– Ma ne mogu dobiti na telefon pedijatricu moje djece ni za lijek. Zovem i 50 puta, ništa. Odem do njezine ordinacije, uvijek gužve – ističe nezadovoljna Varaždinka.

No sve ima svoje uzroke. Pedijatrijske ordinacije u Varaždinu, ali i Varaždinskoj županiji već su godinama preopterećene.

– U Varaždinu su četiri privatne pedijatrijske ordinacije i činjenica je da smo preopterećene. Sve mi imamo veći broj od standardnog broja pacijenata, koji iznosi 950 pacijenata u skrbi. Duže se čeka na pregled, nije moguće uvijek i brzo uspostaviti kontakt telefonom ili mailovima. Naša norma je obaviti 33 pacijenta dnevno, a mi obavimo svaki dan najmanje 50 do 60, ponekad 70 do 80 i više pacijenata, osobito zimi – ističe Mirjana Kolarek Karakaš, dr. med., koja stoji ispred jedne od četiriju privatnih pedijatrijskih ordinacija.

Izazovi u koroni

Posebno izazovno bilo je doktoricama u pedijatrijskim ordinacijama u vrijeme pandemije koronavirusa.

– Bile su to teške dvije godine. Na početku pandemije neizvjesnost, neiskustvo u takvim situacijama. Svi smo se bojali izolacije, tko će nam zbrinjavati pacijente za to vrijeme? Ako se razbolimo, još i gore. Pristup pacijenata se promijenio, prema uputama Nacionalnog stožera. Svatko je prije dolaska morao nazvati, dosta problema smo rješavali telefonom i mailovima. Roditelji nisu niti zvali niti dolazili zbog situacija zbog kojih danas ponovno dolaze kao nekada, kašalj od noćas, temperatura 37,7, jedan proljev i tomu slično. Bili su svjesni da zbog nekog bezazlenog stanja mogu ugroziti svoje dijete od težih bolesti. Administracija nam je oduzimala mnogo vremena tada, a oduzima nam i danas. Još se svi sjećamo onih propusnica kada se išlo iz županije u drugu županiju, iz grada u drugi grad. Naručivanje na testiranje, stavljanje na platformu, određivanje izolacije i samoizolacije. Ne ponovilo se! Svi smo se promijenili. Pacijenti su se promijenili. Ništa više nije kao prije pandemije – ističe dr. Kolarek Karakaš i dodaje da je pandemija prošla, no kod njih je još uvijek izazovno.

– Brojke najbolje govore za sebe. Naše čekaonice su naše liste čekanja, čeka se najviše taj jedan dan, dok se na usluge u bolnicama čeka mjesecima. I mi smo specijalisti, ali na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Pandemija je prošla, ali i dalje se puno zove telefonom, šalju mailovi, nemoguće je na sve odgovoriti brzo i odmah, mi radimo svoj posao pregledavanjem djece, cijepljenjem. Uza sve to, hodnici su nam ponovno puni. Sve je dobro kada su roditelji razumni i znaju da će sve obaviti uz dozu strpljivosti. Sve što je na silu i na brzinu nije dobro – dodala je varaždinska pedijatrica.

Nedostatak

No nisu samo u Varaždinu prepune pedijatrijske ordinacije, tako je i u cijeloj Varaždinskoj županiji.

– Nedostatak liječnika specijalista primarne pedijatrije problem je s kojim se bore gotovo sve zdravstvene ustanove u Hrvatskoj, pa tako i Dom zdravlja Varaždinske županije. O tome da na tržištu rada nema specijalista pedijatrije govori i podatak da je javni natječaj za zapošljavanje specijalista pedijatra u našoj zdravstvenoj ustanovi kontinuirano otvoren, no na njega nije pristigla nijedna molba – ističe dr. sc. Jurica Veronek, ravnatelj Doma zdravlja Varaždinske županije.

Naime, broj osiguranih osoba koje mogu biti opredijeljene po timu u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece utvrđuje se prema standardu Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Propisani broj osigurane djece po timu u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece je minimalni broj djece od 750, standardni broj djece od 950, dok je maksimalni broj 1150 upisane djece u dobi od 0 do 7 godina.

Alternativa

U mjestima gdje nema mogućnosti izbora doktora specijalista pedijatrije djeca se upisuju kod doktora specijalista opće/obiteljske medicine, odnosno kod doktora medicine koji mora imati opremu sukladno zahtjevima za obavljanje djelatnosti pedijatrije propisanima člankom 16. stavkom 5. točkom 2. Pravilnika o normativima i standardima za obavljanje zdravstvene djelatnosti.

– Doktor medicine/specijalist opće/obiteljske medicine ugovoren u djelatnosti opće/obiteljske medicine ima pravo ugovoriti provođenje zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja za osigurane osobe starije od 7 godina, a iznimno i za djecu u dobi od 0 do 7 godina ako prema mjestu prebivališta, odnosno boravka, djeca navedene dobi nemaju mogućnost izbora doktora specijalista pedijatra ili u slučaju takvog izbora roditelja/staratelja – ističe Veronek.

Mrežom javne zdravstvene službe u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece na području Varaždinske županije predviđeno je ukupno 13 pedijatrijskih timova. Ugovoreno je devet pedijatrijskih timova, i to po jedan u Novom Marofu i Ivancu te četiri u Varaždinu, a Dom zdravlja u svom sastavu ima tri pedijatrijske ordinacije, i to u Lepoglavi, Varaždinskim Toplicama i Ludbregu.

Napokon

U Ludbregu se izmjenjuje više pedijatrica, no sredinom srpnja Ludbreg će ponovno imati nositelja ordinacije zdravstvene zaštite predškolske djece.

– Sredinom srpnja po završetku specijalizacije vraća se Sanela Šalig, dr. med., koja će ujedno biti i nositeljica ordinacije zdravstvene zaštite predškolske djece u Ludbregu, te će time najmlađi u Ludbregu imati stalnu pedijatricu – otkriva dr. sc. Veronek.

Inače, Dom zdravlja Varaždinske županije trenutno ima tri svoje liječnice na specijalističkom usavršavanju iz pedijatrije. Specijalizacija traje pet godina u sklopu projekta financiranog u okviru Europskoga socijalnog fonda iz Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.“, čija vrijednost iznosi 14,8 milijuna kuna.

– Sve do trenutka dok sve tri liječnice ne završe specijalizaciju iz pedijatrije i ne vrate se na rad u ordinacije zdravstvene zaštite predškolske djece, Dom zdravlja kontinuirano osigurava zdravstvenu skrb najmlađim pacijentima – dodaje Veronek.

Također, Dom zdravlja je u svibnju 2017. godine u Novom Marofu preuzeo pedijatrijsku ordinaciju Damira Pikije, dr. med. spec., nakon njegova odlaska u mirovinu, a isti je radio na nepuno radno vrijeme u sastavu Doma zdravlja.

– Za cijelo to vrijeme Dom zdravlja je imao kontinuirano objavljen natječaj na koji se nitko nije javljao. Kako je ta pedijatrijska ordinacija imala broj upisane djece ispod utvrđenoga standardnoga kriterija od 950 djece te nepokrivene troškove ordinacije, uz suglasnost osnivača i HZZO-a Dom zdravlja je krajem 2019. godine zatvorio ordinaciju te je u mreži to mjesto ostalo nepopunjeno. Dakle, za otvaranje pedijatrijske ordinacije na pojedinom području potrebno je skupiti utvrđen broj djece kako bi ordinacija mogla prije svega ispuniti kriterije HZZO-a – dodaje Veronek.

Bijeg od pedijatrije

No, zašto nitko ne želi specijalizirati pedijatriju?

– Kao predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju, pritišćem sustav da odobri nove specijalizacije iz pedijatrije, i to što prije. Gradovi i Županija bi se morali uključiti. No nisu specijalizacije jedini problem. Činjenica je da se danas mladi liječnici teže odlučuju za tu specijalizaciju koja je zahtjevna, dugo traje, a odnos sustava i sredine prema nama nije zadovoljavajući – objasnila je dr. Kolarek Karakaš. Kao što je istaknuo Veronek, tri pedijatrice su pri kraju specijalizacije, ali Kolarek Karakaš ističe da to nije dovoljno za pokrivanje svih potreba. Već sada bi trebale barem tri nove specijalizacije iz pedijatrije – drži varaždinska pedijatrica.

No problem nisu samo Varaždin i Varaždinska županija. Nedostatak pedijatara je u cijeloj Hrvatskoj. S obzirom na to da je prosječna dob 54 godine, za nekoliko godina situacija će biti još gora.

– Nijedna lokalna sredina nije otok u moru, već rezultat stanja na državnoj razini. Kada je u pitanju pedijatrija na razini primarne zdravstvene zaštite, moram naglasiti da u Hrvatskoj trenutno radi 248 pedijatara, od kojih su 90 % pedijatrice. Prosječna dob je 54 godine, a iznad 60 godina su 94 specijalista pedijatrije. Po toj logici, pošto specijalizacija iz pedijatrije traje pet godina, već sada bi trebale biti barem 94 specijalizacije, a trenutno je samo 61 osoba na specijalizaciji: trećina manje od potreba, i to je veliki problem – zaključila je dr. Kolarek Karakaš.