JADRANKO GJEREK
Jadranka Gjereka većina Varaždinaca vjerojatno zna sa Špancirfesta. Bio je, naime, jedan od prvih izlagača, koji je svoje predmete napravljene od keramike izlagao u jednoj od kućica na Franjevačkom trgu.
Iako je ovogodišnji Špancirfest prošao bez njega, ovaj varaždinski lončar svojim se zanatom bavi i dalje.
– 11 godina bavim se keramikom. U početku sam izrađivao keramički nakit, a nakon toga sam prešao na tradicijsko lončarstvo. Isključivo time ili nekakvom varijantom koja ima veze s tim, bavim se već devet godina – rekao je Gjerek u razgovoru. Ugostio nas je u svojem ateljeu, a ambijent je samo potvrdio njegove riječi – u svakom kutu prostorija nalazi se pregršt predmeta po čijoj je izradi poznat kao jedan od rijetkih u Hrvatskoj.
Ljubav prema lončarstvu veže ga dugi niz godina, a danas se može pohvaliti time da je najvjerojatnije jedini lončar u Hrvatskoj koji zna napraviti sve tradicionalne forme koje postoje u ovom zanatu. – Postoje određene forme kako je koji predmet trebao izgledati i postoje određeni ukrasi koji su bili za to. Samo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj postoje 54 predmeta koji su bili karakteristični za ovo područje – rekao je Gjerek.
Riječ je o predmetima koji služe, u pravilu, za posluživanje jela i pića, a nešto malo ima ukrasnih predmeta i igračaka. Neke od njih izložio je i na svojoj posljednjoj izložbi u prostorijama Gradske vijećnice u Varaždinu koja će biti otvorena za razgled do kraja rujna.
Od keramičkog nakita, koji je radio na početku, Gjereka je ipak uvijek više zanimalo tradicijsko lončarstvo. Tada je odlučio otići na nekoliko tečajeva i posvetiti se tome u potpunosti. Iz njegovih riječi lako je shvatiti da je lončarstvo, koliko god mlađe generacije smatrale da je to možda dosadno, zanat u kojem uvijek možeš napraviti nešto novo i koji je itekako zanimljiv. – Kada se baciš na proučavanje, shvatiš koliko puno formi postoji, jako puno ukrasa i, naravno, priča vezanih uz to. Uvijek iskopaš i saznaš nešto novo i moram reći da ima jako interesantnih stvari – istaknuo je Gjerek.
Osim toga, karakteristična za njega je bila i velika upornost. – Zahtjevno je u početku. Postoje neka pravila, ali kada ih savladaš, sve dalje ide lako. A koliko će ti za to trebati, individualna je stvar. Nekima je trebalo puno više vremena, neki su odustali, ali ja sam bio pomalo fanatik i uspio sam svladati sve u dva tjedna – rekao je u šali ovaj poznati varaždinski lončar. Nakon toga, sve je krenulo lakše, a Gjerek je ostao istaknut kao lončar koji te zadane forme također obogaćuje i svojim idejama i izričajem.
Iako je ovaj stari zanat od velikog značaja za hrvatsku tradiciju, Gjerek je nažalost tek izuzetak koji ga čuva od zaborava. – Trenutno lončara uopće nema. Možda nas ima petorica koji to radimo, ako uopće i toliko, a ja sam možda jedini koji zna napraviti sve forme – istaknuo je Gjerek. Naime, i lončarstvo je postalo samo jedno u nizu starih vještina koje bi, zajedno sa starijim generacijama, mogle otići u zaborav. – U Zagorju je možda i bilo još više ljudi koji su se kužili u to, ali, ili su umrli, ili su jednostavno prestari pa se time više ne bave. Među mlađim generacijama nema nikog tko bi to znanje prenosio dalje – dodao je Gjerek te ponovo naglasio ovaj veliki problem o kojem se počelo pričati sve češće – smrt tradicionalnih zanata i vještina. Naime, s ovim rijetkim pojedincima koji su odlučili baviti se time, stari zanati mogli bi nestati.
Stanje je sve gore, a tradicija umire
Da je stanje u lončarstvu sve gore, složio se i sam Gjerek. – Istina je da je stanje loše. Starije generacije još su upućene u to i njima je to zanimljivo, a mlađe to toliko ne interesira – Gjerekova su iskustva od prijašnjih godina. O alarmantnom stanju priča se već dugo, no svjetliju budućnost ovaj jedini varaždinski lončar ipak vidi. – Prije nekoliko godina Ministarstvo kulture, obrazovanja i športa ovaj je zanat proglasilo nematerijalnom kulturnom baštinom te je lončarstvo postalo dijelom umjetnosti i stvar galerija. No nadam se da će se u budućnosti lončarstvo još više pomaknuti s mrtve točke i da će se uspjeti spasiti od zaborava – zaključio je.
Izvor:
Foto: Oliver Knolmajer
Republika Turska će biti zemlja partner ovogodišnjeg, 28. Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi, objavila je Turistička zajednica Grada Lepoglave.
Dogovoreno je to na sastanku u Lepoglavi prilikom posjeta izaslanstva Turskog kulturnog centra „Yunus Emre”. Izaslanstvo je ugostio lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić sa suradnicima i predstavio im tradiciju lepoglavske čipke i festival, istaknuvši pritom i popratni program ovog značajnog festivala koji se svake godine priređuje u suradnji sa zemljom – partnerom.
Gosti iz Turske su s čelnim ljudima Festivala dogovorili kako će na ovogodišnjem izdanju u rujnu predstaviti jedinstvenu tursku čipku, a da će posjetitelji festivala moći uživati i u turskoj glazbi te u raznovrsnim gastronomskim delicijama.
O detaljima programa 28. Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi razgovaralo se i na sastanku u zagrebačkom Turskom kulturnom centru „Yunus Emre”, na kojem su direktoricu Turističke zajednice grada Lepoglave Ljubicu Dubovečak i direktora Doma kulture Kristijana Bizeka ugostili Fuat Korkmaz, direktor Turskog kulturnog centra i Helena Jandričko, tajnica Centra te predstavnik turske nacionalne manjine Grada Zagreba.
Na tom je sastanku dogovoreno kako će program zemlje – partnera na ovogodišnjem festivalu osmisliti i provesti Turski kulturni centar iz Zagreba i Bari Ahmedi, predstavnik turske nacionalne manjine u Zagrebu, uz potporu Veleposlanstva Republike Turske.
Hrvatsko narodno kazalište Varaždin završilo je prvu fazu obnove Dvorane „Petar Veček“ kojom su obuhvaćene četiri prostorije.
Riječ je o prostorima u zgradi varaždinskog kazališta u kojima je do travnja 2021. djelovala gradska knjižnica i čitaonica. U svim prostorijama nekadašnje knjižnice obnovljeni su zidovi i podovi, zamijenjene su sve elektroinstalacije i postavljenje nove sa priključcima za scensku rasvjetu, a postavljena je i nova osnovna rasvjeta.
U glavnoj prostoriji i prostoriji do nje postavljeni su akustični paneli koji su riješili problem akustičnosti prostora. Uređena je ulazna prostorija i prostorija koja ja predviđena za potrebe rasvjetne i tonske kabine.
Ovu fazu radova financirali su Ministarstvo kulture i medija RH te Grad Varaždin.
Hrvatsko narodno kazalište Varaždin će također pristupiti nabavci najmodernije tonske i rasvjetne opreme te uređenju sanitarnog čvora, a sve će financirati iz vlastitih sredstava.
U drugoj fazi obnove predviđeno je uređenje popratnih prostorija koje će se koristi kao garderobe i prostorije za pripreme izvođača. U završnoj fazi planira se preuređenje sustava grijanja i stolarije, a vezano je za energetsku obnovu kompletne zgrade HNK Varaždin.
Dvoranom Petar Veček, nazvanoj po poznatom kazališnom redatelju koji je ostavio dubok trag u dramskoj umjetnosti Varaždina i cijele Hrvatske, Varaždin će dobiti još jedan višenamjenski prostor.
Dvorana će se moći koristiti za razne društvene događaje, manje koncerte, predavanja, književne večeri, pokuse za predstave HNK Varaždin te izvođenje manjih predstava.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
