Povežite se s nama

Život i društvo

Metalska jezgra: “Nudimo tehnologiju kakvu pod jednim krovom nema nitko u okruženju”

Objavljeno:

- dana

Višedesetljetna tradicija metaloprerađivačke djelatnosti u Međimurskoj županiji, ali i našem području sjeverozapadne Hrvatske dovela je do stvaranja ideje o osnivanju jedinstvene istraživačke infrastrukture namijenjene znanstveno-istraživačkoj zajednici za provođenje vrhunskih istraživanja usmjerenih na jačanje znanstvene izvrsnosti, stvaranje društva znanja te povećanje konkurentnosti metalske i povezanih industrija. Prvi konkretni koraci u tom smjeru učinjeni su 2010. godine, a prva prilika da se osnivanje jednog takvog centra financira europskim novcem iskorištena je osam godina kasnije.

Putem jednog javnog poziva namijenjenog sektoru istraživanja, razvoja i inovacija osiguran je iznos od oko 4,2 milijuna eura koji je iskorišten za formiranje Razvojno-edukacijskog centra za metalsku industriju Metalska jezgra Čakovec.

Tri odjela

– Dobivenim novcem osigurana je kompletna infrastruktura. Potpuno je obnovljena bivša jašionica na prostoru bivše čakovečke vojarne i kupljena je moderna te vrlo skupa oprema. Na taj su način osigurani uvjeti za formiranje tri odjela: Odjel za istraživanje i razvoj, Odjela za tehnologiju i Odjel za IoT. Glavnina aktivnosti Metalske jezgre odvija se u njezina dva laboratorija: Laboratorij za Internet stvari (IoT) i Laboratorij za prototipiranje – govori nam na početku našeg razgovora dr. sc. Mario Šercer, ravnatelj Razvojno-edukacijskog centra za metalsku industriju Metalska jezgra Čakovec.

Laboratorij za IoT opremljen je opremom za projektiranje i proizvodnju elektroničke opreme, tiskanih pločica i svih popratnih komponenata. Laboratorij za prototipiranje je pak opremljen sa skenerom za 3D mjeriteljstvo i dva 3D printera, jedan za plastiku koji radi u FDM tehnologiji i drugi za metale koji koristi DMLS tehnologiju.

– Radimo s tehničkim plastikama visoke performanse koje su po svojim karakteristikama te mehaničkim svojstvima i kvaliteti znatno bolje od uobičajenih plastika koje koriste printeri manjih mogućnosti. Printer za metale koristi lasersku tehnologiju i na njemu možemo raditi s aluminijskim legurama, inoksom i alatnim čelikom. Printeri su po kvaliteti i veličini industrijske klase te su trenutno jedini uređaji takvih radnih dimenzija, karakteristika i kvalitete koju postižu u širem okruženju. Koliko nam je poznato, printera za plastiku kakav mi imamo, nema u krugu od 500 km, a najbliži se nalazi u Italiji, u Milanu – dodaje ravnatelj Šercer.

Metalska jezgra zamišljena je kao platforma za povezivanje znanstveno-istraživačke zajednice, gospodarskog sektora te lokalne uprave i samouprave. Praktično od samih početaka Centar ispunjava svoju svrhu, iako su prve dane njegova rada obilježila brojna ograničenja povezana sa suzbijanjem širenja pandemije koronavirusa.

Samoodrživost

– Srećom, već početkom 2021. godine većina stvari se vratila u normalu. U našem Centru redovito organiziramo seminare, radionice i stručne skupove koji su tematski povezani sa stvarima koje su u fokusu naših aktivnosti. I ne samo to, nudimo mogućnost suradnje akademskoj zajednici, gospodarstvenicima, proizvođačima opreme… svima koji se svojim aktivnostima mogu uklopiti u našu viziju i misiju. Metalska jezgra je u kratkom roku postala prepoznatljiva i kao mjesto na kojem pojedinci, institucije i tvrtke prezentiraju sebe, svoje znanje, proizvode ili usluge te tako gospodarskom sektoru približavaju novitete. Na ovaj način vrlo uspješno radimo na prijenosu znanja, aktivnost koja nam je visoko na listi prioriteta – objašnjava ravnatelj Šercer.

Prioritet projekta su znanstvena istraživanja i znanstvene aktivnosti, te u prvih pet godina izvještavanja, nakon provedbe projekta minimalno 80 posto iskorištenja svih kapaciteta i prihoda mora biti financirano putem projekata ili javnih institucija, dok preostalih 20 posto smije biti putem prihoda iz komercijalnih aktivnost. To je bio uvjet za dobivanje novaca prilikom prijave projekta koji je u 100 postotnom iznosu financiran iz EU fondova. Na taj je način spriječeno da Centar postane nelojalna konkurencija privatnim tvrtkama. NO, što će biti nakon isteka projekta početkom 2026. godine?

– Nakon pet godina taj uvjet nestaje i možemo na tržištu raditi potpuno neometano. Štoviše, ne da možemo nego se od nas to i očekuje. Zato već sada radimo pripreme u svim onim koracima da Centar što prije postane samoodrživ. Osim tehnologija koje već imamo, širimo se u smjerovima koje od nas traži tržište. Također je činjenica da ćemo se nakon nekog vremena osim na visoku tehnologiju morati fokusirati i na konvencionalnu s ciljem postizanja dugoročne održivosti. Pripremamo i programe obrazovanja za stjecanje mikrokvalifikacija za zavarivanje te isto planiramo pokrenuti i u području CNC programiranja. Riječ je o deficitarnim strukama na našem području.

Centar u svojem vlasništvu ima moderne aditivne tehnologije koje su prilična novost na našem području. Iako za njom ovog trenutka nema još toliko interesa, jer puno proizvođača ima proizvode koji po svojim karakteristika nisu prilagođeni takvom načinu proizvodnje, trendovi se ubrzano mijenjaju.

Odlična suradnja

– Od 2020. godine kada smo krenuli s radom, raste broj upita za naše usluge i u segmentu aditivnih tehnologija. Siguran sam da će se takav trend nastaviti što potvrđuje i sve veći broj upita. Činjenica je da je riječ o vrlo skupoj tehnologiji, od samih strojeva do materijala. Sve to poskupljuje uslugu pa proizvod koji bi se radio ovom tehnologijom mora biti prilično kompleksan da bi takva investicija opravdala njegovu cijenu i ulaganje u njegov razvoj. U tehnički naprednijim zemljama poput Njemačke i Švicarske to je sasvim normalni način razvoja novih proizvoda. Stoga možemo reći da smo ispred svojeg vremena. No, vjerujem da će ove tehnologije jako skoro postati standard i na našem području – mišljenja je dr. sc. Mario Šercer.

Centar će i u budućnosti biti orijentiran na sudjelovanje u što većem broju projekata, bilo kao nositelj ili projektni partner.

– Svaki novi projekt rasterećuje proračun u onom dijelu kojeg sufinancira Međimurska županija. Na taj način pokrivamo dio ili kompletni iznos za plaće, opremu, potrošni materijal i drugo… Rastom ukupnog prihoda povećava se i onaj dio od 20 posto koji možemo ostvariti putem komercijalnih aktivnosti. Suradnja s Međimurskom županijom je od samih početaka na vrlo visokoj razini i tu imamu punu podršku što se vidi i po rezultatima koje ostvarujemo – zaključuje ravnatelj Mario Šercer.

Suradnja sa znanstvenom zajednicom

Moderna tehnička opremljenost čakovečkog Centra mamac je brojnim znanstvenim institucijama koje rado uspostavljaju suradnju.

– Partneri na projektu od samog početka su Tehnički fakultet iz Rijeke, varaždinski Fakultet organizacije i informatike te Međimursko veleučilište. S njima imamo suradnju na znanstvenim radovima koji su jedan od indikatora na projektu. Također, surađujemo sa zagrebačkim Fakultetom strojarstva i brodogradnje, Inovacijskim centrom “Nikola Tesla” zagrebačkog Fakulteta Elektrotehnike i računarstva, a suradnja je uspostavljena i s fakultetima i institucijama iz inozemstva, posebno Slovenije, Austrije, Srbije… Veseli spoznaja da nas svi od reda prepoznaju kao pouzdane partnere. S dijelom poslovnih subjekata imamo stalni poslovni odnos jer su prepoznali naše mogućnost i uvjerili se u kvalitetu usluge koje im isporučujemo. Odradili smo brojne velike projekte, kako nacionalno tako i internacionalno. No, s obzirom na to da je riječ o projektima koji su u fazi razvoja, nose oznaku zaštite podataka. Pa se samim time ne smijemo javno pohvaliti uspjesima i sve ono što smo odradili predstaviti javnosti – objašnjava nam ravnatelj Šercer.

Život i društvo

Varaždinska županija je na korak do statusa prijatelj djece

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je usvojena Strategija projekta „Varaždinska županija – prijatelj djece“ za razdoblje 2023.-2025. na sjednici Županijske skupštine održanoj u ožujku, u ponedjeljak, 29. travnja, održan je u Maloj dvorani Županijske palače još jedan radni sastanak članova Koordinacijskog odbora Varaždinska županija – prijatelj djece.

Sastanku su, uz župana Varaždinske županije Anđelko Stričak i članove koordinacijskog odbora, sudjelovale i Snježana Krpes, glavna tajnica Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske i dr. sc. Arijana Mataga Tintor, suradnica Društva naša djeca. 

Tema sastanka je bila kandidatura Varaždinske županije za dobivanje statusa “Županija – prijatelja djece”. Gošće su upoznale župana i članove Koordinacijskog odbora s procedurom kandidature za stjecanje statusa, a bila je to ujedno i prilika da se ukaže na sve projekte koje Varaždinska županije provodi s djecom i za djecu. Župan je gošće upoznao s najvažnijim dijelovima strategije, proračunskim izdavanjima za obrazovanje te programom kandidature.

Nakon sastanka gošće su posjetile centar Lori gdje ih je ravnateljica Željka Marković Bilić provela kroz Newton učinioce i upoznala s planovima samog centra.

– Varaždinska županija na korak je do dobivanja statusa prijatelja djece. Ovim putem zahvaljujem svima koji rade s našim najmlađim sugrađanima, čineći brojne iskorake da Varaždinska županija bude predvodnik u obrazovanju. Često nismo ni sami svjesni koliko toga imamo i koliko toga znamo i radimo, a ovakve nas situacije uvijek na to podsjete i što je još važnije, motiviraju da budemo još bolji. Stoga pozivam sve gradove i općine s područja Varaždinske županije koji nemaju taj status da krenu u njegovo ostvarivanje – rekao je župan Stričak.

A da je kandidatura Varaždinske županije za dobivanje statusa “Županija – prijatelj djece” opravdana slaže se i glavna tajnica Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske Snježana Krpes.

– Županija je zadovoljila sve preduvjete za kandidaturu, što uključuje trogodišnji strateški plan kroz koji su obuhvaćeni svi obavezni kriteriji projekta “Županija-prijatelj djece”. Osim toga, kroz realizaciju plana vidi se da je Županija u nekoliko zadnjih godina, ne samo ostvarila, već i postigla nadstandarde u nekim važnim područjima kvalitete života djece u suradnji s odgojno-obrazovnim, socijalnim, zdravstvenim, kulturnim, sportskim, javnim ustanovama na širem županijskom području, posebice na području obrazovanja, inovacija, regionalnog razvoja, u čemu prednjači u Hrvatskoj. Izdvajamo centre izvrsnosti, znanstvene centre za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području, centar za mentalno zdravlje, jaku mrežu osnovnih škola, visok postotak osnovnih škola u jednoj smjeni, kvalitetni preventivni programi, građanski odgoj, obnavljanje i stavljanje u funkciju dvoraca na području Županije, kao i impresivan postotak županijskog proračuna koji se izdvaja za obrazovanje i dostupnost usluga za djecu i mlade u zajednicama u kojima oni i žive. Kako je program “Županija – prijatelj djece” upravo prilika da se međusektorski povežu svi dionici koji skrbe za djecu, drago nam je da je to prepoznato u Varaždinskoj županiji, koja je razvila dobre modele upravljanja i praksi – rekla je Snježana Krpes dodavši kako u sljedećih nekoliko mjeseci, pred županijskim koordinacijskim odborom slijedi da sve što se kroz strateški plan realiziralo u zadnje tri godine, da se izvijesti u završnom izvještaju, nakon čega će uslijediti i samo ocjenjivanje i izvid komisije na teren.

– Ukoliko Županija ispuni svih 80% kriterija i uspješno prođe ocjenjivanje, ostvarit će sve preduvjete za dobivanje prestižnog, ali ujedno i obvezujućeg javnog priznanja “Županija – prijatelj djece”, kojeg dodjeljuju Savez društava “Naša djeca” Hrvatske i Hrvatska zajednica županija – zaključila je Krpes.

Nastavite čitati

Život i društvo

Proslavili Praznik rada i ispratili voćanske branitelje na hod do Vukovara

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svetom misom kod kapelice sv. Josipa u zaseoku Kraljsko/Martani u Donjoj Voći mještani Općine Donja Voća odali počast bratu, sinu, suborcu i sumještaninu Josipu Martan, ali prisjetili se i svih poginulih i nestalih hrvatskih branitelja koji su dali svoje živote za ono u što su vjerovali.

Nakon mise, za sve sumještane, Udruga branitelja „Voća“ organizirala druženje i podjelu graha na Sportskom Parku Hrvatskih branitelja u Donjoj Voći. Zajedničkim druženjem mještani su obilježili Praznik rada, ali i ispraćaj voćanskih branitelja koji su krenuli pješke put Vukovara.

Ovim zahtjevnim pothvatom odaju počast svim braniteljima s područja bivše Općine Ivanec poginulima u Domovinskom ratu, to više što je i njihov rođak Josip Martan, pripadnik Specijalne policije PU varaždinske „Roda“, i sam smrtno stradao 1991. godine u Hrvatskoj Kostajnici.

Tom prilikom, načelnica Općine Donja Voća Kočet staknula je sljedeće: „Naša obaveza je da nove generacije ne zaborave njihovu žrtvu, trud i suze jer nemamo se pravo kititi ordenjem prošlosti ako ne djelujemo sada za budućnost i zajedno težimo istom cilju za koji su se svi oni borili. Stoga, težimo svi zajedno da kreiramo zajednicu u kojoj nitko nije manje vrijedan, zaboravljen i potlačen jer je drugačiji. Dužni smo im to, svi zajedno. Danas poneki olako daju savjete koje ni sami ne bi prihvatili. Drže prodike bez imalo odgovornosti, a da i sami ne rade to isto. Licemjerno i ravnodušno! Neka nam naši sumještani, Slavko i Marijan Martan, budu vodilja da krenete od sebe i da svojim dijelima pokažete kako bi se i drugi trebali ponašati. Naši dragi Marijan i Slavko Martan, na ponos svih nas, sutra kreću na put od Ivanca do Vukovara i time će odati počast svim braniteljima s područja bivše Općine Ivanec. Neka ih na tom putu prati Božji blagoslov!“

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje