Glazbeni spektakl: koncert 170-ak mladih glazbenika iz Glazbene škole u Varaždinu i škole iz Barcelone
Novi glazbeni spektakl priprema Glazbena škola u Varaždinu u suradnji s gostima iz Barcelone: u četvrtak, 2. svibnja, u 20...
Jedan od vrhunaca djelatnosti čakovečkog Ogranka Matice hrvatske svake godine predstavlja izlazak novog broja “Hrvatskoga kajkavskog kolendara” za iduću godinu.
Tako je bilo i u 2021. pa je krajem studenoga prezentirano izdanje “Kolendara” za 2022. godinu, i to jubilarno – trideseto. Upravo taj jubilej te (također trideseta) obljetnica oslobođenja Međimurja predstavljaju glavne teme aktualnog “Kolendara”. No, čakovečki Ogranak iza sebe ima godinu koja je bila prebogata i drugim aktivnostima, osobito nakladničkom djelatnošću, unatoč pandemiji koja trenutačno vlada.
Tako im je početkom studenoga za knjigu “Pušlek međimurskih popijevki” koju je priredio Stjepan Hranjec dodijeljena Zlatna povelja Matice hrvatske.
– Radi se o antologiji objavljene povodom 50. obljetnice Smotre “Međimurske popevke”. Prevedena je na engleski jezik, što je ujedno čini idealnim turističkim proizvodom za strance, a to su majstorski učinili dr. sc. Krunoslav Mikulan i Studio Žerjav. Sunakladnici izdanja pritom su bili Kulturno-umjetnička udruga “Seljačka sloga” Nedelišće i Zajednica hrvatskih kulturno-umjetničkih društava Međimurske županije, koji su i (su)organizatori Smotre. Nagrada se dodjeljuje najboljim knjigama koje su objavili ogranci Matice u jednoj kalendarskoj godini – objašnjava predsjednik Ogranka Matice sa sjedištem u Čakovcu, prof. Ivan Pranjić.
Dodaje da je Ogranak u 2021. godini, osim časopisa “Hrvatski sjever” i “Riječ više!” te godišnjaka “Kolendara”, zaslužan za izdavanje šest knjiga, što je mnogo s obzirom na prilike.
– Osim “Pušleka” tiskane su i knjige “Spameten zapišuvle” Đure Bela, “Avanturokazi” Petrane Sabolek, “Kišobran, jesen i kesten” Vere Zemunić, “Hrvatsko ratno znakovlje iz Međimurja u Domovinskom ratu” Daniela Ciglarića te “34. inženjerijska bojna Čakovec” Dragutina Remenara, Alana Srpaka i Zorana Turka.
Nedavno nam je na prijmu kod čakovečke gradonačelnice Ljerke Cividini ukazana velika čast tako što je Ogranku povodom 85. godišnjice osnivanja Pododbora Matice hrvatske u Čakovcu dodijeljena Povelja Grada Čakovca. Ta je nagrada potvrda našeg rada, pri čemu se osim nakladničkom djelatnošću bavimo i organizacijom mnogobrojnih tribina, koncerata, izložbi, susreta i znanstvenih skupova – ističe Pranjić, koji je na priznanju zahvalio gradonačelnici Cividini.
Sreći članova Ogranka vjerojatno je doprinijela i činjenica da su napokon ušli i u gradski Proračun, što dosad nije bio slučaj.
– Sufinanciranje djelatnosti Matice bilo je potrebno uvesti i mnogo ranije, no ovo je dokaz da nas gradonačelnica podržava, na čemu sam joj također zahvalan. Koliko smo uspješni svjedoči i činjenica da smo u zadnjih sedam godina dobili čak pet povelja, no tu ne stajemo, jer nas i u budućnosti očekuju sjajni projekti. Primjerice, s grupom mladih znanstvenika iz Centra za istraživanje Međimurja uz potporu profesora s Filozofskog fakulteta radimo na izvrsnom projektu dviju monografija – grada Čakovca i Međimurja, što je velika stvar – naglašava profesor Pranjić.
Na prijmu je istaknuto da se Povelja dodjeljuje Ogranku Matice hrvatske za “cjelokupni rad na zaštiti i promicanju nacionalne i regionalne povijesti, za nakladničku djelatnost kojom promiču lokalne autore i teme, znanstveni rad te svesrdnu potporu mladim umjetnicima, kontinuirano promicanje i zaštitu kajkavskog dijalekta te za ukupni doprinos obogaćivanju društvenog i kulturnog života Čakovca i Međimurja”.
Matica uvijek traži suradnike, a osobito mlade entuzijaste, koji joj mogu doprinijeti kulturnim i umjetničkim radom…
–… stoga nam se pridružite kako bismo stvarali zajedno! – poručuje Pranjić.
Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu osnovan je 1936. godine, no nakon mađarske okupacije u 2. svjetskom ratu njezin rad je zabranjen. Godine 1962. na inicijativu Jože Skoka i Zvonimira Bartolića djeluje u prostorima tadašnje Pedagoške akademije u Čakovcu, no njen je rad ponovno zabranjen 1972. godine nakon Hrvatskog proljeća.
Svoje novo osnivanje bilježi u jeku demokratskih promjena 1989., a čakovečki ogranak obnovljen je 3. veljače 1990. godine. Do danas djeluje sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak.
Matica je danas jedan od najvećih i najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj.
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.
Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.
– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.
Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.
– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.
– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.
Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.
Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.
Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.