Povežite se s nama

Kultura

Umjetniku je najgore biti činovnikom

Objavljeno:

- dana

VITOMIRA LONČAR, GLUMICA I RAVNATELJICA KAZALIŠTA MALA SCENA

Vitomiru Lončar zasigurno svi znate pod nadimkom Bucka, kada je u Malaviziji osvajala cijelu Hrvatsku.

No i danas stoji svojim predstavama iza brojnih dječjih osmijeha. Naime, kao osnivačica i ravnateljica kazališta Mala scena stoji iza mnogih dječjih predstava. Jednom od njih ponovo je “zarazila” i Varaždince na Špancirfestu, kada smo s njom popričali, osim o njoj, o stanju na neovisnoj kazališnoj sceni i novim projektima…

Promijena okruženja

Došli ste u Varaždin s predstavom Tajne začarane šume koja igra već oko 30 godina. To je jedna od najdugovječnijih predstava za djecu u Hrvatskoj. Čemu ona duguje svoj uspjeh?
Dakle, najstarija predstava za djecu u Hrvatskoj, koja je još uvijek na repertoaru, je naša Kraljevna na zrnu graška. Tajne začarane šume su gotovo jednako stare, međutim, one ne igraju u istoj podjeli nego je ovo već treća generacija glumaca koja ju izvode. Zvjezdana Ladika napisala je ovaj tekst za naše malo kazalište kada je tek nastajalo i kada smo bili opremljeni samo željom da dođemo do svoje publike. Predstava izvrsno komunicira s djecom uzrasta od 3 do 10 godina. Glazba je ostala ista od početka, a sve ostalo: kostime, scenografiju, kostimografiju, rekvizite, dizajn smo mijenjali. Zašto djeca tako vole naše Tajne? Vjerojatno zbog njihove jednostavnosti i radosti koju nosi.
 
Već dugo ste u dječjem kazalištu. Ako se osvrnete unatrag, mislite li da djeca danas u ovom internetskom i virtualnom svijetu još osjećaju kazalište kao nekada?
U ovom sam poslu preko 35 godina i da, točno je, promijenila su se djeca, promijenilo se okruženje u kojem živimo. Mnogo je razloga tome, ali mi u kazalištu promjenu najviše osjećamo upravo zbog tehnologije. Naime, kad sam bila mlada glumica u bilo kojem prostoru, na otvorenom ili zatvorenom, igrali smo predstave bez razglasa i mikrofona. Danas je to nemoguće jer je prag čujnosti djece, koja odrastaju sa slušalicama i okružena svim mogućim ekranima, drugačiji. Drugačija je i koncentracija djece i mnogo je kraća. No što su djeca manja, razlike su manje od vremena od prije 30 i više godina.
 
Koliko je zapravo teško (ili lako) raditi predstave za djecu?
Svaki posao koji voliš i znaš raditi nije težak. Predstave za djecu u današnje vrijeme u Hrvatskoj nije lako raditi ne zbog kazališta za djecu samog po sebi nego zbog mnogo različitih uzroka koji se moraju uzeti u obzir. Naime, postoje uvriježena mišljenja o tome što bi kazalište za djecu trebalo biti, a kazalište Mala scena ne pripada toj struji. Tako da moram reći da je suvremene predstave za djecu u hrvatskom kazalištu prilično teško raditi.
Vi ste ravanteljica kazališta Mala scena. Je li to danas posao od kojeg se može “dobro živjeti”?
Od privatnog kazališta, a Mala scena je privatno kazalište, sve se teže uopće može živjeti. Pojam “dobro živjeti” nikako ne bih mogla upotrijebiti. Postoji mnogo razloga za to: od kulturne politike, novih medija, pa do smanjenog broja djece u Hrvatskoj. Kada smo započinjali Malu scenu, u Hrvatskoj je sveukupno bilo dvadesetak registriranih kazališta, a privatnih tek nekoliko. Danas je u Hrvatskoj registrirano 117 kazališta, a onih koji rade predstave za djecu više je od polovine. A pri tom su danas i svi drugi sadržaji mnogo dostupniji nego je to bilo nekada.

Trinaesto prase

Vi ste poznati kao oštra kritičarka vladine politike u kulturi. Poznato je da smatrate da država nedovoljno podupire nezavisnu scenu. Ipak, što biste, primjerice, poručili entuzijastima koji bi krenuli u pokretanje nezavisnog kazališta?
Ne bih definirala sebe kao “oštru kritičarku vladine politike u kulturi”. Nisu moji kritički osvrti usmjereni na konkretno ovu vladu, nego na sustav u cjelini koji je u kazalištu uglavnom orijentiran na javni sektor, a neovisna scena je i dalje “trinaesto prase”. A to nije ni dobro ni zdravo za jedno društvo koje se voli svrstavati u demokratski krug. No bez obzira na poteškoće, svakom bih mladom čovjeku preporučila da krene u privatnike i da radi kazalište kakvo želi. Za umjetnika je najgori put da postane – činovnik. A to je ujedno i najveća opasnost za današnje mlade umjetnike.
 
Nedavno ste se vratili iz Japana. Tamo ste bili poslovno u sklopu predstavljanja svoje nove predstave Superheroj. Kakvi su dojmovi?
Predstavu Superheroj radili smo gotovo tri godine. To je predstava za djecu od 7 godina na više u kojoj sudjeluje 7 glumaca iz Japana, Koreje, Tajvana, Hong Konga, Rusije, Austrije i Hrvatske. Duhovita je, zanimljiva predstava koja problematizira reality show, a s druge strane je istraživački projekt kojem je cilj jača uspostava interkulturnog dijaloga u kazalištu za mladu publiku u Aziji i Europi. Predstava je imala premijeru u Nacionalnom kazalištu u Seulu, nakon toga smo gostovali na Kijimuna Festi na Okinawi, u Japanu, pa na festivalu u gradu Kaohsiungu na Tajvanu. U rujnu igramo na dva festivala u Rusiji i dva festivala u Austriji. U listopadu i studenom imamo 18 izvedbi u Hong Kongu. Na žalost, jedino hrvatska publika neće vidjeti ovaj izniman projekt jer nismo naišli na interes onih koje bi tako nešto možda moglo zanimati.
 
Dojmovi? Kazalište za djecu u Aziji sasvim je drugačije od onoga kako ga mi gledamo i radimo u Europi i vrlo je teško raditi zajedničku predstavu. Nailazite na nezamisliv broj prepreka i izazova o kojima uopće ne razmišljate kada radite predstavu “kod kuće”. No iskustvo je neprocjenjivo.
 
Kako vam se sviđa naš grad i jeste li već koji put radili na Špancirfestu, posjetili ga?
Moji su roditelji rodom iz Stažnjevca, dakle, Varaždin je i grad u koji sam odlazila (ili barem kroz njega prolazila) cijelo svoje djetinjstvo i cijeli život. Jako volim Varaždin i veselim se svakom dolasku. Na Špancirfestu smo od prvog njegovog izdanja i svaki mu se put ponovno jako radujem jer publika živi za svoj festival. Sve su predstave uvijek pune, a za kazalište je to uvijek – slavlje!
Mala scena i ove godine priprema tri nove suvremene predstave za djecu i ja se nadam da se dogodine ponovo vidimo na Špancirfestu s jednom od njih!

Djecu spaja s kazalištem

Vitomira Lončar poznata je hrvatska glumica, ali i direktorica kazališta Mala scena kojem je bila i osnivačica. Riječ je o popularnom kazalištu koje na pozornice uvijek “stavlja” predstave za djecu koje jednostavno osvajaju publiku. S jednom od njih – Tajnama začarane šume – kazalište je gostovalo i na Špancirfestu. Riječ je o jednoj od njihovih najdugovječnijih predstava, u čijim je počecima i sama glumila. Njome su obilazili škole i vrtiće stvarajući svoju prvu publiku, a danas, deset godina nakon toga, ona je još uvijek pravi hit. U to smo se uvjerili i u ponedjeljak ujutro na festivalskoj kazališnoj pozornici. Mala scena je s predstavom još jednom osvojila srca najmlađih i zanimljivom predstavom približila im svijet teatra.

 

Izvor:
Foto:

Kultura

Turska će biti zemlja partner ovogodišnjeg, 28. Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Republika Turska će biti zemlja partner ovogodišnjeg, 28. Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi, objavila je Turistička zajednica Grada Lepoglave.

Dogovoreno je to na sastanku u Lepoglavi prilikom posjeta izaslanstva Turskog kulturnog centra „Yunus Emre”. Izaslanstvo je ugostio lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić sa suradnicima i predstavio im tradiciju lepoglavske čipke i festival, istaknuvši pritom i popratni program ovog značajnog festivala koji se svake godine priređuje u suradnji sa zemljom – partnerom.

Gosti iz Turske su s čelnim ljudima Festivala dogovorili kako će na ovogodišnjem izdanju u rujnu predstaviti jedinstvenu tursku čipku, a da će posjetitelji festivala moći uživati i u turskoj glazbi te u raznovrsnim gastronomskim delicijama.

O detaljima programa 28. Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi razgovaralo se i na sastanku u zagrebačkom Turskom kulturnom centru „Yunus Emre”, na kojem su direktoricu Turističke zajednice grada Lepoglave Ljubicu Dubovečak i direktora Doma kulture Kristijana Bizeka ugostili Fuat Korkmaz, direktor Turskog kulturnog centra i Helena Jandričko, tajnica Centra te predstavnik turske nacionalne manjine Grada Zagreba.

Na tom je sastanku dogovoreno kako će program zemlje – partnera na ovogodišnjem festivalu osmisliti i provesti Turski kulturni centar iz Zagreba i Bari Ahmedi, predstavnik turske nacionalne manjine u Zagrebu, uz potporu Veleposlanstva Republike Turske.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Prostor bivše knjižnice u varaždinskom kazalištu postaje Dvorana „Petar Veček“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatsko narodno kazalište Varaždin završilo je prvu fazu obnove Dvorane „Petar Veček“ kojom su obuhvaćene četiri prostorije.

Riječ je o prostorima u zgradi varaždinskog kazališta u kojima je do travnja 2021. djelovala gradska knjižnica i čitaonica. U svim prostorijama nekadašnje knjižnice obnovljeni su zidovi i podovi, zamijenjene su sve elektroinstalacije i postavljenje nove sa priključcima za scensku rasvjetu, a postavljena je i nova osnovna rasvjeta.

U glavnoj prostoriji i prostoriji do nje postavljeni su akustični paneli koji su riješili problem akustičnosti prostora. Uređena je ulazna prostorija i prostorija koja ja predviđena za potrebe rasvjetne i tonske kabine.

Ovu fazu radova financirali su Ministarstvo kulture i medija RH te Grad Varaždin.

Hrvatsko narodno kazalište Varaždin će također pristupiti nabavci najmodernije tonske i rasvjetne opreme te uređenju sanitarnog čvora, a sve će financirati iz vlastitih sredstava.

U drugoj fazi obnove predviđeno je uređenje popratnih prostorija koje će se koristi kao garderobe i prostorije za pripreme izvođača. U završnoj fazi planira se preuređenje sustava grijanja i stolarije, a vezano je za energetsku obnovu kompletne zgrade HNK Varaždin.

Dvoranom Petar Veček, nazvanoj po poznatom kazališnom redatelju koji je ostavio dubok trag u dramskoj umjetnosti Varaždina i cijele Hrvatske, Varaždin će dobiti još jedan višenamjenski prostor.

Dvorana će se moći koristiti za razne društvene događaje, manje koncerte, predavanja, književne večeri, pokuse za predstave HNK Varaždin te izvođenje manjih predstava.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje