U medijima i javnosti na sjeveru Hrvatske u posljednje se vrijeme dosta razgovaralo o drogi, konkretnije o pretragama domova i količini koja je nađena.
S time na umu provjerili smo kakvi su podaci o racijama i količini tako zaplijenjene droge na području Policijske uprave varaždinske i Policijske uprave međimurske. Jednaka pitanja postavili smo u obje policijske uprave s time da smo iz PU varaždinske dobili prilično šture i nepotpune odgovore.
– Na području Policijske uprave varaždinske tijekom 2019. godine zabilježeno je 110 kaznenih djela iz domene zlouporabe droga, 2020. godine 185, a 2021. godine 89 takvih kaznenih djela. Tijekom proteklih 11 mjeseci ove godine zabilježena su 82 kaznena djela iz ove domene. Što se tiče prekršajnih prijava iz domene zlouporabe droga, 2019. godine zabilježen je 161 prekršaj, 2020. godine 166, a 2021. godine 167. U proteklih 11 mjeseci ove godine bilježimo 144 takva prekršaja – stoji u odgovoru varaždinske policije iz kojeg je jasno da u protekle četiri godine nema velikh promjena kad se radi o kaznenim djelima koja uključuju drogu. PU varaždinska nam je još poslala samo tablicu u kojoj su objedinjeni podaci o količni zaplijenjene droge. Svih godina najveći dio zaplijenjene droge otpada na marihuanu. Prema tome varaždinska je policija od 2019. do kraja studenoga 2022. godine zaplijenila ukupno 520,6 kilograma droge. Treba reći da je rekordna po zapljenama bila 2019. kada je policija zaplijenila 493 kilograma marihuane i više od 6 kilograma kokaina. Ove je godine PU varaždinska zaplijenila 11,6 kilograma droga.
Nismo bili zadovoljni što nam nisu odgovorili koliko su pretraga domova i drugi objekata izvršili tijeko 2022. godine pa smo se snašli. Naime, PU varaždinska svaki dan na svojoj internetskoj stranici objavljuje vijesti o kaznenim djelima. Te smo vijesti pretražili tražeći djela koja se odnose na drogu, pa ovo nije službena policijska statistika već se odnosi samo na radnje koje su obavili i objavili na webu, a odnose se na drogu.
Prema tim podacima PU varaždinska je do kraja studenoga 2022. obavila osam pretraga u kojima su našli drogu. Ponovno je najčešće nađena marihuana. Prema onome što smo mi uspjeli naći za ovu godinu najveća zapljena dogodila se nakon pretrage 18. listopada kada je pretraženo 28 domova i drugih prostorija, osobnih vozila i poslovnih prostora na području Varaždinske županije, kojima se koriste desetorica muškaraca u dobi od 29 do 60 godina. To je najveća ovogodišnja zapljena jer je nađeno više od 2 kilograma droge marihuane te 32 grama kokaina.
Međimurje
PU međimurska poslala je puno konkretnije odgovore o zapljenam droge na svom području. Na godišnjoj razini na području Policijske uprave međimurske provede se dvadesetak pretraga iz domene kriminaliteta droga. U komparaciji s proteklim pandemijskim godinama (2021. i 2020.) te pretpandemijskom 2019. godinom, može se zaključiti kako nema većih odstupanja u broju provedenih pretraga. – Tijekom ove godine zabilježena je najveća pojedinačna zapljena marihuane od 933,4 grama, hašiša od 253,3 grama te sintetskog kanabinoida, tzv. “Galaxyija” od 40,7 grama pakiranog u pojedinačnih 385 paketića pripremljenih za daljnju prodaju i konzumaciju. Zapljena marihuane i hašiša ostvarena je u Mihovljanu, a sintetskog kanabinoida u Kuršancu. Zapljena marihuane i hašiša rezultirala je i zapljenom novčanog iznosa većeg od 300.000 kuna, kao protupravne imovinske koristi pribavljene počinjenjem kaznenog djela – pojasnili su iz međimurske policije. Dodali su da broj policijskih službenika potreban za obavljanje pretrage varira od situacije do situacije. Veći broj službenika je potreban za pretraživanje većih objekata (poslovnih prostora i slično) te kada se pretražuju otvoreni prostori, ali kada se pretražuju stanovi i obiteljske kuće, tada je potreban broj službenika znatno manji.
– Kad se govori o nadzoru objekata i osoba broj potrebnih policijskih službenika potrebnih za to varira od situacije do situacije. Ponekad je pretraga rezultat realizacije višemjesečnog kriminalističkog istraživanja, a ponekad rezultat pojedinačnog događaja, koji ima značajke korisne informacije za rad policije, a za koju se procijeni da nije potrebno provoditi duži nadzor, već da je u cilju oduzimanja droge, sprečavanja daljnje prodaje ili mogućeg uništenja droge od strane počinitelja te je pretragu potrebno obaviti što žurnije. Tijekom ove godine realizirano je više pojedinačnih kriminalističkih istraživanja koja su rezultirala uhićenjem te pritvaranjem 10-tak osoba. Na kraju, potrebno je naglasiti kako se suzbijanje zlouporabe droga ne očituje samo kroz kriminalistička istraživanja tijekom kojih se provode pretrage, već se značajni dio odnosi i na tzv. “uličnu redukciju droge” te zapljene droge na graničnim prijelazima. Tijekom 11 mjeseci ove godine na području Policijske uprave međimurske u ukupnom segmentu suzbijanja zlouporabe droga (ukupan broj svih zapljena – granični prijelazi, “ulična redukcija” i pretrage) evidentirano je 214 zapljena raznih vrsta droga – završili su iz PU međimurske.
Župan Anđelko Stričak je danas, 6. svibnja, proglasio prirodnu nepogodu zbog mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća.
U razdoblju od 21. do 24. travnja, u noćnim i jutarnjim satima, mraz je nanio velike štete na poljoprivrednim kulturama i trajnim nasadima.
Odluka je donesena nakon što su iz Grada Lepoglave i Općine Donja Voća zahtjeve za proglašenje prirodne nepogode dostavili Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta.
Prema zaprimljenim zahtjevima, štete na poljoprivrednim kulturama su od 30 do 80 %.
Prva procjena ukupne štete zbog mraza na području dvije jedinice lokalne samouprave iznosi 460.000 eura.
Sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, oštećeni štetu trebaju u roku od 8 dana od proglašenja prirodne nepogode prijaviti Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku i na propisanom obrascu. U roku od 15 dana Općinsko povjerenstvo treba izraditi prve procjene šteta, a u roku od 50 dana Županijskom povjerenstvu dostaviti konačnu procijenjenu štetu.
Županijsko povjerenstvo će potom u zakonskom roku prijavljene konačne procjene štete dostaviti Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima.
Varteks je za Jugoslavije, diljem države imao više od 200 trgovina. U toj varaždinskoj tvrtki radilo je preko 12.000 radnika. Bila su zlatna vremena i tvrtka je hranila mnoge obitelji u Varaždinskoj županiji.
Danas je tvrtka spala na manje od 700 radnika. Ti isti radnici nisu primili pola plaće za veljaču, kao ni cijelu plaću za ožujak.
Zbog toga su se odlučili na štrajk. Tužna, smrknuta lica, suze u očima, očaj i bijes, vidjeli smo u ponedjeljak, 6. svibnja na parkiralištu ispred tvrtke.
– Mi smo želimo svoje plaće za svoj rad – vikali su.
Mnogi radnici cijeli svoj radni vijek provode u istoj tvrtki.
– Ovo je žalosno. Tu sam od 16. godine. I prije smo bili bez plaće, ali imali smo puno posla. Svašta smo prošli s raznim upravama. Sada nemamo posla, situacija je eskalirala. Niti taj minimalac ne dobijemo, a nemamo ni posla. Kako da dođemo na posao, kako da si kupimo nešto za jesti na poslu, od čega? Ne znam možemo li ovo prebroditi. Imam 35 godina staža. Pola obitelji mi je ovdje radilo, sa suprugom sam gradila kuću iz tog minimalca. Sve sam ovdje ostavila – rekla je gotovo kroz suze Rosana Liber.
Ono što sve radnike zanima kad će napokon dobiti svoje plaće. Ističu da će štrajk trajati dok ne dobiju svoje plaće.
– Nije tajna da je Varteks već bio u teškoj situaciji, no ovi radnici neće nastaviti s proizvodnjom dok ne dobiju dio plaće za veljaču i cijelu plaću za ožujak. Radnici Varteksa taoci su vrijednosti imovine Varteksa. Pripadnici krupnog kapitala žele se imovine Varteksa domoći što jeftinije i brže – ističe Tomislav Rajković, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
FOTO : IVAN AGNEZOVIC
