Povežite se s nama

U fokusu

˝Bosilj odvjetnike plaća preko 500 tisuća eura, a ne želi riješiti problem 2000 ljudi oko VTC-a˝

Objavljeno:

- dana

Stanari zgrada oko varaždinskog VTC-a nemaju dovoljno parkirnih mjesta, a ni pristup javnoj cesti. Ovo drugo je potencijalno veći problem zbog nemogućnosti dolaska žurnih službi, upozoravaju stanari s kojima smo razgovarali u više navrata.

Tema VTC-a pojavljuje se svako malo u političkim priopćenjima, ali sve to nije riješilo problem stanarima Supilove, odnosno Zagrebačke ulice. U više navrata apelirali su na Grad Varaždin da riješi problem.

Nakon brojnih medijskih napisa, apela stanara i reakcija iz Grada Varaždina, priopćenjem se obratio i investitor.

– Vezano uz medijske natpise koji se objavljuju u posljednje vrijeme od strane gradonačelnika Grada Varaždina g. Bosilja oko “slučaja” VTC, iako nemamo običaj komunicirati putem medija, radi potpunog i istinitog informiranja javnosti smatramo potrebnim istaknuti da je Marlex još prije godinu dana pisanim putem ponudio Gradu Varaždinu otkup dijela parcele oko VTC-a za uređenje prometnice, sve u cilju rješavanja problematike puta i parkinga za stanare zgrada oko “VTC-a”. Na postojanje navedene problematike Marlex nije mogao utjecati s obzirom da je ona posljedica nekih prijašnjih vremena, ali je zato ponudio konstruktivna rješenja koja su svima prihvatljiva, osim gradonačelniku Bosilju – ističe se u priopćenju koje potpisuje Marijan Rauš, direktor Marlex Pro d.o.o.

Pritom podsjeća da je Marlex Gradu nudio na otkup dio parcele oko zgrade VTC-a po srednjoj cijeni koju će odrediti sudski vještaci, koje će angažirati Grad Varaždin i Marlex zasebno, dakle po cijeni o kojoj odlučuju stručne i nepristrane osobe, a ne Marlex proizvoljno. Također, Marlex je u tom slučaju bio spreman pokloniti Gradu Varaždinu i dodatno zemljište oko VTC-a u površini od 1700 m2, a umjesto plaćanja dijela parcele je prihvatio buduću kompenzaciju s komunalnim doprinosom ili zamjenu za neko drugo zemljište u vlasništvu Grada Varaždina. Uz navedeno Marlex je ponudio i donaciju 10-20% zaprimljenog novčanog iznosa u korist bilo koje javne ustanove, bolnice ili sl.

– Na navedeni prijedlog Grad nikada nije službeno odgovorio, kao uostalom niti na brojne druge upućene dopise, osim što je putem medija Grad prvo rekao da će u interesu stanara proglasiti javno dobro na dijelu parcele, a kasnije da se Grad uopće neće uključivati u ovu problematiku. Gradonačelnik je valjda svjestan da za proglašenje javnog dobra treba platiti naknadu na oduzeti dio parcele, a to je upravo na tragu onoga što je predlagao i sam Marlex, osim što je Gradu ponudio i gore navedene benefite čega nema u postupku proglašenja javnog dobra. Naravno, Grad je odustao od navedenog, kao što do dana današnjeg nije angažirao procjenitelja za navedeni dio nekretnine – ističe se u priopćenju Marlexa.

Dodaje se da su neistinite tvrdnje da je na predmetnoj parceli oko “VTC-a” stečena bilo kakva služnost.

– Naravno da je stanarima nužno omogućiti nužan pristup do njihovih nekretnina, kao i svim vozilima hitne pomoći, vatrogascima i drugim službama, međutim nužan pristup ne podrazumijeva korištenje prometnice oko “VTC-a” budući da stanari imaju i na drugi način nužan pristup do svojih nekretnina. Budući da gradonačelnik iz samo njemu poznatih razloga nije zainteresiran za rješavanje problema 2000 ljudi, sada tendenciozno nastoji navedenu problematiku podići na političku razinu tvrdeći da je su Marlex i HDZ u nekakvoj političkoj sprezi. O neistinama gradonačelnika govore već i same činjenice da su se pojedini vijećnici HDZ-a uključili u navedenu problematiku tek nedavno, a prijedloge Gradu je Marlex poslao prije godinu dana, neovisno o bilo kojim političkim opcijama ili strankama – ističe se u priopćenju.

U Marlexu tvrde i da gradonačelnik barata neistinitim podacima.

– Nadalje, gradonačelnik barata manipulativnim i neistinitim podacima u svom posljednjem medijskom istupu kad tvrdi da bi Grad Marlexu trebao platiti 1.882.540,96 EUR-a, a da je to znatno više od iznosa za koji je Marlex kupio “VTC” te da mu takvo rješenje nije održivo niti kao gradonačelniku niti kao čovjeku. Prije svega gradonačelniče, Grad ne bi morao Marlexu platiti 1.882.540,96 EUR-a budući da je to procjena cijele parcele oko VTC-a, a ne dijela koji bi trebao pripasti Gradu. Ovdje valja napomenuti i da tu nije uzeto u obzir niti vrijednost zemljišta od 1700 m2 koje je Marlex bio spreman pokloniti Gradu, a niti pak dodatna donacija Marlexa. Gradonačelnik također zaboravlja da je prijašnja parcela oko VTC-a bila potpuno ruševna i nefunkcionalna, a da je Marlex samo u prometnicu koja bi trebala pripasti Gradu uložio preko 350 tisuća EUR-a vlastitih sredstava u privođenje ceste svrsi, novog asfalta i sl. i koji trošak ulazi u vrijednost parcele – ističe se u priopćenju.

Nadalje, iz javno dostupnog dokumenta – sudskog rješenja o dosudi vidljivo je da je Marlex zgradu VTC-a stekao za iznos preko 5,5 milijuna eura te je trenutno u istu uložio još dodatnih 4 milijuna, tako da se nadamo da će gradonačelnik stati s neistinitim izjavama koje štete ugledu društva, dodaje se u priopćenju.

Kad se uzme u obzir površina parcele za prometnicu koju bi po prijedlogu trebao otkupiti Grad, ulaganje u infrastrukturu navedene prometnice od strane Marlexa te umanjenje za vrijednost zemljišta oko VTC-a koje bi Marlex poklonio Gradu, realni trošak za Grad bi bio manji od 700 tisuća eura i to Grad ne bi morao platiti već bi mogao kompenzirati ili dati zamjensko zemljište.

– U navedenom kontekstu pitamo gradonačelnika da li mu je kao čovjeku i gradonačelniku prihvatljivo platiti odvjetnike preko 500 tisuća eura, kupovati zemljišta na Banfici i Grabanicama, htjeti kupiti zemljište u Brezju za milijun EUR-a, a ovdje mu nije prihvatljivo riješiti višegodišnju problematiku 2000 ljudi oko VTC-a. Kad nas gradonačelnik već proziva za ostvarenje profita, možemo mu samo odgovoriti da kad bi nam profit bio jedini motiv i interes, tada Gradu uopće ne bi slali nikakve prijedloge želeći na inicijativu stanara oko VTC-a riješiti njihov problem, nego bi upravo stanarima naplatili korištenje prometnice i parkirališnih mjesta, što s proračunatim troškovima održavanja prometnice i navedene infrastrukture ispada oko 350 eura mjesečno po svakom okolnom stanu oko VTC-a prema procjeni sudskog vještaka. S obzirom na sve navedeno, neka javnost procijeni da li je Marlexu cilj isključivo profit ili gradonačelnik zbog svoje nekompetencije ili drugih motiva ne želi riješiti problem stanara oko “VTC-a”. Zaključno napominjemo da se dogovor oko navedenog trenutno može postići samo s Marlexom, a kasnije kad se prodaju nekretnine će se sporazum morati postizati s puno većim brojem sudionika što će vjerojatno biti nemoguće, pa stoga poručujemo gradonačelniku neka probleme stanara ne rješava medijskim putem, nego neka se što hitnije aktivno uključi pa se radije odazove kojem skupu stanara te istinski sasluša prijedloge i probleme ljudi – zaključuje direktor Marlexa.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje