Povežite se s nama

U fokusu

FOTO I ministricu poljoprivrede šokirale posljedice tuče u Velikom Bukovcu, najavila hitnu pomoć putem posebnih mjera

Objavljeno:

- dana

Nakon katastrofalne tuče u Velikom Bukovcu jutros su ovu općinu posjetili ministrica poljoprivrede Marija Vučković i varaždinski župan Anđelko Stričak sa svojim suradnicima.

Tuča veličine teniskih loptica potpuno uništila nasade u Velikom Bukovcu, razbijeni su staklenici i prozori automobila!

Oni su na terenu posjetili poljoprivredna gospodarstva Mesarić, Mađarić, Mraz i Vrbanić Denis te se uvjerilli da je šteta totalna.

Štete su nemjerljive, a razvojem događaja šokiran je i načelnik Općine Veliki Bukovec Franjo Vrbanić.

– Nevrijeme je trajalo 15 minuta. Gotovo ničega se nisam u životu bojao, ali jučer sam se bojao. Sreća u nesreći je da nemamo niti jednog stradalog stanovnika općine. Da je netko bio u plasteniku moglo je biti i mrtvih. Štete su ogromne. Samo na ovom gospodarstvu šteta premašuje tri općinska proračuna, a imamo takvih desetak u Općini. I ne samo to, i sami ste vidjeli da nema kuće ni korova koji nisu oštećeni. To je strašno! Zato smo i sazvali sastanak na koji je došla ministrica. Župan je bio sinoć ovdje do ponoći. Idemo s hitnim mjerama pomoći proizvođačima. Naravno postoji procedura, ali pokušat ćemo pomoći na sve načine – jasan je bio načelnik.

Darko Mađarić, jedan od vlasnik OPG-a koji se bavi proizvodnjom cvijeća, objasnio je da su neki komadi tuče bili i veći od teniske loptice te se osjećao kao da padaju bombe. Njegovo gospodarstvo ima 7000 metara četvornih zatvorenih prostora za sadnju i nekoliko hektara na kojima cvijeće raste na otvorenom.

– Nije to bila normalna tuča nego apokalipsa! Nema jednog cijelog stakla na stakleniku, šteta je stopostotna. Izbušeni su i plastenici te su nam na kući probušeni crijepovi. Mi od poljoprivrede živimo, sve je stradalo i ne znamo kako dalje. Ministrica je obećala pomoć. Uz cvijeće koje uzgajamo uništeni su i staklenici. Trebamo nastaviti proizvodnju pa zbog toga nemamo kamo saditi. Nitko ne pamti tuču poput jučerašnje, ni moja tata koji ima više od 70 godina – potvrdio je Mađarić.

Ministrica Vučković istaknula je da nije lako gledati prizore štete te je najavila pomoć u najkraćem mogućem roku.

– Poljoprivrednici su uvijek među napogođenijima kod prirodnih katastrofa i elementarnih nepogoda. Nažalost, u proteklih nekoliko godina stekli smo iskustvo u saniranju takvih posljedica i obnavljanju proizvodnih kapaciteta. Žao mi je što se ovo dogodilo ovim gospodarstvenicima koji čine praktički pola hrvatske cvjećarske proizvodnje. Odmah mogu potvrditi ispred Ministarstva i Vlade da ćemo ta gospodarstva obnoviti putem posebne mjere Programa ruralnog razvoja. U suradnji sa Županijom i jedinicama lokalne samouprave osigurat ćemo dodatne mjere. Ovakva tuča desetljećima nije viđena. Opet smo svjedoci da se s našom klimom događa nešto ozbiljno, da su takve situacije nepredvidljive te će se događati i dalje. Imamo izdašnu mjereu za ovakve situacije i pomoći ćemo ljudima. Želimo omogućiti novi potpuni rad ovih gospodarstava s obzirom na posebnost njihove proizvodnje. Pretpostavljam da je dio nasada osiguran. Međutim, ovdje imamo velike štete na objektima, na staklenicima i plastenicima – rekla je Vučković.

Novinari su ministricu pitali i o sustavu protugradne zaštite koju zagovaraju neki poljoprivrednici.

– O tome se govori već godinama. Znanost i struka tvrde da taj sustav nije učinkovit. Nismo nadležni za upravljanje ovim sustavom, ali prema našim podacima gotovo sve zemlje su odustale od toga – zaključila je Marija Vučković.

Župan Stričak je ponovio da je sinoć s građanima bio na terenu te da je sreća što u staklenicima nije bilo nikoga jer bi se možda govorilo o mrtvima.

– Povjerenstvo izlazi na teren i procjenjuje štetu. Smatram da će prve procjene biti kroz dva-tri dana, a nakon toga ćemo moći proglasiti elementarnu nepogodu. Udružit ćemo se i naći način na koji Varaždinska županija može maksimalno pomoći ovim ljudima – jasan je bio župan Varaždinske županije.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje