Povežite se s nama

Život i društvo

U Hrvatskoj 95 posto očeva ne koristi roditeljski dopust

Objavljeno:

- dana

Tijekom pandemije novog koronavirusa u Hrvatskoj došlo je do velikog pada broja očeva koji koriste roditeljski dopust. Godine 2019. taj je dopust koristilo 8,71 posto očeva, a 2020. i 2021. oko 4 posto očeva, ističu iz Mamforce standarda.

Diana Kobas Dešković, utemeljiteljica Mamforce standarda, istaknula je da je aktualne brojke nužno mijenjati. Naime, rano uključivanje oca u brigu o djetetu izuzetno je vrijedno za djetetov razvoj.

– Istraživanja ukazuju na niz pozitivnih utjecaja koje donosi skrb očeva o novorođenčadi i maloj djeci. Oni se odnose na djetetov kognitivni, društveni i emocionalni razvoj te na stjecanje vještina važnih za snalaženje i rješavanje problema. Samostalnim preuzimanjem brige o djetetu očevi unapređuju vlastite roditeljske kompetencije, a kod djece se razvija veći osjećaj sreće, imaju više samopouzdanja i razvijenije su im socijalne vještine. Ta djeca ostvaruju i bolji školski uspjeh te se bolje nose sa stresnim situacijama – rekla je Diana Kobas Dešković, direktorica tvrtke Spona Code.

Hrvatsko zakonodavstvo koje trenutačno poznaje rodiljni i roditeljski dopust, uskoro će, na temelju Direktive o ravnoteži privatnog i poslovnog života Europske unije, uvesti i očinski dopust. Riječ je o dopustu koji je namijenjen isključivo očevima i koji će trajati najmanje 10 dana nakon rođenja djeteta.

Rodiljni dopust završava kad dijete navrši 6 mjeseci, a nakon toga roditelji mogu koristiti roditeljski dopust. On može trajati 8 mjeseci ako ga koriste oba roditelja, a ako ga koristi samo jedan roditelj, roditeljski dopust završava nakon 6 mjeseci.

– Ako tate ne koriste svoj dio roditeljskog dopusta, njihova dva mjeseca zapravo propadaju. Iako stručnjaci iz raznih područja godinama sustavno ističu dobrobiti aktivnije uključenosti očeva u skrbi za djecu, čak 95 posto roditeljskog dopusta za očeve u Hrvatskoj ostaje neiskorišteno – naglašava Diana Kobas Dešković.

Iza odluke očeva da ne koriste roditeljski dopust mnoštvo je razloga – od onih financijskih do mentaliteta okoline.

– Društvo još uvijek muškarca doživljava kao primarnog hranitelja obitelji iako je realna situacija drugačija. Suvremenim obiteljima na ruku ne ide ni duboko ukorijenjeno korištenje pojma „porodiljni dopust“ umjesto aktualnih pojmova „rodiljni“ i „roditeljski dopust“. Baveći se ovom temom, čuli smo da se u nekim radnim okruženjima s podsmijehom govori o očevima na „porodiljnom“ – što implicira porodilju, odnosno ženu. Sustavnim korištenjem točnih naziva doprinosimo i razvoju kulture – treba biti jasno da postoji dopust namijenjen samo za mame i dopust samo za tate, kao i onaj koji se dijeli između oba roditelja, to bi u novom zakonu trebali biti majčinski, očinski i roditeljski dopust. Očevi su roditelji i trebalo bi postati normalno da, baš poput majki, budu na dopustu koji im je namijenjen – očinskom i roditeljskom – istaknula je Diana Kobas Dešković.

Kako bi se stanje promijenilo, roditeljima je potrebna jača potpora države, poslodavaca i cijelog društva.

Zbog toga je u tijeku projekt „Re-kreiraj posao i život za žene i muškarce“ koji promiče uravnoteženu roditeljsku odgovornost. Provedbu projekta sufinancira Europska komisija programom REC (Rights, Equality and Citizenship/Prava, jednakost i građanstvo). Koordinator projekta je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a partneri su Hrvatska zajednica županija i Spona Code.

Život i društvo

Malu maturu položili u OŠ Babinec iz 1974. godine, a nakon 50 godina prisjetili se dogodovština iz školskih dana

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Općina Cestica

Zajednički susret učenika završnih razreda Osnovne škole Babinec, a koji su osmi A, B ili C razred završili školske godine 1973./74. održan je u petak, 3. svibnja, objavila je Općina Cestica.

Prvi generacijski susret, 50 godina nakon završetka Osnovne škole potaknuli su Stanko Dugi iz osmog A, Mirko Majhen iz 8. B i Marijana Kutnjak r. Hutinski iz 8.C razreda.

Uz 47 učenika, susretu se odazvala i razrednica 8. B, učiteljica Marija Jug, a nakon okupljanja koje je započelo u 17 sati na terasi restorana Žmah u Babincu, snimljena je zajednička fotografija.

U nastavku druženja izaslanstvo učenika otišlo je na groblje u Cesticu te položilo svijeće i zapalilo svijeću na grobu učiteljice Marije Sedlar, razrednice 8. C razreda, a u spomen na učiteljicu Ivanku Jakopan, razrednicu 8. A razreda, kao i na preminule kolege učenike, potom je vijenac položen kod središnjeg križa na groblju gdje je molitvu za preminule razrednike, učitelje i učenike predvodila Slavica Kovačić rođena Šinjur.

Po povratku s groblja druženje je nastavljeno uz sjećanje na školske dane, a u ime organizacijskog odbora učenicima koji su se na susret odazvali zahvalila je Marijana Kutnjak. Podsjetila je na siromaštvo i sveopću oskudicu u kojoj se nekad odrastalo i živjelo te izrazila zadovoljstvo i zahvalnost roditeljima i nastavnicima koji su ih tijekom odrastanja i školovanja vodili kroz život. Zahvalnost na susretu svojim nekadašnjim đacima izrazila je i učiteljica glazbenog odgoja Marija Jug, a susret je potom nastavljen uz zakusku i sjećanja na školske dane.

Na generacijski susret učenika, danas mahom u dobi od 65 godina, đaci su donijeli i fotografije iz školskih dana, a sa zanimanjem su pogledali i „Spomenar“ (isti je sačuvala i na susret donijela Josipa Korotaj rođena Mihin iz Kolarovca) koji je u to doba gotovo držao svaki učenik.

Druženje je uz pjesmu i prepričavanje dogodovština iz školskih dana potrajalo do duboku u noć, a uz izvođenje hitova iz sedamdesetih i nešto novijih glazbenog sastava „Mihael i Marinko“ se i zaplesalo.

Nastavite čitati

Život i društvo

Mladi kuhari u Varaždinu učit će u novom Kuharskom praktikumu vrijednom 100.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gospodarska škola Varaždin bila je od 2020. do 2023. godine partner na projektu ReCeZa – Regionalni Centar Zabok čiji je nositelj bila Srednja škola Zabok.

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 8.851.720,47 eura.

Za vrijeme trajanja projekta kroz projektne aktivnosti realizirale su se brojne radionice za učenike i nastavnike, natjecanja učenika na školskoj, državnoj i međunarodnoj razini, studijska putovanja iz područja turizma i ugostiteljstva te su razvijeni standardi zanimanja, standardi kvalifikacija i kurikuluma za nove programe.

U okviru projekta Gospodarska škola Varaždin dobila je profesionalnu opremu za kuharski praktikum u vrijednosti od 100.000 eura, a upravo je to bila prilika za prigodnu svečanost na kojoj su se okupili ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, zamjenica županice Karlovačke županije dr.sc. Vesna Hajsan Dolinar, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Osječko-baranjske županije Miranda Glavaš-Kul, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr.sc. Miroslav Huđek, pročelnica Upravnog odjela za školstvo Karlovačke županije mr.sc. Marija Šćulac, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Igor Šoković, Branka Šaško, predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Varaždin, kao i mnogobrojni ravnatelji srednjoškolskih ustanova s područja Varaždinske županije.

Uvodno pozdravljajući sve okupljene ravnateljica Gospodarske škole Jasenka Kelemen je istaknula kako je uključivanje škole u ovaj projekt od izuzetne važnosti te kako će učenici imati priliku učiti u kuhinjama budućnosti.

– Profesori i nastavnici će prenositi stečena znanja i najsuvremenije kulinarske tehnike kako bi naši učenici izrasli u poznate i uspješne šefove. Ovaj novi Kuharski praktikum je jedan lijepi poklon za Dan škole. Hvala svima na podršci i pomoći, poglavito našem osnivaču, Varaždinskoj županiji – rekla je ravnateljica Kelemen.

Čestitajući ravnateljici i djelatnicima škole na uspješno provedenome projektu, župan Anđelko Stričak je rekao kako su za današnji razvoj društva važni sigurnost, gospodarski rast i obrazovanje.

– Varaždinska županije je osnivač 13 srednjih škola, a u njima se obrazuje 75 % učenika u strukovnim ili obrtničkim zanimanjima, 20 %ih pohađa gimnazijske programe i pet posto ih pohađa umjetničke programe. Sama ta činjenica najbolje govori o tome da je naše školstvo prilagođeno potrebama našeg gospodarstva. Naši učenici kada završe svoje školovanje, ne čekaju na Zavodu za zapošljavanje svoje radno mjesto, već se mogu odlučiti da li idu na tržište rada, da li nastavljaju daljnje školovanje na fakultetima ili će pokrenuti neku od svojih privatnih inicijativa. Osim što smo osnivač 13 srednjih škola, Varaždinska županija je osnivač i 14 centara izvrsnosti te pet centara izvrsnosti u strukovnim zanimanjima te dva centra kompetentnosti. Upravo u tim centrima oni dobivaju tu informaciju više te se mogu lakše odlučiti u kojem smjeru će nastaviti. Također, naše srednje škole su prilagođene cjeloživotnom obrazovanju tako da u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje provodimo cijeli niz doškolovanja te različitih prekvalifikacija. Recimo, u 2022. godini su 234 osobe to završile, prošle godine 321 osoba, a u ovoj godini već sada imamo 190 polaznika. Zahvaljujući našim ravnateljima, profesorima, nastavnicima i pročelnicima, odrađujemo dobar posao za sve – zaključio je župan Stričak.

Damir Habijan

Otvarajući novi Kuharski praktikum, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan je istaknuo kako je Varaždinska županija lider u Republici Hrvatskoj po pitanju ulaganja u područje obrazovanja.

– Što se tiče radne snage, kada govorimo o strukovnim zanimanjima, po tom smo pitanju doista deficitarni, ali to nije nešto što se odnosi samo na Hrvatsku. Pogledamo li zapadno europske zemlje, odnosno zemlje Europske unije, nažalost i one se bore s istim problemom. Ako pogledamo Republiku Hrvatsku, čak 70 % učenika koji upisuju srednje škole upisuju upravo strukovna zanimanja, ali unatoč tome s tim zanimanjima i s nedostatkom radne snage i dalje imamo problem. Učenici koji će ovdje završiti Gospodarsku školu i ovo hvalevrijedno zanimanje bez problema će naći posao na tržištu rada. Po pitanju obrtništva, nekoliko brojki: u zadnje četiri godine broj obrta u Hrvatskoj skočio je sa 75.000 na 116.000, dakle imamo 55.000, više otvorenih obrta na razini države. Grad Varaždin je po tom pitanju čak i bolji i ima gotovo 65 novih obrta. Ono što mogu reći ispred Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, što smatram bitnim, pogotovo u segmentu obrtništva, to su mjere koje možemo poduzeti, koje smo dosad poduzeli i daju rezultate. Prije svega, ono što je zanimljivo jest stipendiranje učenika – 15.500 stipendija koje je dodijeljeno u vrijednosti 29 milijuna eura i 1.316 stipendija gospodarskim subjektima vrijednih 11,5 milijuna eura, dakle ukupno 40,5 milijuna eura je dalo rezultate. U školskoj godini 2022./’23. nakon dugo vremena imamo porast broja upisa u strukovne škole i to nas veseli – rekao je ministar Habijan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje