Povežite se s nama

Kultura

Hrvati i Slovenci njeguju svoju vezu

Objavljeno:

- dana

POVODOM PREŠERNOVOG DANA

Povodom Prešernova dana, slovenskog nacionalnog kulturnog praznika koji se proslavlja 8. veljače u spomen na najvećeg slovenskog pjesnika Franca Prešerna, Vijeće slovenske nacionalne manjine Varaždinske županije i Slovensko kulturno društvo Nagelj iz Varaždina organizirali su niz prigodnih manifestacija.

Na poziv predsjednice Vijeća Barbare Antolić Vupora 7. veljače u Varaždinu je boravilo slovensko parlamentarno izaslanstvo koje je predvodio Franc Pukšič, predsjednik Komisije za Slovence v zamejstvu in po svetu. U Županijskoj palači parlamentarci su razgovarali s dožupanima Milanom Pavlekovićem i Blankom Glavicom Ječmenicom te pročelnikom za prosvjetu Miroslavom Huđekom o projektu učenja slovenskog jezika u Varaždinskoj županiji, u kojoj živi 496 pripadnika slovenske nacionalne manjine. Projektom, koji je u cijelosti osmislila predsjednica Vijeća slovenske nacionalne manjine Barbara Antolić Vupora, obuhvaćeno je 428 učenika. Kako je naglašeno tom prilikom, projekt se zahvaljujući pomoći Ministarstva obrazovanja Republike Slovenije i Varaždinske županije te svesrdnoj potpori županijskog Vijeća slovenske nacionalne manjine realizira vrlo uspješno.  
Nakon prijama u županijskim prostorijama izaslanstvo, u čijem su sastavu bili zastupnici Tina Komel i Tomislav Malnarič te predstavnik Urada za Slovence v zamejstvu in po svetu Rudi Merljak, posjetilo je Drugu gimnaziju Varaždin u kojoj sedamdesetak učenika u okviru izvannastavne aktivnosti uči slovenski jezik i kulturu. Parlamentarce su dočekali zamjenica ravnateljice Jasenka Trojko i profesor slovenskog jezika Miroslav Gradečak, a u razgovoru je odano priznanje Vijeću slovenske nacionalne manjine i njenoj predsjednici Barbari Antolić Vupora koja je taj projekt inicirala, osmislila i pokrenula prije dvije godine. U nastavku su učenici izveli prigodni program u povodu slovenskog nacionalnog kulturnog praznika. 
U povodu Prešernova dana predsjednica Vijeća slovenske nacionalne manjine Barbara Antolić Vupora 7. veljače sudjelovala je na tradicionalnom prijemu kod predsjednika Republike Slovenije, ovaj put kao izvjestiteljica o položaju i djelovanju Slovenaca u Republici Hrvatskoj. Predsjednika Boruta Pahora, svoje kolege iz Savjeta Vlade RS za Slovence v zamejstvu in po svetu te druge uzvanike upoznala je s primjerima dobre prakse, posebno naglasivši presudnu vrijednost učenja slovenskog jezika i kulture u očuvanju kulturnog identiteta. Kao primjer dobre prakse istaknula je projekt učenja slovenskog jezika u Varaždinskoj županiji, po tzv. modelu 1 + 2, u sklopu kojeg učenici uče tri jezika
– uz osnovni materinji još jedan svjetski jezik te jezik susjeda Slovenaca.  
Broj Slovenaca u Hrvatskoj u rapidnom je padu, danas ih je za polovinu manje nego li prije dva desetljeća, pa je jedan od prioriteta slovenske vlade upravo zaustavljanje tog negativnog trenda. Povezano s tim, Barabara Antolić Vupora naglasila je kako treba intenzivnije graditi mostove povjerenja, kulturne i gospodarske suradnje, a najbolja poveznica dvaju naroda su njihove nacionalne manjine. Potencijal nacionalnih manjima dodatno će se osnažiti nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Općine, gradovi i županije trebaju prepoznati taj potencijal, preuzimati partnerstvo u projektima koji im, osnaženi pripadnicima nacionalnih manjina, mogu donijeti daleko kvalitetniji rezultat. 
Što se tiče sjeverozapadnog dijela Hrvatske, posebnu pozornost treba pridati Međimurskoj županiji u kojoj žive 522 pripadnika slovenske nacionalne manjine, no u njoj ne postoji njihova udruga odnosno bilo koji oblik povezivanja ili udruživanja. Stoga je Međimurskoj županiji ponuđen istovjetni projekt učenja slovenskog jezika kakav ima Varaždinska, a kako je iskazan određeni interes, moglo bi se očekivati kako će u dogledno vrijeme uslijediti i pripremne aktivnosti. Što se, pak, tiče hrvatske nacionalne manjine u Republici Sloveniji, predsjednica Vijeća ističe kako su na slovenskoj strani u tijeku ankete o interesu za učenje hrvatskog jezika u slovenskim školama. Inače, profesor hrvatskog jezika Teodor Vočanec već predaje hrvatski jezik u slovenskim školama u kojima je zabilježen pojačani interes. 
– Hrvati i Slovenci pripadnici su dvaju naroda koji nikad nisu bili u međusobnom ratu, to su dva naroda koje krasi dostojanstvo i visoka razina kulture i koji su spremni i sposobni graditi dobrosusjedske odnose i u trenucima koji nisu ugodni – napomenula je Barbara Antolić Vupora. Povezano s Prešernovim danom napomenimo da je središnji događaj obilježavanja za Varaždinsku županiju nastup umjetničke skupine SLG-a Celje u režiji Borisa Kobala na Velikoj sceni u HNK Varaždin 28. veljače u 19.30 sati. Predbilježbe za ulaznice kao i sva pitanja o Vijeću slovenske nacionalne manjine odnosno Slovenskom kulturnom društvu Nagelj primaju se na e-mail [email protected].

Izvor:
Foto:

Kultura

Dani folklora u Maruševcu iz godine u godinu oduševljavaju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.

Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.

-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.

Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.

Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.

Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.

U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.

Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.

Nastavite čitati

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje