KNJIGE NA SLOBODI U NOĆI KNJIGA
Preko 230 tisuća knjiga smješteno je u prostorijama Gradske knjižnice Metel Ožegović. Nove, stare, latinične ili ćirilične… Sve su ih imali prilike sinoć razgledati ljubitelji knjiga. Naime, povodom Noći knjige i varaždinska je knjižnica širom otvorila svoja vrata i ponudila varaždinskim “knjiškim moljcima” pravu poslasticu – upoznavanje skrivenih prostora i još mnogo toga.
– Muzeji imaju svoju noć, pa eto tako imamo i mi svoju. Prije se Noć knjige obilježavala na dječjem odjelu, a ove godine je prvi put i za odrasle. Vrata knjižnice svima su otvorena, a razgledati se mogu sve zbirke koje se nalaze ovdje – od zavičajne zbirke, Milkovićeve, Krležine… – rekao je Mario Šoštarić, ravnatelj knjižnice.
Sva ona skrivena mjesta o kojima su postojale samo priče i pretpostavke, barem za čitalačku publiku, postala su sad stvarna i dostupna. Cijelo jedno carstvo knjiga krije se u podrumu i katu prostora knjižnice u kazalištu. Smještene po tematskim područjima protežu se do plafona, a prolazi među policama toliko su uski da se jedva može proći.
U knjižnici ima mnogo knjiga, ali još je više čitatelja. Puno ih ima i jednih i drugih. Time su oni mitovi o sve manjoj čitalačkoj publici i prevladavanju drugih medija razbijeni, barem u Varaždinu. – 2007. godine posuđena je 291 tisuća knjiga, a 2011. godine njih 340 tisuća. To je velik pomak u svakom slučaju. Ljudi se sve više okreću knjižnicama pošto je kupnja knjiga preskupa – pojasnio je Šoštarić.
2011. godine posuđeno čak 340.000 knjiga!
Samo dnevno varaždinskom gradskom knjižnicom prođe od 600 do 800 korisnika, a mjesečno otprilike 2.500. Za sve te čitatelje brine se nekoliko knjižničara, no nije im teško. – Svima se čini da je to jednostavno i da ovdje ništa ne radimo, no nije to lak posao. Treba puno hodati, misliti… Fizički je naporno – ispričala je jedna od knjižničarki.
U tolikom mnoštvu polica čini se nemogućim snaći se, no varaždinskim knjižničarima to je već rutina. – Sve je stvar prilagodbe. U početku je teško no sve je dobro raspoređeno i lako se snaći – dodala je naša sugovornica.
Vjernih čitatelja sve je više. Za to je zaslužan i širok spektar literature koji varaždinska knjižnica ima. – Deset tisuća knjiga otprilike kupimo godišnje. U posljednje četiri godine, koliko sam ravnatelj, obogatili smo fundus sa oko 40 tisuća knjiga. Kupujemo sve, od stručnih knjiga do beletristike – rekao je Šoštarić.
Upravo iz tog razloga, varaždinska gradska knjižnica može se pohvaliti sve većim brojem članova koji nisu “domaći”. Sve je češća situacija da se u knižnicu upisuju pojedinci iz Zagreba, Maribora, Ptuja…
– Trenutno imamo na raspolaganju 1.800 kvadrata. Knjige ispunjavaju svaki kutak tog prostora, a resursa imamo možda za još dvije do tri godine – rekao je Šoštarić. Upravo zato, nadaju se da će se kroz četiri do pet godina ostvariti planovi prema kojima bi knjižnica bila preseljena u nove prostore. Kapaciteta će tada biti, ali na žalost čitatelja šarm prostorija zasigurno neće biti isti.
Dok se ovi planovi ne ostvare, snalaziti se moraju na razne načine. Police se nadograđuju, knjige se u podrumu čuvaju po posebnim propisanim standardima kako se ne bi uništile, a uskočilo im je i Ministarstvo. – Od ministarstva smo dobili 30 tisuća kuna u 2012. godini za police – pojasnio je Šoštarić. No, osim toga očekuju i financijska sredstva koja će se iskoristiti za obnove književne građe.
Iza otvorenih vrata knjižnice u večernjim satima jučer bilo je još zanimljivog programa. Publika je tako uživala u ugodnom druženju sa književnicima Varaždinskog književnog društva koji su tom prilikom čitali poeziju. Noć knjige proslavili su i klinci i klinceze u Odjelu za djecu gdje se dvadesetak učenika predstavilo svojim vršnjacima.
Možda najzanimljiviji dio programa je projekt BookCrossing. Iza ovog naziva krije se nesvakidašnja akcija čiji je cilj razvijanje i populariziranje kulture čitanja. Puna škrinja knjiga, obilježenih posebnim naljepnicama, bila je na raspolaganju u knjižnici. Sve te knjige može uzeti bilo tko na čitanje. Nakon što ih pročitaju mogu ih proslijediti nekom drugome ili ostaviti na bilo kojem javnom mjestu.
Knjiga će tako cirkulirati i doprijeti do što većeg broja potencijalnih čitatelja.
Izvor:
Foto: Siniša Sović
U sklopu Srijede u Muzeju 8. svibnja u palači Herzer GMV-a o svom profesionalnom putu, koji ga je odveo na brojne iznimne arheološke lokalitete, govorit će hrvatski arheolog Drago Obradović.
Tijekom 50 godina djelovanja Drago Obradović održao je brojna predavanja u 40-ak zemalja na pet kontinenata pred posjetiteljima te u televizijskim i radijskim emisijama.
Redovito sudjeluje na međunarodnim kongresima biblijskih arheologa, kao i u arheološkim studijskim ekspedicijama na Bliskom istoku. Višekratno je obišao i snimio zaboravljene gradove drevnih civilizacija koje, kako navodi, dosad nije posjetila nijedna filmska ekipa.
Trostruki je magistar znanosti i gostujući profesor na nekoliko fakulteta te autor više knjiga, među kojima su Arheologija potvrđuje Bibliju (prevedena na 11 jezika), Otkrijte čuda drevnog Egipta, Senzacionalna arheološka otkrića (tri izdanja), Nestali gradovi i civilizacije (prevedena na četiri jezika) i druge.
Ovog puta u središtu predavanja, umjesto tajni drevnih civilizacija, bit će njegove autobiografske referencije, na temelju kojih će posjetitelji doznati i zašto su mu neki nadjenuli naziv hrvatski Indiana Jones.
Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.
U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.
Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.
-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.
Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.
–Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.
Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.
U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.
Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
