Čak 19,2 % stanovnika Hrvatske 2021. godine bilo je u riziku od siromaštva. Odnosno, to je oko 745.000 građana.

Podatak je to istraživanja “Anketa o dohotku stanovništva”, na kojem se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Republiku Hrvatsku.

Prosječno hrvatsko kućanstvo je lani raspolagalo s približno 117.000 kuna godišnjeg neto-dohotka.

Prag rizika od siromaštva u 2021. za jednočlano kućanstvo iznosio je 36.461 kunu na godinu, dok je za kućanstvo s dvjema odraslim osobama i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 76.568 kuna na godinu. Prema navedenim podacima iz Ankete, stopa rizika od siromaštva u 2021. iznosila je 19,2 %.

– Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva, koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije. Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60 % od srednje vrijednosti ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih osoba – objasnili su stručnjaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Stopa rizika od siromaštva nije posvud jednaka. Najveća je u panonskoj Hrvatskoj i iznosi 27 %, a najmanja u Zagrebu i iznosi 11,6 %. U sjevernoj Hrvatskoj stopa je manja od prosjeka i iznosi 18,5 %. Sjeverna Hrvatska obuhvaća sljedeće županije: Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku i Zagrebačku.

Stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu u 2021. najviša je bila u osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 32,4 %. Siromaštvo više pogađa žene nego muškarce.

U kućanstvima bez uzdržavane djece najviše stope rizika od siromaštva u 2021. bile su u jednočlanim kućanstvima, i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina, 55,3 %, te u onima koje čine žene, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 54,3 %.

U kategoriji kućanstava s uzdržavanom djecom najviše stope rizika od siromaštva prisutne su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 37,5 %, i u kućanstvima s dvjema odraslim osobama s troje ili više djece, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 22,8 %.

Podaci Ankete prikupljaju se intervjuiranjem izabranih kućanstava metodom CAPI, tj. za unos podataka upotrebljava se prijenosno računalo odnosno elektronički upitnik. Anketiranje kućanstava na terenu provode posebno obučeni anketari.

Gotovo 6 % siromašnih ne može si priuštiti grijanje

Materijalna i socijalna deprivacija odnosi se na pokazatelje koji upućuju na materijalne uvjete koji utječu na kvalitetu života kućanstava i osoba. Prema ovom pokazatelju, u deprivaciji je 8,4 % stanovnika Hrvatske.

Prema podacima Ankete u 2021., bilo je:

– 5,7 % osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima

– 42,1 % osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva

– 5,6 % osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan

– 46,5 % osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava (2750 kuna)

– 16,6 % osoba koje žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih teškoća kasnila s plaćanjem obveza (stambenoga kredita, najamnine, računa za režije ili potrošačkoga kredita)

– 7,8 % osoba živi u kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem, 19,5 % osoba koje žive u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, a 43,5 % osoba koje žive u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama. Najmanji postotak osoba (1,6 %) živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.