Publiku je, osobito dječju, prije dviju godina razveselio prekrasan roman čakovečkoga pisca, anglista koji predaje na čakovečkom Odsjeku Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Krunoslava Mikulana. Knjiga koja nosi naslov „Zmaj ispod Staroga grada“ temeljena je na legendi o čakovečkom pozoju koji „ispod Staroga grada spi“.

Mnoge će zato razveseliti vijest da je Mikulanov roman dobio nastavak! Radi se o romanu „Škola u opasnosti“, u kojem se već uhodana ekipa suočava s novim uzbudljivim avanturama, stječe nova prijateljstva i iskustva, saznaje mnogobrojne zanimljivosti povezane s mitologijom hrvatskoga sjevera…

Nestašni zmajček

– Prva knjiga završila je tzv. cliffhangerom – klinci pronađu jaje u podzemlju Staroga grada te se ono počinje otvarati. Novi roman, kako je i bilo očekivano, počinje tako što naša „Zmajeva družina“ ima maloga zmaja. Razmišljaju o tome kako ga odgojiti i dresirati. Zmaj je dosta nestašan i svaki čas naše protagoniste dovodi u nekakvu nevolju. Bili su, primjerice, na Porcijunkulovu u Čakovcu pa im je pobjegao iz podruma, ukrao kobasice i hot-dogove i napravio rusvaj! (smijeh)

Naravno, zmaj ne može dugo ostati tajnom – njegovo je postojanje otkriveno, a zatim neprijatelji naše Družine iz prve knjige čine sve što im je u moći da se zmaja domognu. Zbog toga su klinci u opasnosti, a njihovi neprijatelji budu htjeli žrtvovati sve učenike u školi samo zato da bi došli do zmaja – objašnjava Mikulan.

Hoće li četvorka uz pomoć nekih novih saveznika uspjeti obraniti školu od zlih sila? Nećemo vam otkriti baš sve detalje kako biste mogli uživati u knjizi, no autor dodaje i zanimljivu činjenicu: na naslovnoj stranici romana nalazi se poznati preloški „pesjanek“!

– To je mitsko biće o kojem su se u donjem Međimurju pojavljivale razne legende poput one da živi u rijeci Dravi iz koje izlazi po zločestu djecu i neposlušne djevojke. U romanu „Zmaj ispod Staroga grada“ junaci su išli na školski izlet u Štrigovu, a ovoga puta u Prelog. Tamo su čuli za legende koje kažu da ih pesjanek želi – pojesti!

Na kraju romana najavio sam i treći dio, koji će se zvati „Noć crnoga sunca“ – kaže međimurski autor, koji je za prvi dio svoga dječjeg romana dobio Nagradu Artefakt (književna nagrada za najbolja literarna dostignuća u hrvatskoj spekulativnoj fikciji) te Nagradu „Mali princ“ (regionalna nagrada za dječju knjigu za jezično područje Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije).

„Riječ više!“

Mikulan je i potpredsjednik čakovečkog Ogranka Matice hrvatske. Glavni je urednik dvaju časopisa koje izdaje Ogranak: „Hrvatskoga sjevera“ i novoga književnog časopisa „Riječ više!“ Sredinom prosinca prošle godine čakovečki je Ogranak dobio novu mrežnu stranicu na kojoj možete pronaći aktualne informacije o svim aktivnostima koje provodi, kao i o planovima. Potkraj 2020. tako je izašao novi „Hrvatski kajkavski kolendar“, u kojem Mikulan također redovito surađuje.

– Izašao je 54. broj časopisa „Hrvatski sjever“, koji je dostupan za skidanje sa stranica Ogranka u PDF formatu. Časopis donosi sedam znanstvenih i stručnih članaka iz nekoliko znanstvenih područja: filozofije, povijesti, književne teorije, lingvistike/dijalektologije, informatike i metodike nastave. Možete ga besplatno spremiti na računalo ili čitati online – ističe.

Autori priloga su Damir Barbarić (“O živom zrenju prirode”), Ivan Vuk („Komisija ne smije iz sela otići, a da posao nije završen“. O nekim aspektima otkupa poljoprivrednih proizvoda u kotaru Čakovec 1945. – 1948. godine), Đuro Blažeka (“Pseudoanalogonimija između preloške skupine međimurskog dijalekta i prekomurskog književnog jezika”), Robert Šperanda i Krunoslav Mikulan (“Kršćanski i paganski simboli u djelima C. S. Lewisa, J. K. Rowling i M. Benini”), Anita Topljak i Predrag Oreški (“Opremljenost škola informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za potrebe uvođenja predmeta Informatika kao obveznog predmeta u sklopu projekta ‘Škola za život’”), Veronika Brlek i Predrag Oreški (“Edukativni roboti i njihova primjena u obrazovanju”), Jasminka Prstec (“Vježbenički ERP u nastavi”), Vladimir Legac (“Prikaz knjige Lovorke Zergollern Miletić i Marije Lütze-Miculinić: ‘Hrvatsko-engleski rječnik školskoga jezika: priručnik za studente i nastavnike engleskoga jezika – prvi svezak’”) i Krunoslav Mikulan (“Josip Grgevčić – umjetnik, profesor, čovjek (in memoriam)”.

– Što se pak književnoga časopisa „Riječ više!“ tiče, početkom ove godine izašao je prvi broj. Osim mene, uredništvo čine i tajnica Ogranka Anita Novak, predsjednik Ogranka Ivan Pranjić te poznate međimurske književnice i članice Ogranka Petrana Sabolek i Vera Zemunić.

Časopis se sastoji od šest rubrika: prva je „Riječ urednika!“, a slijedi „Riječ pisaca!“ u kojoj su objavljena djela Lidije Deduš, – Slavice Gazibare, Ane Horvat, Željke Horvat Čeč, Mladena Kopjara, Andrijane Kos-Lajtman, Emilije Kovač, Miljenka Muršića, Tanje Novak, Ivana Pranjića, Petrane Sabolek i Vere Zemunić te moje malenkosti. U „Riječi kritike!“ nalaze se radovi Daniela Ciglarića i Emilije Kovač, dok u „Riječi susjeda!“ stoje djela susjeda iz regije Nure Suljkanović, Edine Šarić, Šime Ešića, Adijate Ibrišimović-Šabić te Mehmeda Đedovića.

Na kraju tu su rubrika koja dijeli ime s časopisom, „Riječ više!“, u kojoj o adaptaciji dijelova Krležine drame „Vučjak“ na kajkavski piše Đuro Blažeka, te „Riječ o suradnicima!“ – nabraja potpredsjednik čakovečke Matice. Kako je vidljivo, radi se o doista bogatu sadržaju, stoga preporučamo da nabavite sva spomenuta izdanja.

O autoru

Krunoslav Mikulan rođen je 24. veljače 1967. godine u Čakovcu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je engleski i njemački jezik te magistrirao i doktorirao englesku književnost. Najprije je radio kao nastavnik u srednjoj školi, a zatim se zapošljava na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu (danas čakovečki Odsjek Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu), gdje predaje jezične i književne kolegije na engleskom jeziku.

Samostalno ili u suautorstvu objavio je niz znanstvenih i publicističkih radova s područja teorije književnosti, lingvistike, metodike nastave stranih jezika, hrvatske povijesti te numizmatike: šest znanstvenih monografija, dvije uredničke knjige, pet znanstveno-popularnih knjiga (od čega četiri na engleskom jeziku, tri u Velikoj Britaniji; dvije su prevedene na talijanski i češki, a jedna na španjolski), pedesetak članaka u znanstvenim i stručnim publikacijama te niz članaka u časopisima i novinama.

Od književnih radova objavio je dva romana za djecu, jedan roman za odrasle („Oklada u Titanicu“, Insula, 2006.), a priče, humoreske, putopise i pjesme objavljivao je u časopisu AKO te Hrvatskome kajkavskom kolendaru.