U Varaždinu će biti zamijenjeno ili obnovljeno više od 50 klupica
Klupice uz javne površine u centru Varaždina se obnavljaju, zamjenjuju se dotrajale drvene letvice i metalni dijelovi pa će ponovo...
Kako bi se ostvarila ravnomjerna i dostatna popunjenost mreže javne zdravstvene službe, odnosno dostupnost zdravstvene zaštite svim stanovnicima Varaždinske županije nužno je osigurati i specijalističko usavršavanje doktora medicine na primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Upravo je to cilj projekta „Specijalizacijom do kvalitetnije zdravstvene usluge“ kojeg provodi Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije. Zahvaljujući tom projektu, koji sufinancira Europska unija kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti 2021. – 2026.
ZZJZ Varaždinske županije uputio je dvije svoje liječnice na specijalističko usavršavanje u područjima školske i adolescentne medicine te epidemiologije.
Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije Marin Bosilj istaknuo je kako je riječ o prvim specijalizacijama koje Zavod provodi, a da ih ne financira iz vlastitih sredstava, već NPOO-a.
– Mi trenutno kao ustanova imamo pet specijalizacija. Za ove dvije specijalizacije odobreno je 302.000 eura, što je značajan iznos za našu ustanovu, obzirom da smo prije specijalizacije financirali iz vlastitih sredstava. Također nam je priznata još jedna specijalizacija iz područja mikrobiologije u iznosu od oko 170.000 eura, te provodimo još dvije koje nisu ušle u ovaj projekt. Dakle, od pet specijalizacija, dvije su iz epidemiologije, dvije iz mikrobiologije te jedna iz područja školske medicine. Kao ustanova trudimo se osigurati sve uvjete koji su potrebni za kvalitetan rad, od nabavke opreme, dodatnog usavršavanja i edukacije naših djelatnika, do izgradnje nove zgrade Zavoda, a sve u cilju da našoj struci, a shodno tome onda i našem stanovništvu ponudimo najbolje što se može pružiti u Republici Hrvatskoj – rekao je ravnatelj Zavoda Bosilj.
Edukacija i ulaganje u liječnike iznimno su važni zbog kvalitete pružanja zdravstvene zaštite svim građanima, naglasila je zamjenica župana Silvija Zagorec.
– Prošla godina bila je povijesna godina za naše zdravstvo. S radom je u Općoj bolnici Varaždin započeo Objedinjeni hitni bolnički prijem, dnevna bolnica i jednodnevna kirurgija, u Varaždinskim Toplicama otvorili smo tzv. Spinalni centar, u izgradnji je Centralni operacijski blok u OB Varaždin, ulažemo u Dom zdravlja Varaždinske županije, Ljekarnu Varaždinske županije i drugo. Kao što smo usmjereni na podizanje kvalitete zdravstvene skrbi po pitanju prostornih kapaciteta i opreme, puna pažnja posvećuje se i edukaciji naših liječnika i medicinskih sestara i tehničara, kao i ostalih djelatnika u zdravstvenom sustavu. Specijalističkim usavršavanjem osim što jačamo otpornost zdravstvenog sustava na promjene u okruženju, kao i na izazove s kojima se on svakodnevno suočava, mi naše liječnike želimo zadržati u našim sredinama – rekla je zamjenica župana Zagorec.
Voditeljica Epidemiološke djelatnosti u ZZJZ Varaždinske županije Katica Čusek Adamić, dr. med., spec. epidemiolog zahvalila se Ministarstvu zdravstva i EU koje je prepoznalo važnost epidemiologije u javnozdravstvenoj mreži Varaždinske županije gdje treba jednako ulagati u ljudske resurse kao i u svim drugim granama medicine.
– Kroz cijelo vrijeme svog postojanja epidemiološka djelatnost usmjerena je na zaštitu zdravlja pojedinca koje se u konačnici prelijeva na zdravlje zajednice. U većini slučajeva, za ovu djelatnost se i ne čuje sve do trenutka kad se pojave krizne situacije, kao što su poplave, epidemije, pandemije. Mnogi su tako za nas prvi put čuli za vrijeme pandemije uzrokovane koronavirusom, jer naša preventivna uloga i značaj do tada nisu bili naglašeni. Svakodnevno se nalazimo pred novim izazovima koji stvaraju epidemiološku nestabilnost poput ratova, migracija stanovništva, ekoloških i klimatskih promjena. Sve su to novi momenti čije posljedice treba rješavati brzo i stručno, s minimalnim štetnim učinkom na zdravlje naših stanovnika, a epidemiologija je tu da neke stvari prevenira – rekla je Katica Čusek Adamić.
Specijalizantica iz područja epidemiologije Mia Breški dr. med., otkrila je kako na samom početku radnog vijeka, a osobito tijekom studija, nije pomišljala o epidemiologiji kao o specijalizaciji koju bi odabrala.
– U jeku pandemije, kad je krenula i kampanja cijepljenja zainteresiranog građanstva, zaposlila sam se kao liječnik bez specijalizacije u epidemiološkoj djelatnosti. Uvidjevši sveobuhvatni opseg posla, posebice u kriznim situacijama, polako mi se budio interes za radom u epidemiološkoj djelatnosti. Pandemija nas je podsjetila o važnosti preventivnih mjera, bilo specifičnih poput cjepiva, bilo higijensko-epidemioloških. Isto tako, uz rapidno širenje virusa, širila se i „pandemija“ lažnih vijesti, pseudoznanstvenih objava i dezinformacija vezanih uz zdravlje, osobito na društvenim mrežama, što je ukazalo na potrebu pružanja razumljivih informacija temeljenih na dokazima. Upravo sve navedeno – prevencija, kontrola zaraze i zdravstveno prosvjećivanje čine, između ostalog, „stupove epidemiologije“, te je njihova važnost proteklih godina postala još očitijom – naglasila je specijalizantica Mia koja je i otkrila kako ovakav vid specijalizacije sufinancirane sredstvima Europske unije omogućuje specijalizantima i sudjelovanje na međunarodnim usavršavanjima, što je donekle otežano kod „klasičnih“ modela specijalizacija zbog financiranja.
Uz djelatnike ZZJZ Varaždinske županije, uvodnoj konferenciji projekta prisustvovali su i pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić te Miljenko Ernoić iz Javne ustanove za regionalni razvoj Varaždinske županije.
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.