Povežite se s nama

Život i društvo

Kada se kamere ugase,TV Vrtlarica Kornelija Benyovsky Šoštarić vodi ispunjen obiteljski život

Objavljeno:

- dana

Zatrebamo li savjet oko vrtlarenja, upute najčešće tražimo od Kornelije Benyovsky Šoštarić, koja već godinama vodi i uređuje emisiju „Vrtlarica“.

Putem malih ekrana, ali i knjiga, svoje znanje rado prenosi drugima, među kojima su i brojni obožavatelji iz sjevernih dijelova Hrvatske. Za Regionalni tjednik ova rođena Zagrepčanka ispričala je više o organskom vrtlarstvu, svom „drugom domu“ u Hrvatskom zagorju te vrtlarstvu kakvo zamišlja u budućnosti.

Kada se danas spomene vaše ime, mnogi ga odmah povezuju s organskim vrtlarstvom. Jeste li se za to zainteresirali još na fakultetu?

Nisam. Tijekom studija vrtlarstva i oblikovanja pejzaža svoju sam budućnost vidjela u dizajnu vrtova te me uzgoj povrća i voća nije posebno zanimao. Naravno, tada nisam bila svjesna činjenice da u Hrvatskoj ne postoji posebna potreba za dizajnom vrtova, tako da mogu reći da sam po tom pitanju bila pravi idealist. Ipak, u isto to vrijeme razvila sam vrlo čvrste stavove po pitanju brige o prirodi i zaštiti okoliša. Mnogo godina kasnije, kada sam počela uređivati i svoj vlastiti vrt, ti su stavovi rezultirali odlukom da biljke uzgajam isključivo prema principima organskog vrtlarstva.

Jeste li oduvijek znali da ćete upisati Agronomski fakultet?

Nisam. Razmišljala sam o Akademiji likovnih umjetnosti, pa čak i o veterini. Kako vidite, interesi su mi bili vrlo različiti, tako da dobro razumijem brige današnjih maturanata koji moraju sa 18 godina donijeti odluku o budućoj profesiji. Ni meni to nije bilo lako. Na kraju sam primljena čak i na studij biologije i kemije na PMF-u, no moj je konačni izbor ipak bila hortikultura. Mislim da je to bila dobra odluka.

Je li se danas u Hrvatskoj teško baviti organskim vrtlarstvom?

Organsko vrtlarstvo zahtijeva svakako više interdisciplinarnog znanja, i kontinuirano učenje. Dosta se razlikuje od tradicionalnog načina uzgoja, a još više od klasične poljoprivrede. Dakle, edukacija je važna, no još je važnija želja za prihvaćanjem novog. Naravno, organski način ne samo da je moguć u domaćim vrtovima, već ga mnogi ljudi uspješno prakticiraju. Time ne samo da pridonose vlastitom zdravlju, jer znaju što su uzgojili i kako, već čuvaju i prirodu. Zbog toga je organsko vrtlarstvo danas i etička kategorija, jer izlazi izvan okvira osobnih potreba i sadašnjeg trenutka. Misleći na prirodu, na dobrobit životinja, očuvanje pitke vode i zraka, ostavljamo svoj komadić planeta sljedećoj generaciji bez onečišćenja. A to je poseban osjećaj.

kornelija benyovsky sostaric, vrtlarica

Vaš vrt nalazi se u Hrvatskom zagorju – popularnu Vrtlaricu snimate u Donjoj Stubici. Kakav je tamo život?

I dalje živim u Zagrebu. Moja je kćer srednjoškolka, a tu su i dodatne aktivnosti vezane uz gradski život, tako da za sada u vrt putujemo. Što se tiče života na selu, on je svakako privlačan kao prostor koji omogućuje formiranje vrta i uzgoj biljaka općenito. No, s druge strane, takav život zahtijeva i određenu adaptaciju, posebno kada je u pitanju mentalitet i neki običaji na koje se nisam naviknula. U svakom slučaju tamo boravimo gotovo svakodnevno, posebno tijekom vrtlarske sezone, i na neki način to nam je i drugi dom.

Veseli li vas popularnost koju je stekla emisija Vrtlarica? Možete li izdvojiti najdražu epizodu?

Moja najdraža epizoda posvećena je trajnicama. Tada sam imala priliku i čast upoznati gospodina Pieta Oudolfa, koji mi je danas neka vrsta uzora i mentora. Riječ je o vrlo utjecajnom nizozemskom dizajneru vrtova. Snimali smo njegov vrt i bili gosti u domu njegove obitelji. Dobiti priliku za snimanje sa osobom koja gotovo cijele godine radi na najvažnijim svjetskim projektima nije bilo lako, i dogovori su trajali godinama. No, već nakon nekoliko minuta provedenih u razgovoru u njegovom domu u Nizozemskoj našli smo jako puno dodirnih točaka, tako da smo i danas u čestom kontaktu. Bilo je to i lijepo iskustvo i zanimljiva emisija.

Imate li u planu izdavanje još knjiga o vrtlarstvu ili pak organskoj kozmetici?

Moja prva knjiga „Zeleni kvadrat“ bila je godinama na vrhu ljestvice publicističkih izdanja, a i danas je najčitanija knjiga o vrtlarstvu u Hrvatskoj. Usto, napisala sam i „Malu vrtlaricu“, namijenjenu djeci te „Biljke koje njeguju“ posvećenu organskoj kozmetici, koja je prevedena i na engleski. Nova knjiga je u planu, no kada će biti gotova još ne znam. Ozbiljna djela pišu se dugo, a meni se ne žuri.

Svjedoci smo brojnih klimatskih promjena. Što svako kućanstvo može učiniti kako bi se barem malo „odužilo“ prirodi?

Ako živite u gradu, mogućnosti za recikliranje otpada veće su nego u manjim mjestima, jer postoji organizirano odvajanje otpada. No, ako pak živite u kući sa okućnicom ili vrtom, onda bolje možete iskoristiti ostatke hrane, kompostirati ih i kasnije iskoristiti u vrtu. Svakako mislim da bi navika kompostiranja trebala biti dio svakog kućanstva. Usto mislim da bismo se puno ozbiljnije morali odnositi prema upotrebi plastike. Nije dovoljno nositi platnenu vrećicu kada odlazimo u kupovinu. Smanjiti količinu plastičnog otpada možemo i tako da, primjerice, ne kupujemo vodu u plastičnim bocama, da nabavljamo namirnice u rinfuzi i pakiramo ih u staklene posude i da općenito biramo predmete svakodnevne upotrebe od materijala koji se mogu reciklirati. Evo i primjera iz vrtlarstva. Umjesto da kupujete plastične biljke i plastične posude, odaberite radije žive biljke i posude od gline. Sve je to samo pitanje izbora.

Vrtlarstvo u budućnosti – kako ga zamišljate?

Tehnologija je već danas implementirana u uzgoj biljaka, a biti će još i više. No, vidjet ćemo u kojem će se smjeru razvijati. Hoćemo li stvarati tehnologiju koja pomaže ljudima, a nije štetna za prirodu, ili ćemo i dalje razvijati primjerice strojeve pod čijim se teretom degradira tlo i uništava bioraznolikost ili će pak tehnologija i prirodne znanosti ići ruku pod ruku… Nadam se da će ljudi imati dovoljno razuma da shvate da je suvremena poljoprivreda neodrživa i štetna za prirodu i da je promjena neophodna.

Što se tiče ljudskog rada, mislim da će to i dalje ostati u domeni održavanja privatnih vrtova. Uostalom, rad s biljkama je ugodan i koristan, ne samo za fizičko, već i za mentalno zdravlje.

Kako izgleda vaš idealni vrt?

Idealni vrt je ideja koja nije konačna. Ona se neprestano mijenja i razvija, barem u mom slučaju. Za mene, stvaranje vrta proces je koji može trajati cijeli život. Za razliku od kuće, vrt nije nikada isti. On se mijenja, i u svakoj sezoni donosi nešto novo, a da ne govorim o tome kako se mijenja iz godine u godinu. Takav je i moj vrt. Prepun je raznolikih biljaka koje pratim i proučavam. A na koje sam od njih najviše ponosna? Na sve, iskreno.

Jeste li upoznati s time da je nakon varaždinskog zelja i ludbreškog hrena, varaždinska heljda postala treća čuvana sorta na nacionalnoj razini? Također, tu je i dobravski ljuk kao čuvana sorta na međimurskom području. Uzgajate li ih u svome vrtu?

Varaždinsko zelje uzgajam već godinama, jer je odlično prilagođeno na podeblje u kojem se nalazi moj vrt i fantastičnog je okusa. No, uzgajam i papriku Podravku, vrhunsku novu domaću sortu koja je odlična za pripremu ajvara. Mislim da je jako važno čuvati domaće autohtone sorte, ali jednako tako i razvijati nove. Zbog klimatskih promjena mnoge stare sorte ne možemo više koristi kao prije, jer nisu prilagođene na ekstremne vremenske prilike kojima svjedočimo posljednjih godina. Zbog toga mislim da je najvažnije ulagati energiju u razvoj suvremenih sorti otpornih na bolesti i prilagođenih organskom odnosno ekološkom uzgoju.

Koliko dugo prakticirate vegetarijanstvo?

Na vegetarijanstvo sam se odlučila iz ljubavi prema životinjama. Mislim da danas životinje na farmama žive u strašnim uvjetima, vezane, bez mogućnosti kretanja, osuđene na brutalnu i preranu smrt. Posebno sam osjetljiva kada se radi o mesu mladih životinja koje nazivamo teletina, janjetina i sl. To su bebe koje zaslužuju život kao i mi. Želja mi je da jednog dana prijeđem i na vegansku prehranu.

Kakva je Vrtlarica privatno?

Vodim jednostavan obiteljski život sa suprugom i kćerkom. Osim vrtlarstva, uživam u čitanju, glazbi i šetnjama sa svojim psima.

kornelija benyovsky sostaric, vrtlarica

Je li pandemija utjecala na vaš rad?

– Pandemija je utjecala na sve pa tako i na moj rad – kazala je Kornelija Benyovsky Šoštarić, osvrćući se na aktualnu epidemiološku situaciju.

– Srećom, veliki dio mog posla, mislim tu na snimanja, odvija se na otvorenom, pa je to svakako lakše. No, prošle smo godine morali otkazati mnoga snimanja. Ove je godine, zbog COVID potvrda, to ipak lakše. Osobno, jako ozbiljno shvaćam situaciju sa pandemijom, cijepila sam se i pridržavam se savjeta stručnjaka. Nažalost, među nama je i velik broj osoba koji su potpuno opuštene, druže se, ne žele se cijepiti i ne nose maske. To su ljudi koji kojima je osobna sloboda na prvom mjestu, ljudi bez empatije i suosjećanja za patnje teško oboljelih. Zbog njih će pandemija još dugo trajati. Zabrinuta sam zbog toga jer osobe koje brinu o tzv. pravima, a nemaju nikakve odgovornosti prema društvu u kojem žive, nažalost vode civilizaciju u kaos, a to može biti vrlo opasno – navodi naša sugovornica.

Strast prema organskoj kozmetici

Osim organskog vrtlarstva, posebna strast Kornelije Benyovsky Šoštarić je i organska kozmetika. Dugo se bavila razvijanjem različitih prirodnih preparata na bazi biljaka, pa je tako nastala i knjiga „Biljke koje njeguju“ u kojoj donosi 50 recepata, od raznih krema za lice, balzama, dezodoransa pa sve do regeneratora za kosu.

– Mislim da je jednako važno znati porijeklo hrane koju jedemo kao i porijeklo kozmetike koju koristimo. Koža je naš najveći organ i sve što na nju nanesemo ući će u naš krvotok u roku od sedam minuta. Općenito, mnogo toga koristimo na dnevnoj bazi, od hrane, pića, lijekova i kozmetike, a da uopće ne znamo koji je njihov sastav. No, eto, zbog toga se nitko ne buni, niti pak izlazi na ulice protestirati. A zato se mnogi očito dobro razumiju u sastav cjepiva protiv korone – napominje.

Život i društvo

Varaždinska županija je na korak do statusa prijatelj djece

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je usvojena Strategija projekta „Varaždinska županija – prijatelj djece“ za razdoblje 2023.-2025. na sjednici Županijske skupštine održanoj u ožujku, u ponedjeljak, 29. travnja, održan je u Maloj dvorani Županijske palače još jedan radni sastanak članova Koordinacijskog odbora Varaždinska županija – prijatelj djece.

Sastanku su, uz župana Varaždinske županije Anđelko Stričak i članove koordinacijskog odbora, sudjelovale i Snježana Krpes, glavna tajnica Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske i dr. sc. Arijana Mataga Tintor, suradnica Društva naša djeca. 

Tema sastanka je bila kandidatura Varaždinske županije za dobivanje statusa “Županija – prijatelja djece”. Gošće su upoznale župana i članove Koordinacijskog odbora s procedurom kandidature za stjecanje statusa, a bila je to ujedno i prilika da se ukaže na sve projekte koje Varaždinska županije provodi s djecom i za djecu. Župan je gošće upoznao s najvažnijim dijelovima strategije, proračunskim izdavanjima za obrazovanje te programom kandidature.

Nakon sastanka gošće su posjetile centar Lori gdje ih je ravnateljica Željka Marković Bilić provela kroz Newton učinioce i upoznala s planovima samog centra.

– Varaždinska županija na korak je do dobivanja statusa prijatelja djece. Ovim putem zahvaljujem svima koji rade s našim najmlađim sugrađanima, čineći brojne iskorake da Varaždinska županija bude predvodnik u obrazovanju. Često nismo ni sami svjesni koliko toga imamo i koliko toga znamo i radimo, a ovakve nas situacije uvijek na to podsjete i što je još važnije, motiviraju da budemo još bolji. Stoga pozivam sve gradove i općine s područja Varaždinske županije koji nemaju taj status da krenu u njegovo ostvarivanje – rekao je župan Stričak.

A da je kandidatura Varaždinske županije za dobivanje statusa “Županija – prijatelj djece” opravdana slaže se i glavna tajnica Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske Snježana Krpes.

– Županija je zadovoljila sve preduvjete za kandidaturu, što uključuje trogodišnji strateški plan kroz koji su obuhvaćeni svi obavezni kriteriji projekta “Županija-prijatelj djece”. Osim toga, kroz realizaciju plana vidi se da je Županija u nekoliko zadnjih godina, ne samo ostvarila, već i postigla nadstandarde u nekim važnim područjima kvalitete života djece u suradnji s odgojno-obrazovnim, socijalnim, zdravstvenim, kulturnim, sportskim, javnim ustanovama na širem županijskom području, posebice na području obrazovanja, inovacija, regionalnog razvoja, u čemu prednjači u Hrvatskoj. Izdvajamo centre izvrsnosti, znanstvene centre za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području, centar za mentalno zdravlje, jaku mrežu osnovnih škola, visok postotak osnovnih škola u jednoj smjeni, kvalitetni preventivni programi, građanski odgoj, obnavljanje i stavljanje u funkciju dvoraca na području Županije, kao i impresivan postotak županijskog proračuna koji se izdvaja za obrazovanje i dostupnost usluga za djecu i mlade u zajednicama u kojima oni i žive. Kako je program “Županija – prijatelj djece” upravo prilika da se međusektorski povežu svi dionici koji skrbe za djecu, drago nam je da je to prepoznato u Varaždinskoj županiji, koja je razvila dobre modele upravljanja i praksi – rekla je Snježana Krpes dodavši kako u sljedećih nekoliko mjeseci, pred županijskim koordinacijskim odborom slijedi da sve što se kroz strateški plan realiziralo u zadnje tri godine, da se izvijesti u završnom izvještaju, nakon čega će uslijediti i samo ocjenjivanje i izvid komisije na teren.

– Ukoliko Županija ispuni svih 80% kriterija i uspješno prođe ocjenjivanje, ostvarit će sve preduvjete za dobivanje prestižnog, ali ujedno i obvezujućeg javnog priznanja “Županija – prijatelj djece”, kojeg dodjeljuju Savez društava “Naša djeca” Hrvatske i Hrvatska zajednica županija – zaključila je Krpes.

Nastavite čitati

Život i društvo

Proslavili Praznik rada i ispratili voćanske branitelje na hod do Vukovara

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svetom misom kod kapelice sv. Josipa u zaseoku Kraljsko/Martani u Donjoj Voći mještani Općine Donja Voća odali počast bratu, sinu, suborcu i sumještaninu Josipu Martan, ali prisjetili se i svih poginulih i nestalih hrvatskih branitelja koji su dali svoje živote za ono u što su vjerovali.

Nakon mise, za sve sumještane, Udruga branitelja „Voća“ organizirala druženje i podjelu graha na Sportskom Parku Hrvatskih branitelja u Donjoj Voći. Zajedničkim druženjem mještani su obilježili Praznik rada, ali i ispraćaj voćanskih branitelja koji su krenuli pješke put Vukovara.

Ovim zahtjevnim pothvatom odaju počast svim braniteljima s područja bivše Općine Ivanec poginulima u Domovinskom ratu, to više što je i njihov rođak Josip Martan, pripadnik Specijalne policije PU varaždinske „Roda“, i sam smrtno stradao 1991. godine u Hrvatskoj Kostajnici.

Tom prilikom, načelnica Općine Donja Voća Kočet staknula je sljedeće: „Naša obaveza je da nove generacije ne zaborave njihovu žrtvu, trud i suze jer nemamo se pravo kititi ordenjem prošlosti ako ne djelujemo sada za budućnost i zajedno težimo istom cilju za koji su se svi oni borili. Stoga, težimo svi zajedno da kreiramo zajednicu u kojoj nitko nije manje vrijedan, zaboravljen i potlačen jer je drugačiji. Dužni smo im to, svi zajedno. Danas poneki olako daju savjete koje ni sami ne bi prihvatili. Drže prodike bez imalo odgovornosti, a da i sami ne rade to isto. Licemjerno i ravnodušno! Neka nam naši sumještani, Slavko i Marijan Martan, budu vodilja da krenete od sebe i da svojim dijelima pokažete kako bi se i drugi trebali ponašati. Naši dragi Marijan i Slavko Martan, na ponos svih nas, sutra kreću na put od Ivanca do Vukovara i time će odati počast svim braniteljima s područja bivše Općine Ivanec. Neka ih na tom putu prati Božji blagoslov!“

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje