Povežite se s nama

Kultura

Knjiga o poginulim novinarima, već stota knjiga Mladena Pavkovića o Domovinskom ratu!

Objavljeno:

- dana

Hrvatski novinar i publicist Mladen Pavković ovih je dana objavio stotu knjigu na temu hrvatskog obrambenog Domovinskog rata! Riječ je o knjizi „Hrvatski novinari – perom i kamerom protiv sile“, a čija je naklada sufinancirana i od Ministarstva hrvatskih branitelja RH.

Među braniteljima i onima koji su stvorili hrvatsku državu bilo je i relativno mnogo novinara, foto-reportera, snimatelja i drugih, tako da je potpuno istinita informacija kako su i ti ljudi dali veliki obol u pobjedi nad srpskim četnicima i domaćim izdajicama.

No, već danas ta se profesija vrlo rijetko, ili se uopće ne spominje, prigodom raznih obljetnica i obilježavanja važnijih datuma iz naše suvremene povijesti. Ako bi pitali, zna li netko nekog novinara iz Domovinskoga rata, većina bi sigurno spomenula Sinišu Glavaševića, a nakon njega dugo, dugo – nikoga.

Međutim, na spomen ploči na zgradi Hrvatskog novinarskog doma u Zagrebu „zlatnim slovima“ uklasana su imena poginulih novinara, tehničara i tv snimatelja. Oni nisu poginuli s puškom u ruci, oni su ubijeni s olovkom ili kamerom samo zato što su svijetu prenosili istinu- ističe uz ostalo autor u predgovoru, te nastavlja:

– Postavlja li itko pitanje što bi se dogodilo s ljudima od pera koji su tijekom rata objavljivali i potpisivali svoje reportaže da smo, nedaj Bože, kojim slučajem rat izgubili? Zar se nitko ne sjeća što se dogodilo s nekoliko stotina novinara koji su u vrijeme II. svjetskog rata objavljivali svoje članke u novinama i tiskovinama NDH? Brozovi partizani jednostavno su ih likvidirali, a jedan manji dio bio je „pošteđen“ na način da su im doživotno zabranili djelovanje u ovoj profesiji, o čemu su opširnije pisali i Josip Grbelja i Tihomir Dujmović. Neki su uspjeli pobjeći u inozemstvu i tamo nastaviti s novinarskim poslom, ali ti i takvi sve do stvaranja hrvatske države, tj. do 1990. nisu se smjeli vratiti u Domovinu. Ni do današnjih dana nitko nije odgovarao za progon i ubijanje novinara. A koliko je Brozovim komunistima uistinu bilo stalo do novinara najbolji je primjer i čuvenog Franje M. Fuisa poznatijeg kao FRA MA FU-a. On je bio jedan od najboljih reportera na ovim prostorima, čak je početkom pedesetih posmrtno dobio i partizansku Spomenicu, (iako nije bio u partizanima), ali iako je poginuo u zrakoplovu 1944., u okolici na Plitvičkih jezera, još nitko ne zna ni gdje je njegov grob. Na moju inicijativu, prije nekoliko godina, podignuta mu je Spomen – ploča na pročelju kuće u kojoj je živio i radio u Zagrebu, a objavio sam i nekoliko reprint izdanja njegovih knjiga. Manje – više sve je to prošlo vrlo šturo i gotovo nezapaženo, pa čak i od onih kolega novinara koji su godinama „kopirali“ Fuisa, koji im je bio i više od uzora. No, mi ne smijemo dopustiti da vrijeme prekrije naše kolege, hrvatske novinare koji su dali i svoje živote za hrvatsku slobodu. Tu u prvom redu mislimo na Sinišu Glavaševića, Gordana Lederera, Stjepana Penića, Tihomira Tunukovića, Živka Krstičevića,  Žarka Kaića, Branimira Polovinu, Đuru Podboja, Pava Urbana, Nikolu Stojanca, Ivana Maršića, Tomicu Belavića, Željka Ružičića i Zdenka Purgara…. Svi su oni ubijeni u vrijeme velikosrpske agresije. Glavašević je pronađen na Ovčari, a Penića su četnici zaklali i zapalili! Pavo Urban pao je od minobacačke granate nedaleko Orlandova  kipa u Dubrovniku dok je snimao razaranja svoga grada. Žarko Kaić je autor potresnih snimaka hrvatskih izbjeglica s početka Domovinskog rata. Ubijen je u Osijeku snimajući naoko mirni prizor tenkova na cesti…. Njegove zadnje snimke prikazuju tenk udaljen oko pedesetak metara iz kojeg je ispaljen rafal koji ga je pokosio. Pri tome je teže ranjen i njegov kolega Dragan Krička. Ratni zločinci tada su izjavili kako su vojnici JNA mislili da snimatelj umjesto kamere drži  protutenkovsko oružje te da nije čudno što je na snimatelja pucano. Ta ista JNA nije željela pomoći ni Gordanu Ledereru kad je bio teško ranjen. Krstičevića su također ubili velikosrpski agresori, baš kao i Tunukovića… Svi su oni, kao i drugi, bili nenaoružani i na zadatku istine. Zbog toga su i ubijeni. Gdje su odgovorni za njihovu smrt? -pita se Pavković.

Ovo su tek samo neki od razloga zbog čega je ova knjiga, koja donosi i životopise poginulih hrvatskih novinara, ugledala svjetlost dana.

– Sve što radim, radim pod geslom – Da se ne zaboravi! – kazao je autor koji već priprema i neke druge knjige vezane uz stvaranje slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države, a koji je uz ostalo snimio i više dokumentarnih filmova vezanih uz hrvatski obrambeni Domovinski rat.

Kultura

U Varaždin stiže hrvatski Indiana Jones, arheolog koji je svoje avanture predstavio u 40-ak zemalja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu Srijede u Muzeju 8. svibnja u palači Herzer GMV-a o svom profesionalnom putu, koji ga je odveo na brojne iznimne arheološke lokalitete, govorit će hrvatski arheolog Drago Obradović.

Tijekom 50 godina djelovanja Drago Obradović održao je brojna predavanja u 40-ak zemalja na pet kontinenata pred posjetiteljima te u televizijskim i radijskim emisijama.

Redovito sudjeluje na međunarodnim kongresima biblijskih arheologa, kao i u arheološkim studijskim ekspedicijama na Bliskom istoku. Višekratno je obišao i snimio zaboravljene gradove drevnih civilizacija koje, kako navodi, dosad nije posjetila nijedna filmska ekipa.

Trostruki je magistar znanosti i gostujući profesor na nekoliko fakulteta te autor više knjiga, među kojima su Arheologija potvrđuje Bibliju (prevedena na 11 jezika), Otkrijte čuda drevnog Egipta, Senzacionalna arheološka otkrića (tri izdanja), Nestali gradovi i civilizacije (prevedena na četiri jezika) i druge.

Ovog puta u središtu predavanja, umjesto tajni drevnih civilizacija, bit će njegove autobiografske referencije, na temelju kojih će posjetitelji doznati i zašto su mu neki nadjenuli naziv hrvatski Indiana Jones. 

Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.

Nastavite čitati

Kultura

Dani folklora u Maruševcu iz godine u godinu oduševljavaju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.

Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.

-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.

Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.

Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.

Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.

U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.

Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje