Povežite se s nama

Život i društvo

Maruševec ne može čekati

Objavljeno:

- dana

DONOSIMO

Nezavisni vijećnici u Općinskom vijeću Maruševca su posljednjih godina postavili brojna pitanja važna za razvoj i rješavanje problema Općine, ali su i predlagali niz aktivnosti s ciljem da naš kraj ne zaostaje za drugima.

Poduzetnička zona Selnik je projekt koji je započeo 2005., ali do danas nije realiziran, što je nedopustivo. Dosad je za Zonu utrošeno 5,2 milijuna kuna, a najvećim dijelom iz proračunskih sredstava, što je ogromni novac, a još nije u funkciji. Izostala je potpora države zbog slabog angažmana načelnika.

Poplave i OPG-i

Poplave, koje su se dogodile u dva navrata, veliki su problem brojnim našim mještanima. Iako smo postavljali mnoga pitanja i davali konkretna rješenja, nikakvih pomaka nije bilo. Mnogo puta smo upozoravali na to da su županijske ceste, koje prolaze kroz našu općinu, u jako lošem stanju, pa smo predlagali da se u proračunu osiguraju sredstva za sufinanciranje izgradnje najkritičnijih dionica. 

Dionica od pekare prema adventistima u Selniku je predložena u proračunu prije dvije godine, ali nije bilo sluha niti se bilo što poduzelo, a sve se rješava već 10 godina. Dionica u Druškovcu prema školi također se obećava već 10 godina. Velik broj prijevoznika u Općini Maruševec snažan je argument za razgovor s nadležnima i rješavanje tih problema. Više puta smo predlagali i da se postave ogledala na svim mjestima gdje postoji opasnost za naše mještane. Odgovori su bili da su to veliki troškovi. Međutim, mi smatramo da je ljudski život vredniji od bilo kakvog novca.

Špoljar: Prošla su vremena u kojima se moglo filozofirati i bježati od zadataka

U Općini djeluju 554 OPG-a. Kako da Općina bude suport tom ogromnom potencijalu kad nisu znali njihov broj, tko su i čime se tko bavi. Predlagali smo da se izvrši nadoknada štete od ovogodišnjeg mraza barem onima kojima je poljoprivreda osnovni prihod. Nije bilo želje ni volje da se to učini, nego se loptica prebacuje na više instance. Izvršenje proračuna za prvih šest mjeseci ove godine je 30 %, što je katastrofalno malo. To je još jedan pokazatelj koliko se konkretno čini za poljoprivredne proizvođače i kako se o njima vodi računa.

Petrol-koks

Dvorac Maruševec je jedan od rijetkih objekata koji je sačuvan zahvaljujući Općini. U vlasništvu je grofa Pongratza, s kojim nema suradnje. Imao je namjeru dovesti investitora koji je planirao uložiti 35 miljuna eura, to našoj općini nije bilo zanimljivo, a sad se najavljuju planovi za razvoj turizma. 
Isto tako, Gospodarstvo Martinčević ima velike mogućnosti promicanja našega kraja, a što se ne koristi. Umjesto da se sjedne za stol s vlasnicima Gospodarstva te da i Općina ima neku korist od stranaca koji dolaze svake godine, Općina je imala sudski spor s Gospodarstvom, koji je izgubila i platila trošak. 

Ribnjaci u Lukavcu su također ogroman potencijal za razvoj turizma našega kraja. Ta tri faktora s 554 OPG-a ogroman su potencijal i snaga za razvoj naše općine.
Ukazivali smo i na neravnomjeran raspored sredstava iz proračuna za sport i sportske klubove na području općine, a nedopustivo je da se objekti u Novakima i Ladanju ne završe. Zbog izuzetnih sportskih rezultata koje su mladi ljudi u tim sredinama postigli, Općina mora to prepoznati i omogućiti još bolje rezultate.

Parkiralište kod groblja se također rješava već više od 10 godina. Konačno je kupljena susjedna parcela i svečano je obećano u ožujku ove godine da će do Svih svetih ove godine parkiralište biti gotovo. To se nije dogodilo, vjerojatno treba proći još koja godina. Proširenje groblja se također rješava više od 10 godina.
Na problem energenta petrol-koksa smo također reagirali i tražili da se Općina odlučno suprostavi tom problemu kako bi naš kraj ostao nezagađen i bio poželjan za život. Ponudili smo i kokretno rješenje za jeftiniji energent – izgradnju bioenergane, koja ne bi koristila samo proizvođaču cigle, nego i okolnim poljoprivrednim proizvođačima. Radi se o financijski isplativom projektu za koji bi se većim dijelom osigurala sredstva iz EU fondova.

Došla su vremena u kojima se više ne može filozofirati i bježati od zadataka, nego konkretne projekte treba odraditi u što kraćem roku, a ne ih rastezati na više od 10 godina, kakva je dosad bila praksa.Pobrojeni su samo neki segmenti s kojima smo se susretali tokom mandata koji su nam povjerili mještani naše općine.
 Smatram da imamo znanja, sposobnosti i želje da našu općinu stavimo na mjesto koje joj pripada i da mještani budu ponosni na mjesto gdje žive. Da bi se to dogodilo, moramo se svi uključiti i zajednički sudjelovati u tom zadatku.

Nezavisni vijećnik i 
kandidat za načelnika 
Općine Maruševec
Josip Špoljar, oec.

Izvor:
Foto:

Život i društvo

Malu maturu položili u OŠ Babinec iz 1974. godine, a nakon 50 godina prisjetili se dogodovština iz školskih dana

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Općina Cestica

Zajednički susret učenika završnih razreda Osnovne škole Babinec, a koji su osmi A, B ili C razred završili školske godine 1973./74. održan je u petak, 3. svibnja, objavila je Općina Cestica.

Prvi generacijski susret, 50 godina nakon završetka Osnovne škole potaknuli su Stanko Dugi iz osmog A, Mirko Majhen iz 8. B i Marijana Kutnjak r. Hutinski iz 8.C razreda.

Uz 47 učenika, susretu se odazvala i razrednica 8. B, učiteljica Marija Jug, a nakon okupljanja koje je započelo u 17 sati na terasi restorana Žmah u Babincu, snimljena je zajednička fotografija.

U nastavku druženja izaslanstvo učenika otišlo je na groblje u Cesticu te položilo svijeće i zapalilo svijeću na grobu učiteljice Marije Sedlar, razrednice 8. C razreda, a u spomen na učiteljicu Ivanku Jakopan, razrednicu 8. A razreda, kao i na preminule kolege učenike, potom je vijenac položen kod središnjeg križa na groblju gdje je molitvu za preminule razrednike, učitelje i učenike predvodila Slavica Kovačić rođena Šinjur.

Po povratku s groblja druženje je nastavljeno uz sjećanje na školske dane, a u ime organizacijskog odbora učenicima koji su se na susret odazvali zahvalila je Marijana Kutnjak. Podsjetila je na siromaštvo i sveopću oskudicu u kojoj se nekad odrastalo i živjelo te izrazila zadovoljstvo i zahvalnost roditeljima i nastavnicima koji su ih tijekom odrastanja i školovanja vodili kroz život. Zahvalnost na susretu svojim nekadašnjim đacima izrazila je i učiteljica glazbenog odgoja Marija Jug, a susret je potom nastavljen uz zakusku i sjećanja na školske dane.

Na generacijski susret učenika, danas mahom u dobi od 65 godina, đaci su donijeli i fotografije iz školskih dana, a sa zanimanjem su pogledali i „Spomenar“ (isti je sačuvala i na susret donijela Josipa Korotaj rođena Mihin iz Kolarovca) koji je u to doba gotovo držao svaki učenik.

Druženje je uz pjesmu i prepričavanje dogodovština iz školskih dana potrajalo do duboku u noć, a uz izvođenje hitova iz sedamdesetih i nešto novijih glazbenog sastava „Mihael i Marinko“ se i zaplesalo.

Nastavite čitati

Život i društvo

Mladi kuhari u Varaždinu učit će u novom Kuharskom praktikumu vrijednom 100.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gospodarska škola Varaždin bila je od 2020. do 2023. godine partner na projektu ReCeZa – Regionalni Centar Zabok čiji je nositelj bila Srednja škola Zabok.

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 8.851.720,47 eura.

Za vrijeme trajanja projekta kroz projektne aktivnosti realizirale su se brojne radionice za učenike i nastavnike, natjecanja učenika na školskoj, državnoj i međunarodnoj razini, studijska putovanja iz područja turizma i ugostiteljstva te su razvijeni standardi zanimanja, standardi kvalifikacija i kurikuluma za nove programe.

U okviru projekta Gospodarska škola Varaždin dobila je profesionalnu opremu za kuharski praktikum u vrijednosti od 100.000 eura, a upravo je to bila prilika za prigodnu svečanost na kojoj su se okupili ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, zamjenica županice Karlovačke županije dr.sc. Vesna Hajsan Dolinar, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Osječko-baranjske županije Miranda Glavaš-Kul, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr.sc. Miroslav Huđek, pročelnica Upravnog odjela za školstvo Karlovačke županije mr.sc. Marija Šćulac, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Igor Šoković, Branka Šaško, predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Varaždin, kao i mnogobrojni ravnatelji srednjoškolskih ustanova s područja Varaždinske županije.

Uvodno pozdravljajući sve okupljene ravnateljica Gospodarske škole Jasenka Kelemen je istaknula kako je uključivanje škole u ovaj projekt od izuzetne važnosti te kako će učenici imati priliku učiti u kuhinjama budućnosti.

– Profesori i nastavnici će prenositi stečena znanja i najsuvremenije kulinarske tehnike kako bi naši učenici izrasli u poznate i uspješne šefove. Ovaj novi Kuharski praktikum je jedan lijepi poklon za Dan škole. Hvala svima na podršci i pomoći, poglavito našem osnivaču, Varaždinskoj županiji – rekla je ravnateljica Kelemen.

Čestitajući ravnateljici i djelatnicima škole na uspješno provedenome projektu, župan Anđelko Stričak je rekao kako su za današnji razvoj društva važni sigurnost, gospodarski rast i obrazovanje.

– Varaždinska županije je osnivač 13 srednjih škola, a u njima se obrazuje 75 % učenika u strukovnim ili obrtničkim zanimanjima, 20 %ih pohađa gimnazijske programe i pet posto ih pohađa umjetničke programe. Sama ta činjenica najbolje govori o tome da je naše školstvo prilagođeno potrebama našeg gospodarstva. Naši učenici kada završe svoje školovanje, ne čekaju na Zavodu za zapošljavanje svoje radno mjesto, već se mogu odlučiti da li idu na tržište rada, da li nastavljaju daljnje školovanje na fakultetima ili će pokrenuti neku od svojih privatnih inicijativa. Osim što smo osnivač 13 srednjih škola, Varaždinska županija je osnivač i 14 centara izvrsnosti te pet centara izvrsnosti u strukovnim zanimanjima te dva centra kompetentnosti. Upravo u tim centrima oni dobivaju tu informaciju više te se mogu lakše odlučiti u kojem smjeru će nastaviti. Također, naše srednje škole su prilagođene cjeloživotnom obrazovanju tako da u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje provodimo cijeli niz doškolovanja te različitih prekvalifikacija. Recimo, u 2022. godini su 234 osobe to završile, prošle godine 321 osoba, a u ovoj godini već sada imamo 190 polaznika. Zahvaljujući našim ravnateljima, profesorima, nastavnicima i pročelnicima, odrađujemo dobar posao za sve – zaključio je župan Stričak.

Damir Habijan

Otvarajući novi Kuharski praktikum, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan je istaknuo kako je Varaždinska županija lider u Republici Hrvatskoj po pitanju ulaganja u područje obrazovanja.

– Što se tiče radne snage, kada govorimo o strukovnim zanimanjima, po tom smo pitanju doista deficitarni, ali to nije nešto što se odnosi samo na Hrvatsku. Pogledamo li zapadno europske zemlje, odnosno zemlje Europske unije, nažalost i one se bore s istim problemom. Ako pogledamo Republiku Hrvatsku, čak 70 % učenika koji upisuju srednje škole upisuju upravo strukovna zanimanja, ali unatoč tome s tim zanimanjima i s nedostatkom radne snage i dalje imamo problem. Učenici koji će ovdje završiti Gospodarsku školu i ovo hvalevrijedno zanimanje bez problema će naći posao na tržištu rada. Po pitanju obrtništva, nekoliko brojki: u zadnje četiri godine broj obrta u Hrvatskoj skočio je sa 75.000 na 116.000, dakle imamo 55.000, više otvorenih obrta na razini države. Grad Varaždin je po tom pitanju čak i bolji i ima gotovo 65 novih obrta. Ono što mogu reći ispred Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, što smatram bitnim, pogotovo u segmentu obrtništva, to su mjere koje možemo poduzeti, koje smo dosad poduzeli i daju rezultate. Prije svega, ono što je zanimljivo jest stipendiranje učenika – 15.500 stipendija koje je dodijeljeno u vrijednosti 29 milijuna eura i 1.316 stipendija gospodarskim subjektima vrijednih 11,5 milijuna eura, dakle ukupno 40,5 milijuna eura je dalo rezultate. U školskoj godini 2022./’23. nakon dugo vremena imamo porast broja upisa u strukovne škole i to nas veseli – rekao je ministar Habijan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje