Svečanim euharistijskim slavljem, na prostoru iza varaždinske katedrale, u nedjelju je proslavljen srebrni jubilej – 25. obljetnica uspostave Varaždinske biskupije.

Na misnom slavlju, kojim je predsjedao Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, sudjelovali su brojni vjernici, biskupi, svećenici, redovnici, redovnice, laici.

Na početku mise, svima okupljenima je riječi pozdrava i dobrodošlice uputio biskup domaćin mons. Bože Radoš, osobito kardinalu Bozaniću te mons. Želimiru Puljiću, zadarskom nadbiskupu i predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije, ali i svim ostalim nadbiskupima i biskupima koji su na ovo slavlje došli iz svih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore te Slovenije.

Izrazio je radost zbog prisutnosti brojnih svećenika, redovnika i redovnica te poručio kako njihova brojnost govori da je cijela Varaždinska biskupija na svoj način simbolično prisutna na ovom slavlju. Pozdravio je i predstavnike civilnih vlasti: župane, gradonačelnike, načelnike kao i prisutnost voditelja kulturnih, znanstvenih, školskih, zdravstvenih i humanitarnih ustanova koje djeluju na području Biskupije.

Podsjetio je potom na povijest osnutka biskupije i pređene etape s dvojicom dosadašnjih biskupa mons. Markom Culejom te mons. Josipom Mrzljakom za kojeg je rekao da je pola dionice od ovih 25 godina bio na čelu Božjega naroda.

Istaknuo je i kako u Crkvi nisu samo biskupi te je brojnim lijepim riječima uputio zahvale i poruke ohrabrenja svećenicima, vjeroučiteljima, djeci, obiteljima te osobama s invaliditetom kojima je poručio da su dragocjenost i blago Crkve.

– U vama se najljepše ogleda lice Kristovo. Svima nama u Crkvi Bog daje priliku da u vama prepoznamo i zavolimo Njega – poručio je biskup Radoš.

Kardinal Josip Bozanić je u svojoj homiliji između ostalog rekao kako je srebrni jubilej Varaždinske biskupije prigoda ponovo vidjeti što je sve zasijano te što se i kako razvija.

Na kraju euharistijskog slavlja svima okupljenima obratio se mons. Puljić poručivši kako “pred brojnim kušnjama zla i besmisla koji često vode k fatalizmu i beznađu, kao članovi Crkve koja se ponazočuje u ovoj partikularnoj Varaždinskoj biskupiji, osjećamo se pozvanima biti nositeljima nade i prorocima smisla.”

Biskupu Radošu je, pak, poželio da mu Gospodin pomaže graditi i izgrađivati Crkvu Božju i ispovijedati vjeru u Isusa Krista, da služi i zauzima se za druge, posebice za one slabe i u nevolji.