Predsjednik Udruge međimurskih proizvođača krumpira Damir Mesarić rekao je za HRT da će ovogodišnji urod krumpira zbog posljedica suše biti upola manji.

Ističe da je zima bila vrlo sušna, a uvjete za rast je dodatno pogoršalo hladno proljeće.

– Vađenje krumpira je do nedavnih kiša bilo otežano, a sada je opet suša. To kiše što je palo je minimalno, nama bi trebalo bar u dva-tri navrata po 25 litara po četvornom metru, odnosno nekih 75 litara kiše da bismo počeli vaditi krumpir – dodao je Mesarić.

Primjerice, 2020. prinos po hektru bio je od 45 do 50 tona, a sada se, kako kaže, kreće od 15 do 18 tona od novog sjemena, a od sjemena proizvođača, tzv. farmerskog sjemena još je manji.

– Ni natapane parcele ne daju više od 25 tona po hektru jer biljka jednostavno ne trpi velike stresove – rekao je predsjednik Udruge za HRT.

Upozorava i kako su, za razliku od prošle godine koja je isto bila sušna, uvjeti proizvodnje ove godine bili znatno teži i izazovniji, s obzirom na veliko povećanje troškova repromaterijala, kojima treba pridodati i povećani trošak hlađenja skladišta.

– Lani smo razgovarali samo o suši, a sada smo u duplo težoj situaciji – umjetna gnojiva, nafta – sve je otišlo gore – kaže i dodaje da je, primjerice, trošak skladištenja poskupio pet-šest puta.

Podsjeća kako su na posljedice suše upozorili resornu ministricu poljoprivrede Mariju Vučković na nedavno održanom sastanku u Ministarstvu te da je proizvođačima tada predstavljen hrvatski prijedlog izvanrednog instrumenta pomoći u okviru EAFRD-a, a objava natječaja Mjere 22 je planirana početkom listopada. Prijedlogom se omogućava jednokratna pomoć poljoprivrednicima u iznosu od 15 tisuća do 100 tisuća eura, dok je ukupna vrijednost mjere približno 200 milijuna kuna.

Mesarić smatra da je nužno pravedno raspodijeliti ta sredstva te da neke kulture ne bi trebale biti obuhvaćene, primjerice pšenica, koja nije toliko stradala od suše. Stradala je možda nekih 10 do 15 posto, piše HRT.

Dodaje da je svjestan da Vlada nema toliko novca te da će se morati nešto sustavno mijenjati, a ne samo tražiti pomoć. Smatra da će se morati pokrenuti investicije u navodnjavanje.

Poskupljenje se ne očekuje

– Unatoč manjem urodu i povećanju troškova, proizvođači ne najavljuju značajno povećanje cijene – navodi Mesarić.

Prema podacima konzultantske tvrtke Smarter, proizvodnja krumpira u Hrvatskoj odvija se na približno 10.000 hektara, a proizvedene količine osciliraju, što je povezano uglavnom s vremenskim prilikama. Zadnjih godina bilježi se odlična 2016. kada je proizvedeno gotovo 200.000 tona krumpira. U 2020. krumpir je bio zasijan na 9.325 hektara, s kojih je izvađeno 174.279 tona krumpira. Prema podacima Smartera, više od 60 posto proizvodnje osiguravaju Međimurska i Varaždinska županija, a samodostatnost je u posljednje tri godine oko 90 posto, piše HRT.