Izražene klimatske promjene i ekstremni vremenski uvjeti postaju sve veća prepreka domaćim poljoprivrednicima u planiranju radova i upravljanju poslovnim rezultatima.

Ovu sezonu radova na poljima obilježila je velika suša tijekom lipnja i srpnja koja je ostavila ogroman trag te smanjila prinose pojedinih poljoprivrednih kultura i za više od 70 posto.

Cijena

Vremenskih (ne)prilika nisu pošteđeni ni međimurski proizvođači krumpira. Dok je prošla godina sve iznenadila velikim urodom, ove će se, kako sada stoje stvari, zbrajati minusi.

– Urod je ove godine na razini od 40 posto lanjskoga. Već sada možemo reći da je sezona podbacila – rekao nam je Danijel Janušić, međimurski poljoprivrednik i tajnik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.

Naime, u vrijeme intenzivne vegetacije temperatura zraka debelo se penjala iznad 30, čak i 35 stupnjeva Celzijevih. U uvjetima kada se ni temperatura zemlje ne spušta ispod 28 stupnjeva Celzijevih, krumpir gubi velike količine vlage i zaustavlja se njegov rast.

– Iako se na poljima intenzivno navodnjavalo i zalijevalo, to ipak nisu dostatne količine vlage kojima bi se krumpiru nadomjestilo ono što dobiva nakon redovitih padalina. Neke manje količine smo spasili, ali daleko je to od godišnjih prosjeka u normalnim okolnostima – dodaje Janušić.

Otkupna cijena trenutačno se kreće od 2,20 do 2,50 kuna po kilogramu. Kakva će biti najesen i tijekom zime, ovoga je trenutka teško prognozirati.

– Puno ovisi o planovima trgovačkih lanaca. Znamo da je većina njih u stranom vlasništvu i mnogi ne razmišljaju lokalno pa se vrlo često na policama nalazi uvozni krumpir. No, ove godine će biti teško naći krumpir na stranim tržištima. Nevolja koje su zadesile hrvatske poljoprivrednike nisu bili pošteđeni ni naši kolege u drugim europskim zemljama. Austrija, Njemačka i druge zemlje iz okruženja su također bile pogođene ekstremnim toplinskim valom pa i oni zbrajaju štete. Dakako, cijena u velikoj mjeri ovisi i o otkupljivačima i posrednicima – otkriva tajnik međimurske Udruge.

Nisu pomogli ni kišni dani krajem srpnja i početkom kolovoza koji su za uzgajivače krumpira stigli ipak prekasno.

– Nešto bolje rezultate imaju uzgajivači krumpira u Istri. Oni s radovima i sjetvom počinju ranije, orijentirani su na ranije sorte, pa su u većoj mjeri izbjegli sušni period. Mada, u razgovoru s njima saznao sam da ni oni nisu na prošlosezonskim prosjecima.

Robna marka

Štete pretrpljene u jednoj sezoni u pravilu se nadoknađuju nekoliko godina. Naime, ulaganja, posebno u mehanizaciju i skladišne prostore, sve su veća, a njihova otplata planira se u nekoliko godina.

– Ulaganja su uistinu velika pa se iz tog razloga ne možete seliti s jedne poljoprivredne kulture na drugu. Mehanizacija je uglavnom specijalizirana i teško da se može koristiti u drugim vrstama uzgoja. Morate znati da ljudi koji se odluče na uzgoj krumpira, ali i bilo koje druge poljoprivredne kulture, apsolutno ovise o sjetvi svake godine. Kalkulacije se rade na petogodišnjim ili desetogodišnjim planovima pa i samo jedna podbačena sezona može biti pogubna za cjelokupno poslovanje – zaključuje Janušić.

U Međimurskoj županiji se uzgojem krumpira bavi više od 800 proizvođača. Na oko 2500 hektara međimurskih polja u normalnim godinama proizvede se oko 60.000 tona krumpira, što pokriva oko 70 posto potreba domaćeg tržišta. Naime, prema statističkim pokazateljima, hrvatsko domaćinstvo godišnje u prosjeku pojede 40 kilograma krumpira.

Upravo iz tog razloga Međimurska županija je uspješno provela inicijativu zaštite međimurskog krumpira, najprepoznatljivijeg poljoprivrednog proizvoda najsjevernije hrvatske županije. Dobivanjem robne oznake “Međimurski kalamper” proizvođačima su olakšani brendiranje i plasman na tržište, dok se kupcima jamči visoka kvaliteta domaćeg krumpira. Provođenje sustava robne marke “Međimurski kalamper” još prije dviju godina dodijeljena je Udruzi međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.

Gradnja modernih skladišnih kapaciteta

Izgradnja modernih skladišnih prostora za krumpir postala je prioritetom nakon što je Europska komisija donijela uredbu o zabrani korištenja klorprofama, koji se upotrebljavao kao zaštita od klijanja krumpira u skladištima. Zabrana je na snagu stupila 31. srpnja 2019. godine, ali je državama članicama ostavljen prostor za prilagodbu zaključno s 8. listopadom 2020. godine.

Proizvođači su se našli u situaciji hitne potrebe za preorijentacijom na nova rješenja za skladištenje i čuvanje krumpira u boks paletama, uz brzu izgradnju modernih objekata za skladištenje i ugradnju sofisticirane opreme za hlađenje i provjetravanje skladišta.

U tom im je pomogla država, dodijelivši samo za proizvođače iz Međimurske i Varaždinske županije 12 ugovora ukupne vrijednosti 53 milijuna kuna za sufinanciranje gradnje i opremanje skladišta. Ukupna vrijednost svih radova je 78,5 milijuna kuna.

– Ugovori su potpisani krajem ožujka ove godine, a prema mojim saznanjima radovi dobro napreduju. Neka skladišta su već i u funkciji, ostala će biti do jeseni. Iako, s obzirom na skromni urod, veliko je pitanje hoćemo li ove godine imati što za skladištenje. No, u svakom slučaju, riječ je o dugoročno isplativim investicijama koje domaćim proizvođačima krumpira omogućuju da se na tržištu ravnopravno natječu s kolegama iz drugih europskih zemalja – rekao je Danijel Janušić.