centar za socijalnu skrb dat će mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje u roku od šest mjeseci od zaprimanja pisane prijave i zahtjeva, nakon čega se podaci upisuju u jedinstveni Registar potencijalnih posvojitelja.

Osobama zainteresiranima za posvojenje koje zadovoljavaju zakonske pretpostavke za posvojenje Centar za socijalnu skrb daje stručno mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, na temelju kojeg ih se upisuje u jedinstveni Registar potencijalnih posvojitelja u Republici Hrvatskoj. Tijekom postupka davanja stručnog mišljenja obvezni su sudjelovati u programu stručne pripreme za posvojenje. Ako je od izrade mišljenja o podobnosti i prikladnosti do postupka zasnivanja posvojenja proteklo više od godinu dana, preispituje se jesu li se okolnosti promijenile.

Što se tiče posvajanja djece iz trećih zemalja, potencijalni posvojitelji moraju se javiti Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

U varaždinskom Centru na posvojenje čekaju 22 bračna ili izvanbračna supružnika te dvije odrasle ženske osobe koje nisu u braku ili izvanbračnoj zajednici.

Na čekanju

– Isti su upisani u Registar potencijalnih posvojitelja u Socskrb aplikaciji, programu s kojim smo spojeni s resornim ministarstvom. Od ukupno 39 potencijalnih posvojitelja u navedenom registru, upoznati smo da je 15-ero bračnih odnosno izvanbračnih supružnika posvojilo jedno ili više djece koja su bila u nadležnosti drugih centara za socijalnu skrb u RH ili u inozemstvu – ističu iz varaždinskog Centra za socijalnu skrb.

S druge strane, u Centru za socijalnu skrb Varaždin trenutno je devetero djece s ispunjenim pretpostavkama za posvajanje.

– To su djeca čiji su roditelji umrli ili lišeni roditeljske skrbi te bi mogla biti posvojena. Međutim, navedena djeca su već duže vremena u Registru jer spadaju u teže posvojivu djecu jer su starije životne dobi, odnosno imaju teška oštećenja zdravlja ili iskazane poremećaju u ponašanju. Također, određen broj djece je starije životne dobi te odbija posvojenje jer želi ostati u srodničkoj udomiteljskoj obitelji – zaključuje ravnateljica Centra za socijalnu skrb Varaždin.

Akcijski plan unapređenja sustava socijalne skrbi

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović predstavio je u ponedjeljak, 26. travnja, Akcijski plan unapređenja sustava socijalne skrbi.

Krajnji cilj je sveobuhvatna reforma sustava koja treba omogućiti bolju zaštitu korisnika i unaprijediti stručni rad djelatnika u sustavu. Aktivnosti plana podijeljene su na kratkoročna rješenja i srednjoročne strukturalne promjene, što će rezultirati cjelokupnim unapređenjem sustava.

– Implementacija kratkoročnih rješenja za unapređenje sustava planirana je do jeseni. Dotad se očekuje zapošljavanje 200 novih stručnih radnika te povećanje broja upravnih i inspekcijskih nadzora, i to trostruko na godišnjoj razini. Namjera je rasteretiti postojeće djelatnike sustava i olakšati rad socijalnih radnika i drugih stručnih radnika, kako bi krajnji korisnici u konačnici imali bolju uslugu. Planirano je povećanje broja udomiteljskih obitelji do 10 % te smještaj oko 200 djece iz domova kod udomitelja, kao i izmjene Zakona o udomiteljstvu kojima će se fleksibilizirati uvjeti za specijalizirane udomitelje i povećati njihove naknade – ističu iz Ministarstva.

Osniva se i Nacionalno vijeće za razvoj socijalnih politika, u čijem će radu sudjelovati predstavnici strukovnih komora, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te organizacija civilnog društva. Vijeće će sudjelovati u praćenju i analizi javnih politika iz područja socijalne zaštite, predlagat će programe mjera i razvoja te davati smjernice za unapređenje sustava. U suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave, do kraja godine uspostavit će se zasebni obiteljski sudovi, specijalizirani za osjetljivu tematiku obitelji i nasilja u obitelji i čije će izdvajanje omogućiti brže procese i veću senzibiliziranost sustava.

Srednjoročne strukturalne promjene planirane su do kraja 2022. godine, a sadržane su uglavnom u novom Zakonu o socijalnoj skrbi, koji u saborsku proceduru ulazi već u lipnju ove godine. Glavne promjene sadržane novim Zakonom su osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalnu zaštitu i Obiteljskog centra, osnivanje Akademije, smanjenje broja korisnika u institucijama, osiguravanje regionalne ravnomjernosti i pristupačnosti usluga te sigurnost i zaštita starijih osoba. Hrvatski zavod za socijalnu zaštitu imat će jedan središnji ured, 21 područnu županijsku službu, 75 područnih ureda i 22 ispostave.

– Cilj je jačanje i unapređenje stručnog rada te osiguranje boljeg stručnog nadzora, ali i administrativno rasterećenje centara za socijalnu skrb. Povjerenstvo za pritužbe korisnika služit će kao drugi stup za pritužbe korisnika na postupanje sustava, a u njemu će biti stručnjaci predloženi od organizacija civilnog društva. Izdvajanje obiteljskih centara iz centara za socijalnu skrb omogućit će njihovo samostalnije djelovanje u prevenciji obiteljskog nasilja te u savjetovanju i terapeutskom djelovanju – zaključuju iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.