U Varaždinskoj županiji još uvijek raste kebrač, biljna vrsta iz ledenog doba koja je danas kritično ugrožena u Hrvatskoj i cijeloj Europi.

Da bi spasili primjerke koji rastu na šljunčari Turnišće u Sračincu, Javna ustanova Priroda Varaždinske županije je prošli tjedan organizirala hitnu akciju presađivanja ove rijetke biljke.

– Kebrač je pokazatelj zdravih i prirodnih rijeka, nekada ga se često moglo vidjeti na dravskim sprudovima dok je danas gotovo u potpunosti nestao i može se pronaći još jedino na doprirodnim staništima poput šljunčara ili kanala. Zbog širenja radova na iskapanju šljunka, biljke koje rastu na šljunčari hitno je trebalo premjestiti na povoljna prirodna staništa uz rijeku Dravu. Kebrač je sa šljunčare presađen na dravske sprudove nizvodno od Ormoškog jezera – rekla je Sanja Kopjar, ravnateljica Javne ustanove Priroda Varaždinske županije.

Budući da se kebrač u Hrvatskoj nalazi na popisu strogo zaštićenih biljnih vrsta, za akciju je trebalo dobiti i dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a sama je akcija provedena uz stručno vodstvo predstavnika Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.

– Tridesetak mladih biljaka kebrača iskopano je sa supstratom u kojem su biljke rasle te odvezeno i posađeno na dravskome sprudu. Presađena su i dva velika grma kebrača, koja su djelatnici Srednje škole „Arboretum Opeka” prethodno i orezali. Od orezanih grančica napravit će se reznice i pokušati razmnožiti u našoj Srednjoj školi u Marčanu, ali i u Botaničkom vrtu u Zagrebu. Na taj se način pokušava očuvati ova kritično ugrožena biljka, a dobivene sadnice moći će se koristiti i za neke buduće akcije sadnje i pokušaje vraćanja kebrača na rijeku Dravu – pojasnila je Sanja Kopjar.

Ova akcija nije prvi pokušaj vraćanja kebrača na neobrasle površine šljunčanih i pješčanih dravskih sprudova budući da su slične aktivnosti provedene i u drugim europskim zemljama, a tijekom 2018. i 2019. godine i u Hrvatskoj na području Legrada, u sklopu projekta Drava Life.

– Tada akcija, nažalost, nije bila uspješna, no mi se nadamo da ćemo naš kebrač sa šljunčare Turnišće ipak pronaći kako uspješno raste i prilikom idućeg obilaska rijeke Drave – ističe ravnateljica Javne ustanove Priroda.

Kebrač je grmolika biljka koja može narasti u visinu do gotovo dva metra. Raste na šljunčanim i pjeskovitim podlogama, preferira vrlo vlažno tlo, no dobro uspijeva i na sušnijim tlima. Ima i posebnu prilagodbu koja mu omogućuje da preživi i prilikom suše, a riječ je o dubokom korijenju koje i za najsušnijih razdoblja i niskih vodostaja rijeka može upiti tekućinu iz tla i na taj način preživjeti. Kebrač voli sunce, ali ne prejako i intenzivno, stoga raste na blago osunčanim terenima. Prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode (IUCN), kebrač je kritično ugrožena vrsta jer ima izuzetno visok rizik od izumiranja u prirodi zbog čega je od velike važnosti očuvati svaki primjerak ove strogo zaštićene biljke.