Nekadašnji ponos Varaždina, tekstilni div po kojem smo bili prepoznatljivi, našao se u neizvjesnoj situaciji.

Iako posla ima sve više, radnice i radnici Varteksa, njih 800, nisu se prošlog tjedna vratili na posao nakon kolektivnog godišnjeg.

Doznajemo: Grad Varaždin danas odlučio, povlači se ovrha Varteksu

Tvrtka je, naime, ovršena i blokirana, a u utorak je iz Grada Varaždina ipak stigla dobra vijest. U Varteksu su tu vijest pozdravili s optimizmom. Na međustranačkom vijeću odlučeno je, naime, da se povlači ovrha. Može li se tvrtka spasiti od stečaja, zasad ostaje upitno. Ključan je dogovor ostalih vjerovnika s bankama, ali ostaje i nepoznanica kakvi su točno planovi trenutačnih najvećih dioničara, odnosno vjerovnika.

– Čekamo što će biti. Ma nije ovo od jučer, godinama tvrtku upropaštavaju razni vrhunski menadžeri – ističe jedna radnica Varteksa (podaci poznati Redakciji).

Ona je cijeli svoj radni vijek provela u Varteksu i već ima uvjete za mirovinu.

– Ma meni je svejedno. Imam uvjete za mirovinu, najviše mi je žao kolega i kolegica kojima nedostaje pet godina staža do mirovine, jer tko će zaposliti ljude u kasnim pedesetima? – ističe žena koja ističe da tvrtka posla ima.

– Ne znam, iskreno, zašto bismo propali kad posla ima. Radimo punom parom, cijelo vrijeme ima novih narudžbi. Vjerojatno je nekomu u cilju upropastiti tvrtku, ljude poslati na cestu i rasprodati nekretnine – dodala je.

Dok radnici, koji rade za minimalac, strepe za svoja radna mjesta, u javnom prostoru svjedočili smo prepucavanjima i međusobnim optuživanjima oko toga tko je kriv. Tako se moglo čuti da HBOR nema razumijevanja za najveće vjerovnike, iz Grada Varaždina su pak, nakon što su pokrenuli ovrhu, obznanili da je Porezna uprava ˝u tišini˝ prije njih ovršila Varteks. Spominjali su se tu i lovci u mutnom, politički manipulatori, režimski ulizice…

Pljuštale ostavke

U međuvremenu je iz Varteksa otišla cijela Uprava. Tomislav Babić podnio je ostavku na dužnost predsjednika Uprave društva Varteks d. d., koju je obnašao od siječnja 2020. godine.

U ostavci je naveo da su razlozi ovakvog poteza višemjesečni neuspješni pregovori vjerovnika oko podjele novca od prodaje nekretnina. Prije toga ostavke su podnijeli prokuristica Valentina Pihir i Igor Žonja, dosadašnji zamjenik predsjednika Nadzornog odbora društva. Nakon ostavki u Upravu je imenovan Dražen Dobiš, dosadašnji direktor proizvodnje u Varteksu, za predsjednicu Nadzornog odbora imenovana je Mirjana Droptina, dosadašnja članica Nadzornog odbora, dok je nova zamjenica predsjednice Božica Čićek-Mutavdžić, koja je također bila u Nadzornom odboru, u kojem je i dalje Ivo Šulenta.

Svemu tomu prethodio je i Bakićev odlazak, odnosno prijenos njegove tražbine na Meta nekretnine j. d. o. o. iz Zagreba. Spomenuta tražbina iznosi 42.650.000,00 kuna.

I Kaufland je u međuvremenu odustao od Varteksa. Raskid ugovora s Kauflandom priskrbio je Varteksu drugi najveći vjerovnik Stjepan Čajić, samozatajni IT stručnjak porijeklom iz Hercegovine kojeg su još prije četiri mjeseca mediji nazivali spasiteljem te tvrtke.

Osim Bakića, i Čajić je davao Varteksu pozajmice, a u travnju ove godine objavljeno je da će upravo on podmiriti Varteksove dugove prema bankama.

Međutim, zapelo je u pregovorima s bankama, prvenstveno s HBOR-om, a to je djelomično dovelo do situacije u kojoj se Varteks trenutačno nalazi. No za one koji su zaboravili, Varteks nije u problemima od jučer. Varteks je bio u problemima i kad je Nenad Bakić koncem ljeta 2018. godine za 20 milijuna kuna, odnosno 46,69 % dionica, postao većinski vlasnik Varteksa.

Podsjetimo da traje suđenje Zoranu Košćecu, predsjedniku Uprave Varteksa od 2005. do 2018., i Željku Krčmaru, bivšem izvršnom direktoru Sektora upravljanja imovinom varaždinskoga tekstilnog poduzeća.

Optužnicu protiv njih podignulo je Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu 7. srpnja prošle godine zbog kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju. Tereti ih se da su još 27. rujna 2007., protivno odredbama Zakona o trgovačkim društvima i protivno odluci Nadzornog odbora o prodaji robne kuće u Beogradu, prodali taj objekt od 2000 kvadrata za 670.000 eura iako je cijena iznosila 1,6 milijuna eura, pri čemu su naveli da je nižeg stupnja uređenosti i površine 1360 m². Novi vlasnik tu je nekretninu u studenome 2007. prodao za iznos od 2.350.000 eura.

Podsjetimo i da je unazad petnaestak godina rasprodan niz vrijednih Varteksovih nekretnina, uključujući i zgradu na zagrebačkom glavnom trgu. Dio je rasprodala bivša Uprava, a dio banke.

Kad je postao najveći dioničar, Bakić je uložio vlastita sredstva, ali tada je tvrtka već bila opterećena ogromnim gubicima. Onda je tvrtku na koljena bacila pandemija, odnosno lockdown, a tad su počela i otkazivanja narudžbi iz inozemstva.

Krediti, dugovi, zadužnice i vrijedne nekretnine…

Varteks trenutačno ima dva aktivna kredita, jedan iz 2013. godine i drugi iz 2020. godine. Prvi kredit, Zaba/HBOR, sklopljen je po modelu rizika na iznos od 10,3 milijuna eura, od čega su 4,3 milijuna iz HBOR-a, a ostatak iz Zabe. Drugi kredit, Erste/HBOR, sklopljen je kao mjera pomoći uslijed pandemije na iznos od 10 milijuna kuna (5 milijuna HBOR i još 5 Erste).

Kredit iz 2013. osiguran je hipotekom na nekretnine u Varaždinu, kojima je vrijednost procijenjena na 12,99 milijuna eura. Upućeni sugovornici pak napominju da je vrijednost i veća od procjene s obzirom na pokazatelje tržišta nekretnina.

Uprava Varteksa je putem Zagrebačke burze izvijestila javnost da je 21. travnja ove godine sklopljen Ugovor o uvjetima pristupa i podmirenja duga dužnika s dioničarom Stjepanom Čajićem. Ugovorom su regulirani uvjeti pod kojima će Čajić pristupiti dugu Varteksa prema kreditorima, Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak i Zagrebačkoj banci.

Prema ekskluzivnim informacijama kojima raspolažemo, Čajić, inače osnivač i vlasnik tvrtke Stype, koja nudi hardverska i softverska rješenja za proširenu stvarnost i emitiranje virtualnih studija u stvarnom vremenu, sasvim je logično postavio svoje uvjete bankama. Te uvjete blagoslovila je tadašnja Uprava Varteksa, koja je s njim potpisala ugovor.

– Čajić je, kao i Bakić, uložio svoj kapital u dobroj vjeri – kažu nam upućeni koji su tada sudjelovali u razgovorima toga mladog poduzetnika i Uprave Varteksa te ljudi koji su upoznati s cijelom kronologijom pada Varteksa i problemima u pregovorima s bankama, prvenstveno s HBOR-om. Uvjereni su da Čajiću nije cilj rasprodati imovinu, a hoće li to biti tako, ostaje za vidjeti.

S druge strane, razumljivo je i da HBOR nije privatna banka, već je u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske, i zato je upitno da će netko od nadležnih u toj instituciji na svoju ruku donositi odluke o otpisu dugova, odnosno preuzeti odgovornost za eventualnu propast Varteksa i u slučaju da se preostala dugovanja otpišu. Kako nam kažu upućeni, strahuje se i da bi im se na teret moglo staviti da nisu imali jednak pristup prema svim dioničarima, a tu je i rizik kaznene odgovornosti. Istaknimo i da je Varteks strateški projekt Vlade, ali kao što smo već spomenuli, još jedna državna institucija nije imala previše razumijevanja za varaždinsku tekstilnu tvrtku, nego je Porezna uprava prva poslala ovrhu.

No, vratimo se na ugovore i pregovore s bankama te uvjete koje je postavio Čajić, a koji su mu omogućili da stavi zadužnicu na česticu Kauflanda, zbog čega je taj trgovački centar i odustao od investicije.

Pozajmice

I dok upućeni u pregovore tvrde da je Čajić imao dobre namjere i da mu je cilj zadržati proizvodnju i radnike, u bankama su sumnjičavi i štite svoje interese.

HBOR-u je sporno što Čajić ima pravo (sukladno ugovoru s Varteksom), pored naknade za podmirivanje duga od 5,8 milijuna eura, potraživati i naknadu za ishođenje otpusta duga, koja bi iznosila otprilike 4,45 milijuna eura te bi bila osigurana hipotekom prvog reda na nekretninama u Varaždinu, čija procijenjena vrijednost iznosi 12,99 milijuna eura.

U istom ugovoru stoji da bi Čajić imao pravo dio potraživanja podmiriti kompenzacijom kroz kupoprodaju Varteksovih nekretnina. Taj ugovor između Čajića i Varteksa sklopljen je 21. travnja 2022. godine, kao što smo već spomenuli. Uza sve to, Čajić je HBOR-u predložio i da iznos koji bi trebao platiti bankama umanji. Iz bankarskih krugova kažu kako bi se iz svega moglo zaključiti da bi Čajić mogao doći u situaciju da za efektivno plaćena 2,4 milijuna eura stekne potraživanja od 10,3 milijuna eura prema Varteksu, a koje potraživanje bi u cijelosti bilo osigurano založnim pravom prvog reda na nekretnine Varteksa, vrijednosti procijenjene na gotovo 13 milijuna eura.

U dvama navratima banke su prošle godine izdale brisovna očitovanja za dio dugovanja, što se odnosilo na prodajne transakcije (Spar i Kaufland), a kojima bi dio sredstava od prodaje ostao Varteksu. Međutim, u međuvremenu je Kaufland odustao od investicije. Varteks se pak u više navrata zadužio kod Čajića mimo dogovora s bankama (banke su tražile zabranu opterećivanja imovine od dodatnog zaduživanja). Time Čajić dolazi u situaciju da uvjetuje izdavanje brisovnog očitovanja za realizaciju transakcija kupoprodaje. S druge strane, ostaje činjenica da je Varteks dosad uspijevao održavati proizvodnju, većim dijelom zahvaljujući pozajmicama Bakića i Čajića. Sigurno je da će svaki od vjerovnika nastojati ostvariti svoja prava, a radnicima ostaje da čekaju ishod pregovora s bankama.

Dobiš optimističan: Vjerovnici izrazili pozitivnu namjeru da podrže Varteks

O cijeloj situaciji u Varteksu kontaktirali smo prošlog tjedna i novog člana Uprave tvrtke Dražena Dobiša.

Potvrdio nam je da radnici prošlog tjedna nisu bili na poslu te da im je godišnji odmor produžen do ponedjeljka.

– Radnici su se vratili na posao u srijedu, 17. kolovoza, no zbog situacije u Varteksu, blokada računa od Porezne uprave i Grada Varaždina, a iz straha za moguću neisplatu plaća za srpanj, odbili su početi s radom i zatražili produžetak godišnjeg odmora do ponedjeljka, 22. kolovoza, što sam im i odobrio – kaže nam Dobiš. Navodi i da je politika minimalnih plaća u Varteksu prisutna već dugi niz godina, više od jednog desetljeća.

Upitali smo ga i je li upoznat s informacijama da je prošlog četvrtka održan sastanak vjerovnika u HBOR-u.

– Na sastanku vjerovnika održanom u četvrtak, 18. kolovoza, svi prisutni vjerovnici izrazili su pozitivnu namjeru da podrže Varteks. Pregovori su i dalje u tijeku – kaže Dobiš.

Kaže i da uskoro planira sazvati sastanak s najvećim dioničarima.

– Osobno nisam u kontaktu s najvećim dioničarima, no namjera mi je u najskorijoj budućnosti, ako okolnosti dopuste, zakazati sastanak s njima – najavljuje Dobiš. Što se tiče mogućeg štrajka, vjeruje da do njega neće doći.

– Držim da su svi radnici Varteksa duboko svjesni situacije u kojoj se nalazimo i da bi mogući štrajk vrlo vjerojatno označio i kraj – kaže nam član Uprave.

Hoće li propasti strateški projekt Vlade?

Vlada je u lipnju prošle godine ˝Varteks kvart – urbanu regeneraciju˝ proglasila strateškim projektom.
Prva faza trebala je uključivati realizaciju sjevernoga kružnog toka na Zagrebačkoj cesti s pristupnom prometnicom, uključivo svu pripadajuću komunalnu infrastrukturu, a druga realizaciju južnoga kružnog toka i srednjeg „T“ raskrižja na Zagrebačkoj cesti te preostalog dijela prometnica s komunalnom infrastrukturom.
Unutar područja obuhvata zone Varteksa, kako stoji u odluci Vlade, planiraju se ujedno i zahvati uklanjanja neaktivnih građevina, koji imaju za cilj stvaranje pretpostavki za novu gradnju, čime se postižu uvjeti za funkcionalnu urbanističku i arhitektonsku rekonstrukciju cijele zone.
– Kao posljedica realizacije tog strateškog projekta stvorit će se uvjeti za transformaciju postojećih središnjih dijelova zone koji će ostati u postojećoj funkciji tekstilne i modne industrije, kao i za izgradnju novih građevina, s naglaskom na javnim sadržajima i funkcijama od osobite važnosti za lokalnu zajednicu. Projekt će, uz ostalo, i znatno pridonijeti održavanju i razvoju poslovanja Varteksa i očuvanju postojećih radnih mjesta – objasnili su tada u Vladi. Međutim, sad taj cijeli projekt dolazi u pitanje. U Zakonu o investicijskim strateškim projektima nije striktno navedeno da otvaranje stečaja nužno dovodi do gubitka statusa strateškog projekta. Međutim, nameće se logično pitanje može li posrnula tvrtka u stečaju projekt realizirati.

Čajić, Bakić i pozajmice

Prilikom odobrenja Erste/HBOR kredita iz 2020. godine uvjet za korištenje kredita bila je izjava o podređenosti potraživanja Nenada Bakića kao najvećega pojedinačnog dioničara, dok bi sukladno Čajićevoj ponudi on kao drugi pojedinačni dioničar preuzeo hipoteke prvog reda od Zabe i HBOR-a uz značajan otpust duga od oko 4,5 milijuna eura. Uz to, njegove pozajmice Varteksu nisu podređene obvezama Varteksa po kreditima. Stoga, ako bi HBOR ispunio Čajićeve zahtjeve, nije isključeno da bi se moglo tvrditi da HBOR nije imao jednak pristup u odnosu na dioničare koji su davali pozajmice Varteksu.

HBOR-u je sporno jer Čajić ima pravo (sukladno ugovoru s Varteksom), pored naknade za podmirivanje duga od 5,8 milijuna eura, potraživati i naknadu za ishođenje otpusta duga, koja bi iznosila otprilike 4,45 milijuna eura te bi bila osigurana hipotekom prvog reda na nekretninama u Varaždinu, čija procijenjena vrijednost iznosi 12,99 milijuna eura