Povežite se s nama

U fokusu

Karla Čović: “Česti uzroci utapanja su ljudsko neznanje i nepažnja. Spriječimo utapanje, naučimo plivati!”

Objavljeno:

- dana

Potaknuti nedavnim tragičnim događajem utapanja 25-godišnjeg mladića na jezeru Motičnjak na neuređenom dijelu plaže u blizini kupališta Aquacity, razgovarali smo s Karlom Čović, prof. kineziologije koja je profesionalna spasiteljica na otvorenim vodama i u kriznim situacijama.

Karla ima iskustva i na Aquacityju, gdje je od 2002. do 2010. godine radila i vodila spasilačku službu, a trenutno je spasiteljica na Gradskim bazenima Varaždin.

S obzirom na lošu reputaciju kupališta Aquacity, koje među velikim dijelom građana slovi kao opasno mjesto za kupanje, zanimalo nas je kakve su zaista opasnosti ovoga kupališta, ali i ostalih kupališta na području Grada Varaždina.

Budući da imamo različite vrste kupališta, navodi Čović, opasnosti se dijele na prirodne, umjetne i, naravno, ljudski faktor. S obzirom na obilježja, Aquacity spada u područje srednjeg rizika.

– To je umjetno jezero iz kojeg se nekad vadio šljunak na različitim dubinama. Zbog toga negdje vidite dno, a negdje ne, kao što i osjećate nagle promjene temperature, čija je razlika najviše 3 Celzijeva stupnja. Isto tako, tlo je šljunčano, pa kod ulaska u vodu propadnete i do 15 centimetara. Smanjena je plovnost u odnosu na morsku vodu, na nekim dijelovima su trava i gusto raslinje, a smanjena je i vidljivost. Osim toga, u takvim jezerima-šljunčarama ima i raznih predmeta pod vodom koje ne vidimo. Važno je pritom napomenuti da vode stajaćice kao što je Aquacity nemaju virova ni struja koje bi vas mogle povući u dubinu! Virovi i struje postoje u rijekama, kao što su naša Drava i divlje kupalište Cirkovečka. To su tekuće vode i spadaju u područje najvišeg prirodnog rizika. Tu se, uz različitu dubinu vode, pojavljuju virovi, role i kontratokovi. Isto tako, ondje su opasnosti od brane, a pogotovo kada puste vodostaj, tu su i potopljeni objekti te razni plutajući predmeti – objasnila je Čović te dodala da su najsigurniji varaždinski Gradski bazeni i kupalište Drava, gdje je cijeli prostor pokriven spasilačkom službom.

Neznanje i nepažnja

Najčešći uzroci utapanja, govori dalje Karla, odnose se na ljudski faktor – neznanje i nepažnju.

– Prvi i najveći uzrok je nedovoljno znanje plivanja, kao i ronjenje s maskom djece koja ne znaju plivati. Strah i panika kada se izgubi tlo pod nogama, iscrpljenost, loša tjelesna kondicija, neznanje okretanja iz vodoravnog kroz okomiti nazad u vodoravni položaj, nesnalaženje kad vas uhvati grč, veće razlike prilikom promjene temperature kod ulaska u vodu, zadobivene ozljede kod skokova u vodu na glavu kad nismo prethodno provjerili dubinu vode… Tada naglo nastupaju razne bolesti i stanja kao što su srčani udar, moždani udar, hipoglikemija, konvulzije i astmatski napad. Isto tako, postoji i velika opasnost kod ronjenja na dah u apneji barotrauma uha i sinusa te barotrauma pluća pri uronjavanju. Kod ronilaca s bocama dolazi do dekompresijske bolesti i barotraume pluća pri izronjavanju. Nažalost, tu pripadaju i rizična ponašanja uslijed konzumiranja alkohola i opojnih sredstava – otkrila je Karla te objasnila što se točno događa kada se osoba utapa.

Varaždinka navodi da unesrećena osoba pokušava zadržati dah kako bi izbjegla ulazak vode u usta. Najčešće je u panici, pokušava dozvati pomoć i radi brze pokrete tijela, što je dodatno umara. To je proces predutapanja.

– Kada više ne može držati dah, voda ulazi u dišni sustav, dolazi do podražaja grkljana, a time i do refleksnog stezanja glasnica. Automatski se zatvara dišni put i osoba više ne može uzeti zrak, kao ni vikati ni dozivati pomoć. U organizmu dolazi do sve većeg nedostatka kisika i nakupljanja ugljikovog dioksida, nakon čega dolazi do nakupljanja progutane tekućine u želucu. Kod odraslih osoba ta faza traje 60-80 sekundi, a kod djece 10-20 sekundi – opisala je Čović i dodala: – Sljedeća faza traje 1-2 minute. Nedostatak kisika dovodi do gubitka svijesti. Postoje “mokro utapanje”, gdje je dišni put ispunjen tekućinom i ono se događa kod 85-90 % utopljenika, te “suho utapanje”, gdje u dišnom putu nema tekućine, što je slučaj kod 10-15 % utopljenika. U završnoj fazi prestaju udasi, gutanje tekućine, borba i pokreti tijela, te utopljenik tone, pada na dno i dolazi do smrti. S tim da to može biti i samo prividna smrt, pogotovo ako je voda hladna, tada stanice mozga mogu i duže preživjeti bez kisika jer je usporena funkcija metabolizma – opisala je Čović.

Ako smo osobu uspjeli na vrijeme izvući iz vode, dodaje, ishod može biti različit. Nekim osobama ne mora biti ništa, a neke mogu i naknadno osjetiti posljedice te može doći do sekundarnog utapanja, te je zato važno osobu što prije transportirati u bolnicu.

– Naravno, veće izglede za preživljavanje i oporavak imaju osobe kod kojih je vrlo rano započet reanimacijski postupak – ističe.

Kako pomoći unesrećenom?

Zanimalo nas je i kako slučajni prolaznik može pomoći ako se utapanje događa na mjestu na kojem nema spasilaca.

– To je odlično pitanje. I kamo sreće da prolaznik zna osnovnu i neodgodivu prvu pomoć! Kao što rade i profesionalni spasioci, prvo treba voditi računa o vlastitoj sigurnosti, i kad ste sigurni da možete reagirati, to treba biti vrlo brzo jer su sekunde u pitanju. Ako ima ikoga u blizini, svakako ga zovite, vičite. Zamolite ga da zove Hitnu službu 194. I najvažnije je da se hitnim službama daju točni podaci o tome što se dogodilo, gdje se dogodilo, koliko je ozlijeđenih osoba, koje su dobi te u kakvom su stanju. Razgovor prekida operater Hitne službe, a ne vi – rezolutna je Čović.

Reakcija profesionalnih spasilaca u kriznim situacijama ovisi o mnogo čimbenika, ali ono o čemu vode računa su procjena situacije, osiguravanje mjesta zbivanja, primarni pregled, pružanje neodgodive prve pomoći, pozivanje Hitne, sekundarni pregled i praćenje stanja unesrećenog.

– Naravno, sve to ovisi o tome je li osoba bez svijesti i diše, je li bez svijesti i ne diše, je li strano tijelo u dišnom putu, radi li se o trudnicama, djeci ili dojenčadi, zatim o specifičnostima kod utopljenika, specifičnostima kod ozljede kralježnice, naglo nastupajućim bolestima, krvarenju, šoku, ozljedama, sunčanici, toplinskoj slabosti i grčevima, toplinskom udaru, pothlađivanju, udaru električne energije ili munje, otrovanjima, ubodima ili ugrizima životinja… Ima tu još svega – navodi naša sugovornica.

Znati plivati i pružiti pomoć

Nadalje, savjet za svakoga tko planira ući u vodu ili biti u njezinoj blizini, sam ili sa svojim bližnjima, nameće se sam po sebi, a jasno ga ističe i Karla.

– Mislim da svi znaju moj odgovor, a to je: naučite pravilno plivati! Ne mlatarati 10 metara kraula s glavom izvan vode, to nije znanje plivanja. I nije sramota ako ne znate plivati, ali može biti problem, jer što ćete učiniti ako gledate da vam se dijete utapa a ne možete mu pomoći? Gradski bazeni već 15 godina provode obuku neplivača i školu plivanja, i za djecu i za odrasle. Kao što ulažete u kuću, auto, nokte i frizuru, tako uložite u nešto što vrijedi i ostaje za cijeli život – poručila je.

Ističe pritom i još jednu stvar, a tiče se postavljenih AVD uređaja (automatski vanjski defibrilatori), koji nisu zamjena, već dopuna kod pomoći za masažu srca i umjetnog disanja, te značajno doprinose spašavanju života.

– Apeliram na Grad da na nekoliko javnih mjesta na kojima je velika posjećenost, puno ljudi i na kojima se održavaju veliki događaji, postavi AVD uređaje, a također i da jasnije i češće obavještava, odnosno podsjeća građane gdje se točno ti uređaji nalaze. Isto tako, već nekoliko godina šaljem dopise i molbe, ali bez uspjeha. Zalažem se za to da bi nadležne službe trebale provoditi edukacije zaposlenika u vrtićima, školama, javnim, privatnim i državnim ustanovama te osposobljavati građane o važnim i neodgodivim postupcima pružanja prve pomoći prije dolaska stručne medicinske pomoći. Iskreno se nadam da će se s vremenom nešto promijeniti – zaključila je naša sugovornica.

Grad Varaždin ima besplatnu školu plivanja za 1. i 2. razrede OŠ

Riječi na temu škole plivanja bilo je na sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždina održanoj u petak, 8. srpnja, a govorio je zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković.

– Tragični događaji se, nažalost, događaju u cijeloj Hrvatskoj na nezaštićenim površinama, i činjenica je da su na Aquacityju velike vodene površine koje nisu pod kontrolom, a ne postoje ni zakonske obveze da ondje bude spasilačka služba. Mi smo na tome radili, i za ovu godinu smo predvidjeli spasilačku službu vezanu za radno vrijeme Aquaparka, ali na onom dijelu na kojem je uređena plaža. Nama je iskreno žao, ali takve stvari se događaju, ljudi nisu oprezni, radi se o neplivaču – rekao je zamjenik gradonačelnika pa se osvrnuo na školu plivanja:

– Vi znate da je ukinuta obveza da djeca u školi idu u školu plivanja, što je po meni apsolutno pogrešna odluka, koja je donesena na razini države. Ali Grad Varaždin zato na tome radi, mi imamo školu plivanja za 1. i 2. razrede, koja počinje na bazenima i besplatna je. Važno je da školarci idu na bazene i uče jer izgubljen mladi život zbog neznanja plivanja je velika tragedija – istaknuo je Marković.

Zašto nema spasilačke službe na Aquacityju?

Gradu Varaždinu i Javnoj ustanovi Gradski bazeni Varaždin, koja od prošle godine upravlja Aquacityjem, poslali smo upit hoće li se, iako zakonski to nije obveza, na kupalištu Aquacity ponovno osigurati spasilačka služba kako bi se povećala sigurnost kupača.

Prošle godine služba je ondje postojala u razdoblju aktivnosti aquaparka (koji je organizirala i imala u zakupu sama ustanova) od 9. srpnja do 31. kolovoza. Ravnateljica varaždinskih Gradskih bazena Jelena Pavleković odgovorila je da su namjera i plan ustanove bili da se na navedenom kupalištu i ove godine osigura spasilačka služba, no zbog “objektivnih poteškoća” u tome nije uspjela.

– Naime, ustanova je 31. ožujka 2022. godine s vanjskom tvrtkom sklopila Ugovor o pružanju usluga spasilačke službe na kupalištima, koji se odnosi na tri lokacije koje su u nadležnosti Javne ustanove Gradski bazeni Varaždin: sjedište ustanove u Zagrebačkoj ulici, gradsko kupalište na Dravi i Sportsko-rekreacijski centar Aquacity. Međutim, dolaskom ljetne sezone i povećane potrebe za uslugama spasilačke službe, tvrtka s kojom je sklopljen ugovor susrela se, nažalost, s problemom angažmana dovoljnog broja spasilaca na svim potrebnim lokacijama te je došlo do problema s organizacijom spasilačke službe na Aquacityju zbog nedostatka licenciranih spasilaca i njihove nemogućnosti angažiranja istih, stoga u ovom trenutku nije u mogućnosti ispuniti svoju ugovornu obvezu. Svjesna potrebe za osiguravanjem sigurnosti kupača na svim lokacijama, ustanova nastoji osigurati spasilačku službu, no u tom je nastojanju suočena s jedne strane ugovornim odnosom, koji u trenutku pisanja odgovora nastoji redefinirati, a s druge strane činjenicom da je broj osoba s licencom za spašavanje na vodi ograničen, tim više što je brojnim spasiocima s licencom tijekom ljeta privlačniji rad na moru, te je iz tog razloga pronalaženje dovoljnog broja zainteresiranih spasilaca otežano. Ustanova zajedno s Gradom Varaždinom intenzivno traži mogućnost angažiranja drugih pravnih subjekata koji bi pružali takve usluge, ali takvih je na tržištu tek mali broj. Međutim, čak i uz postojanje spasilačke službe na javnom kupalištu, ne postoji garancija da se ne dogodi neki nesretan događaj – rekla je Pavleković te dodala da je trenutna situacija s neaktivnošću spasilačke službe na Aquacityju splet okolnosti na koje ustanova nije utjecala i čini značajne napore kako bi je u što kraćem roku razriješila.

Od 2014. do danas zabilježeno 12 utapanja

Iz Policijske uprave varaždinske doznali smo da je u razdoblju od 2014. do danas na području PU varaždinske zabilježeno ukupno 12 utapanja. Najveći broj utapanja u tom razdoblju dogodio se 2014. godine, i to četiri utapanja, zatim 2020. godine, dva utapanja, dok je ostalih godina zabilježeno po jedno ili nijedno utapanje.

U fokusu

Želja je da se dvije obale jezera u Trakošćanu spoje mostom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čišćenje jezera u Trakošćanu i dalje dobro napreduje, a voda bi se mogla početi puštati već u svibnju.

Tijekom proteklog vikenda najnovije informacije je za Regionalni tjednik iznio Milan Rezo, direktor Hrvatskih voda za Gornju Muru i Dravu.

– Kroz 44 radna dana na projektu nastavka čišćenja jezera Trakoščan izvađeno je 70.000 metara kubnih sedimenta te je isti deponiran na privremenoj deponiji. Građevinska operativa s 11 dampera te bagera duge ruke seli se uzvodno u neočišćene dijelove jezera gdje je još preostalo izvaditi i deponirati 130.000 metara kubnih sedimenta na površini od 13 hektara. Zbog erozija koje su nastale uz rubove staze na pokosima jezera, kreće se u sanaciju istih kroz radove preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava. Na lijevoj obali se gradi 150 metara obaloutvrde gdje će se ugraditi oko 600 metara kubnih kamena na visinu 100 godišnje vode, drugim riječima kamena obloga će se vidjeti iznad punog jezera u visini od pola metra. Također, Hrvatske vide kroz redoviti program uređuju 120 metara obale na desnoj strani jezera na način ugradnje gabionskih zidova, gdje će se istih ugraditi približno 150 metara kubnih. Ukupna vrijednost radova izgradnje obalo utvrde procjenjena je na iznos nešto manji od 300.000 eura i isti se ne idnosi na ugovor vezan za čišćenje jezera – pojasnio je Rezo.

Dodao je da će tijekom ovog tjedna uputiti pismo namjere Dvoru Trakišćan s ciljem preuzimanja građevinske dozvole, faza II, koja se odnosi na gradnju mosta koji bi spojio stazu s lijeve na desnu obalu jezera. Prema prvim informacijama most bi trebao biti viseći. Ovo je novost za koju se prvi put čuje.

– S obzirom da most ide preko jezera Hrvatske vode sukladno Zakonu o gradnji mogu dokazati pravni interes i građevinsku dozvolu s Dvora Trakošćan prenijeti na Hrvatske vode, naravnon uz suglasnost nadležnog Ministarstva kulture i medija. Ovu ideju ostvarujemo uz izniman napor varaždinskog župana Anđelka Stričaka i stručnih službi Županije. Stoga uz prisustvo župana, direktora Hrvatskih voda i resornig ministarsta očekujemo sastanke u Vladi RH koja bi trebala poduprijeti ovu inicijativu. Razlog ovome nalazi se u činjenici da je jezero trenutno suho i gradnja samog mosta bi kroz manje izmjene glavnog projekta s 3.500.000 eura koštala najviše 1.000.000 eura. Uzevši sve u obzir svi u Hrvatskim vodama, zajedno s iznimnim zalaganjem i potporom varaždinskog župana, možemo ustvrditi da smo državnom proračunu uštedili više od 2.500.000 eura ili zaključno, vlastitim znanjima, promišljanjem, zajedničkim rješenjima i potporom župana, očistili smo jezero Trakošćan za nula “0” eura! – završio je Rezo.

Nastavite čitati

U fokusu

HDZ i DP postigli dogovor o Vladi  predvođenoj i u 3. mandatu premijerom Andrejom Plenkovićem

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Marko Milić, član pregovaračkog tima HDZ-a potvrdio je da je na današnjem sastanku postignuto suglasje u vezi s formiranjem nove parlamentarne većine, kao i u vezi sa strukturom buduće Vlade.

Prijedlog postignutog dogovora, uz raspodjelu resora, iznijet će se na stranačkim tijelima tijekom današnjeg dana, a potom ćemo o svim detaljima izvijestiti javnost.

Nakon potvrde na stranačkim tijelima pristupit će se prikupljanju potpisa kako bi mandat za sastavljanje buduće Vlade HDZ-a, Domovinskog pokreta i partnera dobio predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje