Pola života proveli su na poslu, a sada jedva da imaju za režije i hranu. Takva je otprilike sudbina većine hrvatskih umirovljenika, izuzev onih s povlaštenim mirovinama.

Male mirovine i sve teži uvjeti života, inflacija i rast cijena… Sve su to izazovi s kojima se suočavaju umirovljenici u Hrvatskoj. Mnogi od njih žive na rubu egzistencije, a mirovine koje primaju često nisu dostatne ni da pokriju troškove režija. Stoga je njih više od 23 tisuće odlučilo vratiti se na posao.

Neki rade zato što to žele, ali većina iz egzistencijalnih razloga. S obzirom na egzodus mladih i radno sposobnih u zemlje u okruženju, gdje su veće plaće i bolji uvjeti rada, hrvatsko gospodarstvo, ali i javni sektor, vape za radnicima, a to je onda otvorilo mogućnost za zapošljavanjem umirovljenika.

Na rubu egzistencije

– Mjesečno primam manje od 400 eura. Da mi djeca ne pomažu ne bih s tim mogla platiti ni režije ni hranu – požalila nam se umirovljenica koja je zamolila da joj ne pišemo ime. Radni vijek provela je u jednom proizvodnom pogonu, a kad je firma bila pred gašenjem, jedno je vrijeme bila na burzi, a zatim otišla u prijevremenu mirovinu. Sada umirovljeničke dane provodi na blagajni u jednoj trgovini. I ona radi zato što mora.

Moglo bi Vas zanimati:

Poznati lanac drogerija radnicima je ponovno povećao plaće

Poznata tvrtka od siječnja je povećala bruto plaće za devet posto za više od 2060 svojih zaposlenika. Prema neslužbenim informacijama,...

– Teško je stajati četiri sata, a ima dana kad razmišljam što imam od toga da sam od svoje rane mladosti pet dana u tjednu išla na posao, dizala se po mraku da bi stigla na posao… A sada, umjesto da mi umirovljenici putujemo i odmaramo kao ljudi koji su mirovinu stekli u uređenijim europskim zemljama, očito nam je sudbina da radimo do iznemoglosti – kaže nam naša sugovornica.

Rade jer moraju

Upravo je trgovina najzastupljenija djelatnost po pitanju zapošljavanja umirovljenika, a neki od njih rade i u zdravstvu, građevini… Ima ih među dostavljačima, ali i gotovo svim uslužnim i proizvodnim djelatnostima.

– Na dan 31. prosinca 2022. u Hrvatskoj je evidentirano 23.399 korisnika starosnih, prijevremenih starosnih i obiteljskih mirovina ostvarenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), Zakonu o djelatnim vojnim osobama, policijskim službenicima i ovlaštenih službenih osoba (Zakonu o DVO, PS i OSO) i Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (ZOHBDR) koji rade do polovice punog radnog vremena i primaju mirovinu, od čega 918 korisnika u Varaždinskoj županiji i 577 korisnika u Međimurskoj županiji – potvrdili su nam u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Prosječna dob korisnika mirovine koji rade do polovice punog radnog vremena i primaju mirovinu na razini Republike Hrvatske je 65 godina.

Prosječna dob zaposlenih umirovljenika u Varaždinskoj županiji je 63 godine, a u Međimurskoj 64 godine.

Prema evidenciji HZMO-a najviše ih je na razini Hrvatske zaposleno u djelatnostima trgovine na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, a zatim slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti te prerađivačka industrija. Značajan broj umirovljenika radi i u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, ali i u građevinarstvu te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.

Rastu povlaštene mirovine, najviše saborskim zastupnicima, dužnosnicima, sucima…

Vlada je odlučila da će ukinuti smanjenje povlaštenih mirovina iz 2010. godine. Ukidanje smanjenja će ići u dva navrata. Tako će mirovine, koje su veće od 464,53 eura, od 1. srpnja narasti pet posto, a od 1. siječnja 2024. godine još pet posto.

Prosječna povlaštena mirovina u prosincu lani za 18 kategorija i 184.775 korisnika iznosila je 636,92 eura i znatno je veća od prosječne “obične” mirovine koja je u prosjeku iznosila 429,47 eura, a ovo povećanje, odnosno ukidanje smanjenja od 10 posto, prema izračunima Sindikata umirovljenika Hrvatske, trebalo bi zahvatiti 96.343 umirovljenika.

Među njima je najveći broj branitelja, njih 63.000.

Mirovine će najviše porasti saborskim zastupnicima, dužnosnicima Vlade i sucima Ustavnog suda. Najveće prosječne mirovine 684 takva dužnosnika iznose 1495,32 eura. To znači da ih očekuje rast od 149,53 eura. Rast mirovina očekuje i umirovljene članove HAZU-a, i to rast od 132,60 eura. Oko 16.094 djelatnih vojnih osoba očekuje rast od 58,82 eura.

Ministarstvo još radi procjene koliko će to koštati.

Ljudi preživljavaju s manje od 400 eura mjesečno

Prosječna starosna mirovina za studeni prošle godine zajedno s međunarodnim ugovorima iznosi 2.870,06 kuna (380,92 eura), što je za 1,31 kunu (17 centi) više nego u prethodnom mjesecu. Prosječna starosna mirovina bez međunarodnih ugovora iznosi 3.235,87 kuna (429,47 eura), što je za 92 lipe (12 centi) više nego u listopadu.

Prosječna mirovina za one koji su skupili 40 ili više godina staža u studenom je iznosila 4.005,67 kuna, odnosno 531,64 eura (s međunarodnim ugovorima), što je za 5,19 kuna (69 centi) više nego prethodnog mjeseca. Nju je primilo ukupno 219.513 umirovljenika. Mirovine bez međunarodnih ugovora za 178.051 umirovljenika koji su skupili 40 i više godina staža za studeni iznose 4.641,43 kune (616,02 eura) što je tri lipe manje nego u listopadu.